Predmet razprave so teoretsko-metodološka načela, ki so se razvijala v krogih t. i. novofirthijancev, kjer se od vsega začetka opredeljujejo za korpusno analizo, čim manj obremenjeno s predhodnimi ...jezikoslovnimi teorijami. V prispevku najprej pregledamo dela teh avtorjev, iz katerih izhajajo med drugim slovnica vzorcev (angl. pattern grammar), teorija leksikalnega proženja (angl. lexical priming), teorija konvencij in invencij (angl. theory of norms and exploitations) ter teorija kontekstne prozodije (angl. contextual prosodic theory). Nato povzamemo njihove zaledne predpostavke in stališča o jeziku kot rezultatih raziskovanja. Tako definiramo šest skupnih načel: predmet raziskovanja je jezikovna raba, tj. jezik v »kontekstu situacije«, raziskovalni fokus se obrne k temu, kar je običajno, raziskovalčeva intuicija je v vlogi evalvacije avtentičnih jezikovnih rab, jezikovne ravni (slovnica in slovar) so razumljene kot prepletene, na jezikovni sistem se gleda kot visoko dinamičen, v teoretskih temeljih pa zavzame eno osrednjih mest jezikovni vzorec. Nazadnje opozorimo tudi na nekatere omejitve, s katerimi se soočamo pri korpusnem pristopu.
Prispevek obravnava dialoške značilnosti pridižnega besedila ob pomoči jezikoslovnega modela za semantični opis stavčne povedi, ki ga je izoblikovala C. Cloran (1994) v okviru sistemsko-funkcijske ...teorije jezika (Halliday 1985). Z razčlembo petdesetih sodobnih televizijskih pridig določimo za pridigo značilne retorične enote, kot so komentar, refleksija, posplošitev, dejanje, domneva, retorično vprašanje in premo poročanje, ki v monološko besedilo vnašajo dialoškost. Prvi cilj prispevka je opisati oblikoslovno-skladenjske značilnosti dialoško usmerjenih retoričnih enot, drugi je usmerjen k njihovi pomenski vlogi v pridižnem besedilu.
The paper first gives an overview of theories and research directions that have influenced the formation of the neural theory of language and thought: objectivism, cognitivism, functionalism (strong ...AI vs. embodied AI), categorization, embodied cognition, mirror neurons discovery, Hebbian learning, Spike–Time–Dependent Plasticity. Then, an overview of the key theoretical assumptions and concepts of neural theory of language and thought is provided: the relationship between neural theory of language and cognitive linguistics, J. Feldman’s simulation semantics, types of neural networks, and Embodied Construction Grammar. Finally, attention is directed to metaphor and metaphorical thought in the context of this theory by providing a brief overview of the basic assumptions of neural theory of metaphor.
U ovome će se radu dati uvod u optimalnosnu teoriju (engl. Optimality Theory, Prince i Smolensky 1991/1993, 2004), jednu od najznačajnijih suvremenih teorija jezika. Iako uživa najveći ugled među ...fonolozima, prikazat će je se kao opću jezičnu teoriju s naglaskom na njezinu primjenu u fonologiji. Prikazat će se kontekst njezina nastanka s obzirom na tada vodeću generativnu fonološku teoriju i naravnu fonologiju te će se predstaviti njezino polazište i ciljevi. Objasnit će se temeljni pojmovi optimalnosne teorije (ograničenja, obilježenost, vjernost, optimalnost) i pretpostavljeni model gramatike (input, output, generator, evaluator) te će se uvesti u princip jezične analize u njezinu teorijskom okviru, a analiza će se oprimjeriti na dvjema fonološkim pojavama – jednačenju šumnika po zvučnosti u suglasničkome skupu i obezvučivanju na kraju riječi.
Polovicom XIX. stoljeća, njemački arhitekt i teoretičar Gottfried Semper uspostavlja kompleksnu arhitektonsku teoriju, svojevrsnu preciznu "znanost o arhitekturi", kako bi omogućio nastajanje potpuno ..."istinitih" i autentičnih umjetničkih djela. Članak ispituje složene operacije, kao i neminovne probleme pri uspostavi takve široke sistemsko-simboličke konstrukcije. Analizu Semperova arhitektonskog sustava provodi s pomoću osnovnih teorijskih implikacija modelske teorije jezika austrijskog filozofa s početka XX. stoljeća, Ludwiga Wittgensteina, sugerirajući u isti mah i svojevrsnu kompatibilnost dviju naslovljenih teorija.
Polovicom XIX. stoljeća, njemački arhitekt i teoretičar Gottfried Semper uspostavlja kompleksnu arhitektonsku teoriju, svojevrsnu preciznu "znanost o arhitekturi", kako bi omogućio nastajanje potpuno ..."istinitih" i autentičnih umjetničkih djela. Članak ispituje složene operacije, kao i neminovne probleme pri uspostavi takve široke sistemsko-simboličke konstrukcije. Analizu Semperova arhitektonskog sustava provodi s pomoću osnovnih teorijskih implikacija modelske teorije jezika austrijskog filozofa s početka XX. stoljeća, Ludwiga Wittgensteina, sugerirajući u isti mah i svojevrsnu kompatibilnost dviju naslovljenih teorija.
PDF
