U radu se rekontekstualiziraju okolnosti nastanka zapisnika o provedbi papinske istrage u Trogiru 1319. godine povodom rušenja trogirskoga franjevačkog samostana 1315. godine, odnosno činjenice da ...zbog toga dolazi do razmještaja pojedinih redovničkih zajednica u gradu kako bi se osiguralo mjesto za franjevce. Takav zadatak nužno traži rekonstrukciju političkih zbivanja u Trogiru iz kojih tekst zapisnika sadržajno i proizlazi. Upozorava se na iznimnu vrijednost sačuvanih ulomaka i ističe da se izvorno moralo raditi o bitno opširnijem spisu. S obzirom na to da se kroz sačuvane fragmente zapisnika provlači pitanje tiranije trogirskoga potestata Mateja Zorijeva, oni se uklapaju u širu političku misao 13. i 14. stoljeća, a pri kraju se problematizira i pitanje ishoda sudskoga postupka. U prilogu se donose i prijepisi nekoliko dokumenata relevantnih za razumijevanje narativa, uključujući i sačuvane ulomke zapisnika.
Namjera je ovoga rada problematizirati odnos između „legitimne” i „nelegitimne” vlasti u kasnosrednjovjekovnim političkim poimanjima kroz prizmu izabranih primjera iz kasnosrednjovjekovne povijesti ...Dalmacije i Hrvatske. Radi boljega razumijevanja tematike, primjeri će se smjestiti u teorijski okvir srednjovjekovne političke misli. Naime, svaki primjer predstavlja zaseban kut gledanja, čime se želi upozoriti na supostojanje različitih političkih shvaćanja, koja proizlaze iz suprotstavljenih interesa. Drugim riječima, ono što je za jedne „tiranija”, za druge je legitimna i opravdana vlast. Frakcijske borbe u Trogiru početkom 14. stoljeća, kroničarski diskurs Mihe Madijeva i njegovo portretiranje hrvatskih velikaša te na kraju stavovi koje iznose poklisari trogirskoga puka u Veneciji 1421. ogledni su primjeri. Na tragu raščlambe spomenutih i nekih drugih primjera izvest će se (komparativni) zaključci o srednjovjekovnoj političkoj kulturi.
U radu se Mažuranićev spjev Smrt Smail-age Čengića tumači u kontekstu naslijeđa ideja Francuske revolucije koja prvi put postavlja političku slobodu kao pravo i svrhu društva i države. To tumačenje ...povezuje Mažuranićev književni i publicistički s državnopravnim angažmanom u kojem je kao državnik i reformator osuvremenio hrvatsko školstvo i pravni sustav. Smrt Smail-age Čengića u tom se kontekstu razumije izvan osnovnog referencijalnog sloja, kao tekst koji na alegorijskoj razini apostrofira modernističku ideju povijesnog progresa koji nužno svrgava svaku tiraniju. Zagovarajući prirodno pravo kao načelo funkcioniranja svake vlasti, Mažuranić istodobno opravdava revolucionarni teror kao izraz “božanskog nasilja” (die göttliche Gewalt, kako će ga poslije nazvati Walter Benjamin) koje, oslobođeno osobnog interesa, “neposredno i neiskvareno”, djeluje bez potrebe za ostvarivanjem osobne osvete ili vlastitog koncepta pravde.
: Osnovna svrha ovoga rada je pružiti teorijsko promišljanje političkog položaja
bosanskohercegovačkih Hrvata. Polazi se od neminovne činjenice političke marginaliziranosti koja je reperkusija ...procesa tiranije većine. Interpretacijom dvaju suvremenih klasika
političke misli Mancura Olsona i Hanne Arendt pokušavamo pokazati da se Hrvati moraju
konstituirati u političku formu ‘organizirane manjine’ kako bi kompenzirali činjenicu vlastite demografske inferiornosti. Nadalje, želimo dokazati da je odgovor na hegemoniju većine
dodatni demokratski napor koji će rezultirati tzv. kontrademokracijom. Potonja podrazumijeva da će hrvatske političke elite organizirati institucije nad kojima imaju ovlasti na najvišem stupnju učinkovitosti, te će vlastitom kadrovskom politikom osigurati zastupljenost
najboljih na svim odgovornim pozicijama vlasti. Organizirana manjina se može konstituirati u nezaobilaznog političkog subjekta koji će biti sastavni akter svih budućih promjena
političkog sustava i koji će vlastitom organiziranošću i političkom efikasnošću utjecati na
mnijenje većine. Naposljetku, tvrdimo da bi proces stvaranja efikasnih institucija rezultirao
svojevrsnim institucionalnim patriotizmom koji bi kompenzirao nedostatak osnovnog konsenzusa o zajedničkoj državnosti i stvorio uvjete za kreiranje pravednije i održive Bosne i
Hercegovine.
