Određivanje elektrogeometrijskih parametara dvoslojnog tla predstavlja zahtjevnu zadaću koja se povijesno gledano rješavala raznim tehnikama. Razvoj osobnih računala (PC) te pad njihove cijene, ...omogućavaju primjenu numeričkih tehnika i postupaka za određivanje tih parametara umjesto dotadašnjih grafičkih tehnika. Jedan takav numerički postupak pobliže je opisan u međunarodnoj normi IEEE Std. 81-1983. Sukladno navedenom numeričkom postupku opisanom u navedenoj normi, parametri dvoslojnog tla mogu biti određeni s visokom točnošću. Međutim, u nekim slučajevima kada se ne zahtijeva visoka točnost u određivanju parametara dvoslojnog tla, mogu jednako tako biti veoma prihvatljivi i jednostavni algoritmi i postupci, koji su jako prikladni za korištenje u matematičkim i inženjerskim simulacijskim programskim paketima opće namjene poput Mathematica, MathCAD ili MATLAB. Jedan takav numerički postupak pobliže je opisan u ovom članku. Prikazan numerički postupak je vrlo jednostavan, prikladan za korištenje u matematičkim i inženjerskim simulacijskim programima opće namjene te ga je lako koristi za procjenu elektro-geometrijskih parametara dvoslojnog tla.
Fokusiranje potresnih valova topografijom pripadnih strukturnih bazena uzrokova¬lo je neobičnu razdiobu šteta koja je opažena nakon potresa u Northridgeu 1994. i Nisqualliyu 2001. godine. U skladu s ...time moguće je očekivati i defokusiranje valova potresa antiklinalnom bazenskom topografijom (ABT), ali, koliko nam je poznato, do sada nije objavljena niti jedna studija koja bi se bavila tim problemom. Kako bismo ispunili tu prazninu, ovdje smo razmotrili kombinirani utjecaj reologije sedimenata i ABT na svojstva SH i SV-valova. Rezultati simulacije ukazuju na povećanje deamplifikacije s udaljenosti koju valovi prevale u bazenu iznad ABT. Sintetizirani seizmogrami također potvrđuju deamplifikaciju amplituda, difrakciju te konverziju modova u slučaju SV-valova. Deam¬plifikacija ne ovisi o frekvenciji. Prosječni spektralni faktori deamplifikacije su gotovo jednaki za obje vrste valova, čak i nakon jake konverzije SV-valova u donjim dijelovima ABT. Na temelju simulacija zaključeno je da su efekti ABT u procjeni potresne opas¬nosti za učinkovito porotupotresno projektiranje jednako važni kao i efekti sinklinalne topografije (SBT).
U radu je analiziran utjecaj mikrostaništa na fiziološke značajke i vegetativni rast hrasta lužnjaka. Istraživanje je provedeno na dvije pokusne plohe koje se odlikuju različitim kemijskim ...značajkama, sadržajem vlage i temperaturom tla. Cilj rada bio je utvrditi utjecaj različitih kemijskih značajki tla na vegetativni rast i intenzitet fotosinteze hrasta lužnjaka, kao i odnos koncentracije klorofila i intenziteta fotosinteze. Biljke uzrasle na tlu s većom koncentracijom humusa, dušika, fosfora i kalija imaju veći intenzitet fotosinteze, veću koncentaraciju klorofila te bolji vegetativni rast. Zbog povoljnog odnosa volumetrijskog sadržaja vlage u tlu i vodnog potencijala istraživanih biljaka, njihov značajniji utjecaj na fiziološke i vegetativne značajke hrasta lužnjaka nije utvrđen. Rezultati ukazuju na visoku pozitivnu korelaciju između indeksa ukupnih klorofila u proljetnim listovima i većine fizioloških te vegetativnih značajki istraživanih biljaka.
