Odnos Suda EU-a prema međunarodnom pravu, posebice prema Povelji UN-a i rezolucijama VSUN-a, mijenjao se tijekom posljednjih desetljeća od popustljivog prema strogom. Najbolje je to dolazilo do ...izražaja u interpretaciji današnjeg članka 351. UFEU-a, odnosno ranijih članaka 307. i 234. Ugovora o EZ-u, koji se odnose na tretman „ranijih sporazuma“. Sve do presude u predmetu Kadi II smatrao je dopustivom derogaciju prava Zajednice temeljem navedenog članka, uz ispunjavanje određenih uvjeta. Presuda u navedenom predmetu predstavljala je potpunu promjenu pristupa u navedenom kontekstu. Sud EU-a konstatirao je da navedeni članak (tada 307.) ne znači i dopuštanje derogacije temeljnih načela, koja uključuju i zaštitu ljudskih prava te vladavinu prava. Takvim stavom Suda EU-a države članice Europske unije dovedene su u nezahvalan položaj s obzirom na to da se, u slučaju poništavanja uredbe koja implementira rezoluciju VSUN-a, praktički moraju oglušiti o svoje obveze temeljem članstva u Ujedinjenim narodima ili ne postupiti prema odluci Suda EU-a.
U ovom radu povijesnom i komparativnom metodom istražit će se značenje i svrha klauzule contra bonos mores u dosadašnjem pravnom razvoju prikazom raznih teoretskih i zakonodavnih struktura toga ...koncepta uz navođenje konkretnih primjera. Rezultati istraživanja zajedno s analizom domaće pravne prakse pomoći će nam da ostvarimo cilj ovog rada, a to je da radi reduciranja pravne nesigurnosti odredimo značenje pojma „moral društva“ u našem ugovornom pravu postavljanjem kriterija za njegovu primjenu, te kriterija razlikovanja između ovog pojma i drugih vezanih pojmova uz navođenje određenih grupa slučajeva. Također, rezultati ovog rada doprinijet će i pravilnom razumijevanju problema nemogućnosti definiranja contra bonos mores na europskoj i globalnoj razini, što je prouzrokovalo usvajanje pojma „temeljna načela prava“ u izvorima lex mercatoria, a što, dovodi do toga da načelo slobode ugovaranja nije ograničeno apstraktnim konceptom nemoralnosti, već temeljnim načelima prava za koje vrijedi iura novit curia.
Rad školskog pedagoga temelji se na planovima i programima, a svrha im je unaprjeđivanje odgojno-obrazovnog procesa. Osim savjetodavnog rada, školski pedagog ponajviše radi na koordiniranju rada svih ...subjekata u nastavnom procesu i na povezivanju škole i lokalne zajednice. Da bi uspješno obavljao svoje svakodnevne zadaće, školski pedagog treba unaprjeđivati svoj rad, a time i kvalitetu svojih odgojno-obrazovnih nastojanja. Za postizanje potpune kvalitete rada školskog pedagoga potrebno je pridržavati se određenih univerzalnih načela i ciljeva. U članku se govori o podizanju kvalitete rada školskog pedagoga radi podizanja glavnih vrijednosti odgojno-obrazovnog rada. Naglasak je na radu školskog pedagoga s učenicima, učiteljima, stručnim suradnicima, roditeljima i članovima lokalne zajednice. Da bi školski pedagog mogao kvalitetno obavljati predviđene poslove i zadaće te da bi mogao rješavati svakodnevne školske situacije, treba ulagati u sebe, a to dovodi do napredovanja u struci. Važno je napomenuti da se odgojno-obrazovni radnici nikako ne bi trebali zadovoljiti postojećim stanjem bez obzira na trenutačni uspjeh. Cilj je unaprjeđivanje vlastitog rada te shvaćanje i ostvarivanje potreba učenika, učitelja i ostalih sudionika nastavnog procesa.
