Koristeći se podatcima za 29 zemalja iz devete runde Europskoga društvenog istraživanja, ovaj rad istražuje međugeneracijske promjene u tranziciji u odraslu dob u Europi. Fokus je na ključnim ...životnim događajima koji obilježavaju tranziciju u odraslu dob; u radu se odvojeno prema spolu analiziraju međugeneracijske promjene i razlike među europskim regijama u ulasku na tržište rada, napuštanju roditeljskog doma, prvom suživotu s partner(ic)om, sklapanju prvog braka i prvom roditeljstvu. Rezultati pokazuju da se tranzicija u odraslu dob različito odvijala za tihu generaciju (rođene između 1928. i 1945.), baby boomere (rođene između 1946. i 1964.), generaciju X (rođene između 1965. i 1980.) i milenijalce (rođene između 1981. i 1996.), a međugeneracijske promjene u tranziciji u odraslu dob odvijale su se drukčijim intenzitetom u sedam analiziranih europskih regija. Prvo roditeljstvo povezano je s drugim životnim događajima koji obilježavaju tranziciju u odraslu dob, a suživot s partner(ic)om i ulazak u brak pritom se ističu kao najjači prediktori za prvo roditeljstvo. Povezanost drugih životnih događaja u sklopu tranzicije u odraslu dob s prvim roditeljstvom varira među generacijama i među europskim regijama. Nalazi upućuju na važnost socioekonomskih, institucionalnih i normativnih čimbenika u objašnjavanju drukčijih putanja u sklopu tranzicije u odraslu dob. K tome, uključivši u analizu i bivše socijalističke zemlje koje su rijetko bile dio sličnih prijašnjih istraživanja, ovaj rad pridonosi spoznajama o validnosti primijenjenih teorijskih paradigmi o tranziciji mladih u odraslu dob u širem europskom makrokontekstu, a da istodobno ukazuje i na kompleksnost istih u svjetlu njihovih razlika među različitim europskim regijama.
U radu se obrađuje praćenje predizborne kampanje prvih slobodnih izbora u
Hrvatskoj u hrvatskom tisku. Autor je nastojao utvrditi je li postojala
medijska pristranost u praćenju predizborne kampanje ...prvoga kruga parlamentarnih izbora 1990. u Hrvatskoj. Analizirano je na koji su način
dnevnici (Vjesnik i Večernji list) i tjednici (Danas i ST)
pisali o političkim strankama i koalicijama u promatranom razdoblju. Prvi cilj istraživanja bio je dokazati postoji li medijska pristranost, a
drugi postoji li pluralizam medija nakon gotovo polustoljetnoga jednostranačkoga socijalističkog sustava. Pokazalo se da medijska pristranost postoji u svim promatranim medijima, ali se favorizirane i marginalizirane stranke razlikuju ovisno o promatranome mediju.
The paper deals with the coverage of the election campaign of the first free parliamentary elections in Croatia in the Croatian press. The aim is to establish whether media bias existed in the coverage of the election campaign of the first round of the parliamentary elections in 1990. It analyses how the dailies Vjesnik Herald and Večernji list Evening Paper and weeklies Danas Today and ST
covered the political parties and coalitions in the examined period. Three subdivisions of media bias are defined: gatekeeping bias, which is
a tendency of the media to give a disproportionate amount of space to the election favourites; content bias, which exists if the relevant options are not given an equal amount of space; and statement bias, which exists if some relevant parties are portrayed in a more favourable
way than the others. The first aim of the research is to demonstrate whether media bias existed in the coverage of the election campaign, and
the second to determine whether media pluralism existed after almost half a century of a one-party socialist system. Quantitative content analysis is used to analyse a total of 1,185 articles included in the research. It is shown that media bias existed in all analysed media, but
the favoured and marginalised parties were different.