Svakodnevno smo svjedoci rasta zahtjeva tržišta za kvalitetnim i novim vrstama ukrasnog bilja. Međutim, u dosadašnjoj praksi nedovoljno se vodilo računa o stvaranju povoljnih uzgojnih uvjeta, ...uzgojnoj tehnologiji, te o zahtjevima tržišta. Naročito se to odnosi na pripremu kvalitetnog uzgojnog supstrata, koji se razlikuju za različite biljne vrste i različite faze rasta i razvoja biljaka. Uglavnom je prevladavalo mišljenje da se problem uzgojnog supstrata može riješiti u tijeku proizvodnje, gnojidbom organskim i mineralnim gnojivima. Rezultat toga su nepovoljna fizikalna svojstva (zbijenost, slaba vodopropusnost i mali kapacitet tla za zrak) i/ili loša kemijska svojstava tla (nepovoljna pH reakcija, neadekvatna opskrbljenost hranivima, visoka razina soli i visoka količina fiziološki aktivnog vapna). U cilju utvrđivanja utjecaja pripreme tla na rast i razvoj biljaka provedena su brojna istraživanja u rasadnicima i na većem broju lokaliteta gdje su se pojavili problemi u uzgoju ukrasnog bilja. U tu svrhu, prosječni uzorci tla uzeti su u rasadnicima Markuševac i Jankomir - Zrinjevac d.o.o., rasadniku Krnjić d.d. u Popovači, u više parkova u gradu Zadru, Zagrebu i Koprivnici, te s više okućnica. Zajednička karakteristika svih analiziranih tala su nepovoljna fizikalna i kemijska svojstva koja su rezultirala slabijim rastom i razvojem biljaka, a u ekstremnijim slučajevima i sušenjem biljaka. Da se ovakvi neželjeni efekti ne bi pojavljivali u budućnosti predlažemo analizu fizikalno-kemijskih svojstava tla kao prvi korak kod podizanja rasadnika ili sadnje biljaka na trajno mjesto uzgoja.
Da bismo vanjski prostor što ljepše i ekonomičnije uredili, potrebno je dobro poznavati tlo i biljku, ali i sve one čimbenike koji na njih utječu.
Oblikovanje prostora, bilo da se radi o okućnici ili ...bilo kojem drugom segmentu krajolika: voćnjaku, vinogradu, povrtnjaku, cvjetnjaku ili travnjaku, a to znači hortikulturi u njezinom punom značenju, zahtijeva pomno planiranje i pripremu. Jedan od vrlo važnih čimbenika u pripremi tla je dobro poznavanje reakcije tla (pH). Reakcija tla značajno utječe na primanje svih hraniva, a varira ovisno o potrebama kultura od kiselog do alkalnog.
Cilj ovog rada je detaljno obraditi potrebe pojedinih ukrasnih vrsta za reakcijom tla, koristeći rezultate terenskih istraživanja i uspoređujući ih s navodima u literaturi.
U tu svrhu korištene su kemijske analize (reakcija tla u 1M KCl) koje je proveo Zavod za ishranu bilja, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz vizualno praćenje u okolišu.
Prema dobivenim rezultatima istraživanja 47% od ukupno 131 očitanog uzorka spada u neutralna tla (D). U alkalna tla (E) spada 37%, u slabo kisela (C) spada 11%, u kisela tla (B) 5 %, a u kategoriju jako kiselih tala (A) ušao je samo jedan uzorak.
Stoga rezultati naših istraživanja ukazuju da često puta navodi u literaturi za pojedine ukrasne vrste nisu apsolutno primjenjivi u datim okolnostima, odnosno da su primjenjivi uz manje ili veće korekcije.
Općenito se za krajobrazno uređenje individualnih i javnih površina preporuča slabo kisela do neutralna reakcija tla (5,5,-7,2 – CD), jer većina ukrasnog bilja uspješno raste u tom rasponu. Za vrste koje više vole ekstremnu pH reakciju tla, potrebno je provesti korekciju primjenom adekvatnih gnojiva ili supstrata.
Tako se Erica sp. i Rhododendron sp. preporučuju za jako kisela i kisela tla (pH 4,0-5,5 – AB) dok za slabo kisela tla (5,5-6,5 – C) predlažemo Abies sp., Cupressus sp., Juniperus sp., Pinus sp., te trave. Za kiselo tlo (4,5-5,5 – B) predlažemo Hydrangeu (plavu), Ilex sp., te Picea sp. Za slabo kiselo i neutralno tlo (5,5-7,2 – CD) Chrysanthemum sp., Magnolia sp., Quercus sp., Rosa sp. i Hedera sp. Neutralna reakcija (6,5-7,2 – D) optimalna je za rodove Chamaecyparis i Prunus. Za tla neutralne i alkalne reakcije (6,5-7,2 – DE) predlažemo nešto veći broj vrsta iz rodova Acer, Araucaria, Buxus, Crataegus, Forsythia, Hydrangea (roza i bijela), Lavandula, Thuja, te Vinca. Širok raspon reakcije tla (5,5-7,5 – CDE) podnose vrste iz roda Carpinus, Cedrus, Corylus, Cotinus, Cotoneaster i Taxus.
