Republika Hrvatska zemlja je sa sustavom pretpostavljenog pristanka darivanja dijelova ljudskog tijela nakon smrti gdje pristanak obitelji, zakonski, nije jedan od uvjeta za uzimanjem dijelova ...ljudskog tijela radi presađivanja. No isti je uvjet propisan Kodeksom medicinske etike i deontologije. U ovom radu, autor prvotno predlaže usklađivanje Kodeksa s aktualnim zakonodavstvom. Sukladno tome, u radu se, kritički, prije svega analizira tipologija samog Kodeksa, etička pitanja te etički i pozitivistički razlozi usklađivanja Kodeksa s aktualnim zakonodavstvom. Nadalje, iako autor u prvom redu smatra da Kodeks treba uskladiti sa zakonodavstvom, također smatra da je odredba o pristanku obitelji za uzimanjem organa i tkiva sama za sebe manjkava i nekvalitetno razrađena. U tom vidu, razmatrajući poredbena zakonodavstva i određene presude Europskog suda za ljudska prava, analiziraju se trenutne odredbe Kodeksa o uzimanju i presađivanju organa i tkiva od preminule osobe te se razmatra koje bi činjenice Kodeks trebao sadržavati kako bi mehanizam pristanka obitelji kod darivanja dijelova ljudskog tijela nakon smrti bio učinkovitiji. Naime, ako autorov prvotni prijedlog za usklađivanjem Kodeksa sa zakonima ne bi bio prihvaćen, autor predlaže makar detaljniju i precizniju razradu već spomenutih trenutnih odredbi Kodeksa, a koje se tiču točnog definiranja obitelji i srodnika te točnih rokova i načina obavještavanja obitelji, ali i preciziranje pojma „etičnosti“ uzimanja organa ili tkiva.
Biotehnologija u vinogradarstvu Marković, Zvjezdana; Preiner, Darko
Glasnik Zaštite Bilja,
03/2011, Letnik:
34, Številka:
1
Journal Article
Odprti dostop
Posljednjih se godina sve više radi na poboljšanju kulture biljnih stanica i tkiva, na usavršavanju postojećih metoda u svrhu genetskog poboljšanja vinove loze (brže selekcije i oplemenjivanja), ...ozdravljivanja od virusa i brzog klonskog razmnožavanja. Tehnika mikropropagacije Vitis vrsta i sorata Vitis vinifere dobro je razrađena, a najviše korištena metoda za mikropropagaciju vinove loze je metoda nodijskih segmenata. Sve više pažnje se posvećuje dobivanju virus-free biljaka, a biljke ozdravljene od virusa mogu se dobiti kulturom meristema, uz primjenu termoterapije ili bez nje. Dobre je rezultate dalo i mikrocijepljenje, a u novije vrijeme i metoda krioprezervacije, te kombiniranje dviju spomenutih metoda. Međutim, da bi kultura tkiva i organa mogla značajnije utjecati na genetsko unapređenje vinove loze, potrebno je detaljno definirati protokole svake od tehnika za vinovu lozu.
Bolesti mekih česti u reumatologiji često su zanemarenog značaja. Izvanzglobne reumatske bolesti obuhvaćaju promjene na tetivama, tetivnim pripojima i ovojnicama, burzama te mišićima, te su često ...zbog bola i ispada funkcije zahvaćenog dijela razlog onesposobljenosti bolesnika. Zbog toga smo proveli istraživanje znanstvene literature o preporučenim načelima liječenja izvanzglobnih reumatskih bolesti s posebnim naglaskom na terapijske dvojbe i postupnike u liječenju. U preglednim člancima koji su bili dostupni u specijaliziranim bazama podataka, kao što su Cochrane i PEDro ne pronalaze se istraživanja koja uspoređuju različite postupnike liječenja pojedinih kliničkih entiteta izvanzglobnih bolesti. Naprotiv, u takve članke su uključena samo istraživanja gdje se uspoređuje utjecaj pojedinog modaliteta nefarmakološkog liječenja u odnosu na navedenu dijagnozu, zbog mogućnosti jasne usporedbe dobivenih podataka. Postupnici koji se pronalaze u pojedinačnim radovima vezani su uz medicinsku ustanovu gdje su nastali i međusobno se razlikuju. Trend je da se svakih pet godina napravi reevaluacija pojedinog modaliteta nefarmakološkog liječenja, koristeći nove znanstvene studije, zbog napretka tehnoloških mogućnosti, kako bi se uopćene preporuke liječenja bolje artikulirale.
Uvod: U Republici Hrvatskoj zakon ne predviđa darovanje organa nakon cirkulacijske smrti iako je ono često u pojedinim drugim državama.
Cilj: utvrditi koliko je mogućih darovatelja bubrega nakon ...cirkulacijske smrti bilo u jednogodišnjem razdoblju (2012.) u Kliničkome bolničkom centru Osijek (KBCO).
Nacrt istraživanja: presječno istraživanje.
Ispitanici i postupci: ispitanici su bili preminule osobe (N=1652) primljene na Zavod za patologiju KBCO tijekom 2012. Procjenjivalo se zadovoljavaju li Maastrichtske kriterije za darovanje organa nakon cirkulacijske smrti. Podaci su preuzeti iz medicinske dokumentacije i statistički obrađeni u SPSS-u.