Struktura stambenih statusa u tranzicijskim zemljama rezultat je privatizacije državnog stambenog fonda tijekom 1990-ih i recentnih stambenih politika koje su podržavale vlasništvo nad stanovima. Niz ...stambenih istraživanja dokazuju da je naglasak na stanovima kao kapitalu doveo do velikog porasta razine vlasništva i cijena stanova te, nakon krize, do pada ulaganja u europskim gradovima. Postoje također dokazi da je stambena potrošnja određenih društvenih skupina snižena, što je dovelo do pogoršanja kvalitete stanovanja, a ponekad čak i gubitka domova. Uporabom postojećih tradicionalnih instrumenata stambene politike teško se je nositi s tim problemima. Program javno najamnih stanova ističe se kao inovacija za podmirivanje hitnih stambenih potreba, odnosno kao priuštivo stanovanje. Program tog tipa u Gradu Zagrebu sačinjen je sa svrhom podmirivanja potreba mladih obitelji s djecom koje nemaju pravo na dodjelu socijalnog stana, a ne mogu si priuštiti stambene kredite za kupnju odgovarajućih stanova. U središnjem dijelu rada prikazani su rezultati ankete provedene među korisnicima programa javnog najamnog stanovanja. Anketnim istraživanjem provedenim na prigodnom uzorku od 270 kućanstava zagrebačkog naselja Novi Jelkovec tijekom prosinca 2014. i siječnja 2015. mjerio se utjecaj modela javno najamnih stanova, kao socijalne inovacije, na kvalitetu stanovanja stanara.
At least during last two decades it has been clear that Serbia is on a path of antimodernization.Absence of a clear social concept which would lead to a modern, democraticand civil country can be ...documented and traced at several different levels. This paperdiscusses causes and consequences of some anti-urban processes, which represent the practiceof country’s latter transitional path: urbanization is at first place. The creative possibilitiesand the dichotomy urban-rural are also being discussed, as union of two cultural models. Thetheoretical and practical platform, on which the paper stands, is based on the attitude thatculture of antiurbanity appears in Serbia as the practice of transitional processes.
Ustavni sud, još od vremena uvođenja ove institucije u pravni sustav, ima značajnu ulogu u ustavno-pravnom sustavu. S vremenom značaj ove institucije se povećavao. Tako Ustavni sud polako postaje ...nezaobilazan akter u kreiranju najvažnijih političkih i pravnih procesa u državi. Jedan od najočitijih primjera ovakvog širokog značaja Ustavnog suda je slučaj demokratske tranzicije u Južnoafričkoj Republici tijekom 90-ih godina prošloga stoljeća. Naime, tada je Ustavni sud Južnoafričke Republike imao jednu od glavnih uloga u usmjeravanju, ali i kreiranju novoga ustavnopravnog okvira koji je za svrhu imao osigurati uspješnu tranziciju. Zapravo, može se kazati, da je sam Ustavni sud sudjelovao u kreiranju novoga ustavnog uređenja, što svakako predstavlja raritetan primjer ovakve uloge ove institucije u cijelom procesu ustavne izgradnje određene države. Naravno, pored Ustavnog suda uspostavljeni su i drugi institucionalni i pravni mehanizmi u svrhu što lakšeg i uspješnijeg prijelaza iz sustava apartheida u demokraciju. Mnogi od njh su preuzeti iz drugih sustava te prilagođeni potrebama i društvenim okolnostima Južnoafričke Republike. Sukladno tome, iskustvo ove države i njena rješenja mogu poslužiti kao uzor drugim državama koje se nalaze u postupku vlastite demokratske tranzicije.
The Constitutional Court, since the introduction of this institution into the legal system, has played a significant role in the legal constitutional system. With time the importance of this institution has increased. Thus, the Constitutional Court has slowly become an unavoidable participant in the creation of the most important political and legal processes in the country. One of the most obvious examples of the wide significance of the Constitutional Court is the case of the democratic transition in the Republic of South Africa during the 90's of the last century. That is, then the Constitutional Court of the Republic of South Africa played one of the main roles in directing and in creating the new legal constitutional framework the aim of which was to ensure a successful transition. Actually, it can be said that the Constitutional Court itself participated in the creation of this new constitutional order which certainly represented a rare example of such a role of this institution in the whole process of the constitutional construction of a country. Naturally, apart from the Constitutional Court other institutional and legal mechanisms were established in the aim of a smoother and more successful transition from apartheid to democracy. Many of them were taken from other systems and adapted to the needs and social circumstances of the Republic of South Africa. Consequently, the experience of this country and its solutions could be an example to look up to for other countries in the process of their own democratic transition.