U radu su prikazane mogućnosti obnove vodnog režima nizinskih šuma kao jedne od mogućnosti smanjenja učinka klimatskih promjena u budućnosti. Pritom je dan cjelovit metodološki prikaz aktivnosti koje ...trebaju prethoditi takvoj rekonstrukciji. Kao početni segment potrebno je analizirati sve važne komponente nizinskih ekosustava: morfologiju terena, hidrografiju, stratigrafiju tala, vegetaciju te antropogene utjecaje. Kao sljedeći korak opisan je način pridobivanja spoznaja o vodnom režimu u prirodnim nenarušenim uvjetima, koje su uvjetovale stvaranje ekosustava u današnjem obliku. U tu svrhu prikazane su mogućnosti rekonstrukcije nekadašnjih uvjeta pomoću reliktnih indikatora, kao što je morfologija hidromorfnih tala nizinskih staništa. Sljedeći korak obuhvaća analizu kritičnih predjela ugroženih padom ili prekomjernim porastom razina podzemne vode, te u konačnici mjere rekonstrukcije vodnog režima, odnosno mogućnosti povratka prirodnih uvjeta.
Amongst the existing forest types in Europe, the specific biological function of water is nowhere more distinctive than in the lowland forest ecosystems. Consequently, no existing forest types are ...more shaped by historic hydrologic conditions, altered by manmade deviations from the natural water regime and vulnerable to consequences of global warming. The lowermost parts of the lowland forests, the wetlands, present the transitional zones between terrestrial and aquatic ecosystems i.e. ponds, lakes, streams and rivers. Nowadays, due to excessive urbanization and the spread of agriculture, the total area of lowland forests and wetlands has been significantly reduced. One of the largest complexes of alluvial floodplain wetlands and lowland forests in Europe are situated in the South-East Europe, in the Sava and Drava River basins, tributaries to the Danube River. The Sava River is a unique example of a river where the floodplains are still intact, supporting both flood alleviation and biodiversity. Continental lowland forests in Croatia cover an area of more than 200.000 ha with a significant role in forestry production, flood reduction, recharging groundwater reserves, as well as filtering pollutants. The natural forest vegetation consists of mainly hardwood tree species such as the common oak (Quercus roburL.), field ash (Fraxinus excelsior Vahl.), common hornbeam (Carpinus betulus L.) and softwood species such as black alder (Alnus glutinosa(L.) Geartn.), poplars (Populussp.) and willows (Salixsp.). For the biological diversity of lowland forests and attached wetlands is strongly important specific combination of hydrology and soils. The development of these forests in history was determined by regular seasonal alternations of groundwater tables (hydro period) and periodic flooding. This paper presents the possibilities for the re-establishment of the water regime of lowland forests as one option to reduce the impact of climate change in the future. To reduce negative impacts of anthropogenic alternations in the groundwater regime from the past and to attenuate slow down future very possible prolongation of droughts and water scarcity in the lowlands, various forest managerial and engineering practices could be considered. Basically, there are potentially two main contrasted measures of soil water balance manipulation: drainage of soils (through drainage ditches and channels) which contribute to decreasing the groundwater tables and forest management i.e. (tendering and thinning) which contribute to increased soil water content and increase in the groundwater level. Through these water table management practices, the amount of soil water required for the survival of lowland forests could be maintained to some degree to attenuate the negative hydrologic trends and natural hazards such as droughts. The comprehensive methodological review of activities that must precede such reconstruction activities are presented. As the initial segment all the major components of floodplain ecosystems – the morphology of the terrain, hydrography, soils stratigraphy, vegetation and anthropogenic influences – should be assessed. As a next step methodological options towards how to obtain the knowledge of the natural water regime prior anthropogenic hydrotechnical activities which caused the creation of the ecosystem in its current form are presented. For this purpose the morphology of hydromorphic soils i.e. relict indicators of natural water regime in lowland habitats are assessed. The next step includes the spatial determination of critical areas or hot spots, threatened by excessive falls in the groundwater level on which specific measures can be applied to return to natural water regime conditions (i.e. water retention in dry riverbeds).