Tržišni mehanizam ne može uspješno alocirati javna dobra. Razlog tome leži u činjenici što potrošnja ovih dobara nema konkurentni karakter što omogućava primjenu načela isključivanja. Osim toga, kod ...javnih dobara nisu poznate ni pojedinačne preferencije potrošača. U situaciji kad tržišni mehanizam ne može uspješno obaviti funkciju alokacije javnih dobara, ovu funkciju preuzima država. Alokacija preko državnog mehanizma obavlja se posredstvom javnih prihoda i javnih rashoda. Utvrđivanje njihove visine zahtijeva otkrivanje potrošačevih preferencija za javnim dobrima. Odgovore na pitanja kako se te preferencije otkrivaju daje nam teorija "javnog izbora", čije smo osnovne postulate iznijeli u ovom radu.
Studija osvjetljuje tiransku narav asirske krize u Judeji od 705. do 701. g. pr. Kr. analizirajući povijesne okolnosti i Izaijinu poruku u Iz *30–31. Studija postavlja i brani tezu da je spor između ...Izaije i judejskih lidera gravitirao oko teopolitike judejskog vazalskog ugovora s Asirijom: lideri su razvrgli ugovor u ime nacionalne mesijanske teopolitike, a Izaija se tome protivio na liniji međunarodne teopolitike vazalskog ugovora, koji se zbog njegove bilateralne i teopolitičke naravi nije mogao niti smio jednostrano razvrći. Studija otkriva da je Izaija bio razboriti teopolitičar i da je njegova politika podlaganja i vjernosti Asiriji bila autentična pro-judejska politika u kontekstu asirske krize: korisna Judeji, pravična prema Asiriji i pravedna pred Bogom. S druge strane, analiza poteza judejskih lidera pokazuje da je Ezekijina mesijanska teokracija bila tiranska vladavina koja je prekršila sva pravila mesijanske teokracije te da je asirska kriza u Judeji bila kompleksna tiranska kriza, koju je nametnula judejska tiranija u ime borbe za slobodu protiv asirske tiranije. Studija na kraju ocrtava Izaijin otpor tiraniji i predlaže ga kao proročki model za teologiju u kompleksnim tiranskim krizama.
Neznanje i deformacija stupovi su na kojima počiva svaka rasprava i pisanja o stradanju Židova u Drugom svjetskom ratu. Nakana rada jest otvoriti pitanja s kojima se filozofija i teologija dugo ...vremena odgađala suočiti. Shoah otvara teme koje uvijek u pitanje dovode Boga i čovjeka. Čovjek po svojoj naravi želi dominirati u svijetu, nametnuti vlastitu volju bez obzira na otpor, imati moć. Volja za moć, jedan od temeljnih postulata Nietzscheove filozofije, označava spontanu snagu života i stvarnosti uopće, a kod čovjeka je motiv sveg njegova djelovanja, koji se izražava kao želja za dominacijom i povećanjem moći, proizvoljnom i neograničenom vlasti (tiraniji) koja ne poštuje prirodne zakone i individualna prava. Nije nam cilj iznijeti na vidjelo Nietzscheovu pisanu baštinu, nego se zaustaviti na onim dijelovima koji su imali ili koji su mogli imati jasan utjecaj na oblikovanje Hitlerove ideologije. Hitlerov Reich i sustav koncentracijskih logora bili su golema i zločinačka organizacija ljudske normalnosti, ideološka mobilizacija prema brutalnim ciljevima banalnosti koja je u svakome od nas. Hannah Arendt svojom misli proširuje granice razumijevanja samoga događanja kroz ponašanje običnog (banalnog) čovjeka koji vođen suspenzijom grižnje savjesti ulazi u pakleni mehanizam potpunog uništenja. U događaju Shoaha tako dolazi do dubokog rascjepa tradicionalne viziji ljudskog subjekta koji zajedno djeluje i snosi posljedice. Ljudski subjekt je apsolutni gospodar života i smrti, drugi (objekt) potpunog uništenja i njegov opstanak ovisi o hiru izvan svake kontrole subjekta. S jedne strane ljudski subjekt okrutno kontrolira povijest, a s druge strane potpuno trpi povijest. Tragedija Shoaha uzdrmala je u korijenu filozofsko promišljanje i njegove teme, prvenstveno one antropološke, etičke i teodicejske, posebno odnos između prisutnosti zla u svijetu i postojanja Boga pa i samoga čovjeka.