Posmatrajući društvenu tranziciju kao kompleksnu mrežu društvenih promjena u svim aspektima društvenog života neizostavno je poređenje i promjena u sferi sporta u post-socijalističkim društvima u ...tranziciji u odnosu na razviijeni sistem sporta na globalnom nivou, posebno nakon kraja Hladnog rata i krupnih strukturalnih promjena početkom 90-tih godina 20. vijeka. Ako se tranzicija u postsocijalističkim društvima posmatra kao potreba napuštanja kolektivističkih vrijednosti neuspješnog globalnog projekta soijalizma u pravcu vrijednosti liberalne demokratije onda postaje vidljivo da je sportski društveni podsistem ostao netransformisan i nerazvijen, istovremeno i indikator neuspješno sprovedenih transformacija i prepreka za razvoj. U većini tranzicionih zemalja, koje još nisu dostigle društvene standarde neophodne za evropske integracije, ni sport nije ostvario onu ulogu koju treba da predstavlja u društvima liberalne demokratije i tržišne ekonomije uprkos činjenici da je postao dio evropskih i međunarodnih politika u oblasti sporta. Ovaj rad bi trebalo da ukaže na vrijednosni ovkir u kojem se ostvaruje društveni sportski podsistem u tranzicionim post-socijalističkim društvima, na odnos sporta i društva, vrijendosnu i ekonomsku ulogu sporta u političkom sistemu i da istovremeno istražuje zašto je u tranzicionim zemljama sport zanemaren kao oblast na koju se šire međunarodne integracije, odnosno koliko je to u konfliktu s vrijednostima iz kojih je proistekao sport i kako korespondira sa onima za koje su se opredijelila društva u tranziciji.
Numerous Neolithic sites from the territory of modern Serbia and adjacent areas have traditionally been attributed, on the grounds of the archaeological finds, to two “cultures” – Starčevo and Vinča. ...Their definition and relativechronological demarcation have been based upon the extreme abundance of pottery finds; unsurprisingly, the issues of transition between “early” and “late” Neolithic have also been treated from the culture-historical point of view, above all according to the qualities of shards. Differing opinions concerning the role of the Central Balkans in the process of transition led to several different solutions to the problem. By the end of 1990s, the issue of the Neolithic transition has been totally neglected, in spite of the fact that extensive field research has been conducted since then and a number of new sites have been identified. On the other hand, the current archaeological approaches treating the variability of archaeological material (pottery) and interpretation based upon the analysis of technological style with the aim to identify social groups, i.e. group identities, would be highly appropriate for the study of transition processes. Pottery is still crucial, but not as a corpus of material with certain typological characteristics, but as a source of information on socially conditioned practices (techniques of production, ways of learning and transferring knowledge), as the consequences of specific traditions. The research into the problem of the Neolithic transition from this angle would offer answers to crucial, but yet unresolved questions.
U radu se razmatraju nedoumice i slabosti tradicionalne, kulturno-istorijske arheologije u interpretaciji neolitske tranzicije, tj. prelaza starčevačke u vinčansku kulturu. Ukazano je na njihove ...uzroke: oslanjanje na tipologiju keramičkih nalaza i uverenje da se procesi moraju registrovati cezurama u vertikalnoj stratigrafiji, kao i na potrebu za preispitivanjem tog problema, pre svega iz ugla tehnoloških tradicija, tj. stila, sa ciljem identifikacije grupnih identiteta.
Rad analizira medijsku reprezentaciju kulturnih sadržaja u Hrvatskoj u doba tranzicije s posebnim naglaskom na selektivnost i ideološku obojenost, te tržišnu uvjetovanost tih sadržaja u masovnim ...tiskanim medijima. Rad utvrđuje da proces preoblikovanja medijskih sadržaja prolazi kroz tri faze, te da svaka faza donosi nove modele, mehanizme i načela u prezentiranju kulture na stranicama tiska. Ti novi modeli kreću se od modela političke manipulacije kulturnim sadržajima i sotonizacije pojedinca preko strategije skandala do medijske inscenacije i teatralizacije zbilje što utječe na (ne)vjerodostojnost informacija i kreiranje javnog mnijenja.
PDF