U radu su prikazane mogućnosti obnove vodnog režima nizinskih šuma kao jedne od mogućnosti smanjenja učinka klimatskih promjena u budućnosti. Pritom je dan cjelovit metodološki prikaz aktivnosti koje trebaju prethoditi takvoj rekonstrukciji. Kao početni segment potrebno je analizirati sve važne komponente nizinskih ekosustava: morfologiju terena, hidrografiju, stratigrafiju tala, vegetaciju te antropogene utjecaje. Kao sljedeći korak opisan je način pridobivanja spoznaja o vodnom režimu u prirodnim nenarušenim uvjetima, koje su uvjetovale stvaranje ekosustava u današnjem obliku. U tu svrhu prikazane su mogućnosti rekonstrukcije nekadašnjih uvjeta pomoću reliktnih indikatora, kao što je morfologija hidromorfnih tala nizinskih staništa. Sljedeći korak obuhvaća analizu kritičnih predjela ugroženih padom ili prekomjernim porastom razina podzemne vode, te u konačnici mjere rekonstrukcije vodnog režima, odnosno mogućnosti povratka prirodnih uvjeta.
U radu su prikazani metodologija i rezultati ispitivanja nosivosti obale. Formiran je numerički model sustava naglavna greda-AB ploča-pilot-tlo. Pretpostavljene su krutosne karakteristike AB ploče, ...pilota i temeljnog tla, te su za zadano opterećenje računati zaokreti naglavne grede, odnosno AB ploče. Na AB ploču obalne konstrukcije, postavljeni su, duž unaprijed definirane linije, nosači klinometra koji su omogućili mjerenje kutova zaokreta AB ploče za unaprijed definirane režime opterećenja. Uspoređeni su, izračunati i izmjereni zaokreti za razne režime opterećenja. U cilju dobivanja stvarnih krutosnih karakteristika sustava provedena je povratna numerička analiza. Numerički je simulirano opterećivanje do sloma tla ispod pilota, odnosno dosezanja nosivosti AB obalne konstrukcije.
Oko 40 ekonomskih subjekata s 250 ha poljoprivrednog zemljišta upisano je u registar ekoloških proizvođača u Sisačko-moslavačkoj županiji. Preko 50% šume kestena nalazi se u toj županiji, što je ...preduvjet za ekološku proizvodnju meda. Županija je također poznata po nasadima šljive. Međutim, veliki broj malih proizvođača i njihovo slabo obrazovanje ograničava razvoj ekološke poljoprivrede u županiji. Razvoj ekološke poljoprivrede je važan za seoska područja županije, međutim to je dugotrajan proces.
Ovaj rad rezultat je istraživanja provedenih u polivalentnom šumskom ekosustavu u središnjoj Posavini, na rubu Parka prirode Lonjsko polje. Šuma Žutica je vrlo vrijedan šumsko gospodarski kompleks, ...retencijsko područje za visoke vode rijeke Save, te u većem dijelu i naftno-plinsko polje.
U posljednjih 30-40 godina u ovoj šumi dolazi do pojedinačnog i skupinastog fiziološkog slabljenja i propadanja stabala, ponajprije hrasta lužnjaka. Ove pojave prepoznaju se kao rezultat poremećene ekološke ravnoteže, a povezuje ih se s intenziviranjem gospodarskih aktivnosti na ovom prostoru tijekom navedenog razdoblja.
Naša istraživanja postavili smo u funkciju determinacije mogućih uzroka takvih pojava povezanih s kemijskim i biološkim stanjem tla. Usmjerili smo ih u analizu i monitoring kemijskih i bioloških značajki površinskog dijela tla najnižih lokaliteta (mikrodepresija). Istraživana je koncentracija fosfora i kalija te elemenata u tragovima, zatim mineralnih ulja i ukupnih lipoidnih tvari te mikrobiološka aktivnost.
Pokazalo se da tlo šume Žutica nije onečišćeno na većim površinama, te se onečišćenje kao takvo ne dovodi u vezu sa propadanjem stabala na većim površinama. Permanentni izvori onečišćenja na razini vrlo slabe opterećenosti povezuju se sa saniranim isplačnim jamama, no oni se vjerojatno ne odražavaju na širi prostor Žutice. Mikrobiološki parametri upućuju na populacije adaptiranih mikroorganizama, koji su vrlo učinkoviti u biorazgradnji ulja na takvim malim površinama.