Rezultati: Maastrichtske kriterije zadovoljilo je 215 ispitanika (13 %), 53 od tih ispitanika isključeno je zbog kontraindikacija za transplantaciju (TX), te je konačan broj mogućih darovatelja bio 162 (10 %). Medijan dobi bio je 72 godine (42-91), a 83 od 162 (51 %) bilo je muškoga spola. Najčešći su uzroci smrti srčanožilne bolesti (78 %), a najviše mogućih darovatelja nakon cirkulacijske smrti preminulo je na Klinici za internu medicinu (42 %). Najčešće zadovoljeni Maastrichtski kriterij je bio drugi (88 %, neuspješna reanimacija). Nije utvrđena statistički značajna udruženost pojedinih Maastrichtskih kriterija sa spolom niti s dobi. U značajno ranijoj životnoj dobi preminuli su muški ispitanici.
Zaključak: broj mogućih darovatelja bubrega nakon cirkulacijske smrti tijekom godine dana u KBCO bio je 162. Mogućnost darovanja nakon cirkulacijske smrti mogla bi povećati broj mogućih darovatelja bubrežnih presadaka i još više poboljšati uspjeh TX u Republici Hrvatskoj. Na razini KBCO može se reći da bi se broj TX s mogućim darovateljima mogao povećati i do 27 puta (otprilike je aktualno 12 TX godišnje, uz mogućnost po dvije bubrežne TX od jednoga darovatelja), premda bi vjerojatno manje tih darovatelja bilo i ostvareno, s obzirom na njihovu stariju životnu dob te moguće protivljenje obitelji darovanju organa.
Prikazujemo 67 godišnjeg bolesnika u kojeg se pojavio eritem i oticanje desne ruke. Dijagnosticiran je suspektni erizipel i limfedem na zaraznom odjelu u drugom mjesecu bolesti. Liječen je ...parenteralno antibioticima (klindamicin+kinolon). Nakon toga je hospitaliziran na reumatološkom pod dijagnozom limphedema desne ruke, stanja nakon erizipela, cervikobrahijalnog sindroma i ulnarnog epikondilitisa desnog lakta. Provedena je limfna drenaža desne ruke i lokalni nalaz ostao je nepromjenjen. U sedmom mjesecu bolesti postavljena je dijagnoza eozinofilnog fasciitisa i započeto je liječenje kortikosteroidima. Usporedno se javlja vrtoglavica, tremor, smetnje ravnoteže, oslabljen sluh te bolovi u vratnoj i slabinskoj kralježnici. U terapiju je uvedena levodopa i ropanirol te dolazi do laganog poboljšanja neuroloških manifestacija ekstrapiramidnog sindroma. Nakon 18 mjeseci bolesti bolesnik ima kontrakturu desnog ramena, induracije i bolne kretnje desne podlaktice, izražen tremor glave i ruku, smetnje ravnoteže, bolove u vratu i križima, otežan hod.
U dvadesetosmogodišnje bolesnice s dominirajućim znacima polimiozitisa i zahvaćanjem plućnog intersticija s pozitivnim nalazom anti-Jo1 protutijela postavljena je sumnja na antisintetaza sindrom. ...Tijekom sljedeća tri mjeseca pojavile su se ragade i ulceracije na vršcima prstiju. U kasnijem tijeku bolesti javila se slika miješane bolesti vezivnog tkiva udružene s intersticijskom plućnom bolesti uz dominirajuću sliku sistemske skleroze. Liječena je glukokortikoidima uz imunosupresivnu terapiju na koju je stanje uglavnom bilo stabilno, bez značajnije progresije plućnih promjena. Rana dijagnoza i liječenje antisintetaza sindroma utječu na povoljniji tijek i ishod bolesti. Preduvjet za navedeno su dobro definirani dijagnostički kriteriji uz procjenu stanja i adekvatan izbor terapije.
Autoimune bulozne dermatoze su skupina bolesti kože i/ili sluznica kojima je primarna eflorescencija bula, a nastaju djelovanjem autoantitijela usmjerenih prema strukturnim komponentama dezmosoma i ...strukturnim proteinima zone bazalne membrane. Dijagnoza bolesti iz te skupine postavlja se na temelju anamneze, kliničke slike, patohistološkog nalaza, nalaza direktne i indirektne imunofluorescencije te dokazom specifičnih cirkulirajućih protutijela metodom EliSA (engl. Enzyme linked immunoSorbent Assay). Sistemske bolesti vezivnog tkiva su heterogena skupina bolesti koje povezuju neki zajednički patogenetski mehanizmi, a karakterizira ih i česta zahvaćenost kože. u ovu skupinu bolesti u svakodnevnoj kliničkoj praksi uobičajeno se ubrajaju lupus eritematozus, dermatomiozitis/polimiozitis, lokalizirana i sistemska sklerodermija. S obzirom da većina bolesti iz ove skupine ima pozitivno neko od antinuklearnih protutijela u praksi se često nazivaju i autoimunim bolestima vezivnog tkiva. u skupini autoimunih buloznih dermatoza rane se pojavljuju kao posljedica pucanja mjehura, te sukladno tome zahvaćaju ili samo epidermis ili epidermis i gornji dio dermisa, dok u skupini sistemskih bolesti vezivnog tkiva rane nastaju u uznapredovalim stadijima bolesti kao posljedica vaskularnog oštećenja tkiva zbog čega dolazi do nekroze tkiva te nastanka rana. Kada rane u tih bolesti zacjeljuju usporeno i traju dulje vrijeme (dulje od 3 mjeseca) ubrajaju se u skupinu kroničnih rana, te je u tim slučajevima nužno utvrditi razlog takvom, usporenom zaraštanju. Kod bolesnika s ranama kao simptomom bolesti, uz prikladnu sustavnu terapiju osobitu je pozornost potrebno pridati lokalnoj terapiji kojoj je cilj sprječavanje superinfekcije i ubrzanje epitelizacije i zaraštanja rana.
