U radu se razmatra razvoj vanjske trgovine Republike Hrvatske i značaj uklapanja Hrvatske u međunarodnu podjelu rada. Analiziraju se strukturne karakteristike robne razmjene Hrvatske s inozemstvom, ...te regionalna orijentacija u toj razmjene.
Autor tvrdi da se ustavna teorija danas mora dokazati na trima područjima. Prvo područje dokazivanja odnosi se na problem odnosa transnacionalnih režima i državnih institucija. Ustavno pravna teorija ...je suočena s pitanjem kako norme koje se odnose na transnacionalne režime mogu “konstitucionalizacijom” poprimiti dignitet pravnih normi. Drugi izazov predstavljaju transnacionalni režimi sui generis poput pravnog poretka Europske unije. Treći je vezan za proces širenja EU-a. Autor tvrdi da je po svom smislu ustav instrument i simbol, tj. da je dvostruko kodiran. Jedan se smisao odnosi na praktiku i instrumentalna izvršenja, a drugi na svijet reprezentacije. Postoje različiti tipovi ustava. Prvi tip su ustavi-manifesti i oni su uglavnom samo simbolički kodirani. Drugi tip su ustavi koji su doneseni u formi ugovora. Ovi su ustavi strukturirani više kao pravni odnos među diskretnim akterima, nego kao monolitan simbolički korpus. Programski ili planski ustavi treći su tip ustava, a vezuju se za uspon i pad socijalističkih društava. Oni propisuju razvojne ciljeve koji su prethodno politički definirani. Na posljetku, postoje tzv. ustavi u ulozi zakona. Ovi su ustavi rezultat redovnoga zakonodavnog procesa koji osigurava da narod kao zamišljeni nositelj suvereniteta raspravlja o ustavu i da ga prihvati. Autor pokazuje da se kod tranzicije srednje i istočnoeuropskih društava radi o prijelazu s jednostavnog kodiranja s primatom simboličkoga na dvostruko kodiranje ustava. U ovom se prijelazu pojavljuju poteškoće. Prva se odnosi na problem “presađivanja” konstitucionalnih rješenja u drugi društveno-povijesni kontekst. Druga se odnosi na antiustavotvorni mentalitet koji prevladava u ovim društvima. Ipak, konstitucionalna bilanca u Srednjoj i Istočnoj Europi je zadovoljavajuća. Njihovi su novi ustavi zanimljivi zbog triju simboličkih aspekata. Prvi se odnosi na ustavotvorne procese u kojima su ova društva prestala biti objekti autoritarnih vladara. Drugi je aspekt vezan za potragu za novim oblikom identiteta i zajedništva. Treći se aspekt odnosi na pokušaje da se pravnim okovima samovolja progna iz politike i društvenog života.
U članku se usporeĐuju rezultati istraživanja iz 1986. (N=521) i 1998. godine (N=577), provedenih na uzorcima studenata i srednjoškolaca u pet područja: obrazovno, medicinsko, strojarstvo, ...tehnološko, agronomsko, tj. u pet fakulteta i njima srodnih srednjih škola u u Zagrebu. Autor istražuje je li s promjenom tipa društva došlo do promjene mišljenja mladih. UsporeĐuju se odgovori zajedničkih pitanja u oba istraživanja.
U prvom dijelu rada autor navodi neka obilježja promjena u svijetu proteklog desetljeća, uključujući i traganja za novim vizijama svijeta. Posebice ističe tranzicijske promjene u Hrvatskoj (u odnosu na stanje prije 1990.): promjene političkog sustava, institucionalna organiziranost u zaštiti okoliša, promjene sustava vrednota.
U drugom dijelu su usporedbe rezultata istraživanja o interesu za zaštitu okoliša, percepciji idealnog društva, zagaĐenosti, ekološko–razvojnim pitanjima, akutnim problemima u zaštiti okoliša, ulozi različitih aktera u zaštiti okoliša itd.
Rezultati pokazuju da se ne razlikuju percepcije ispitanika većine percipiranih problema u oba istraživanja. Mladi preferiraju društvo koje smanjuje ekološki rizik i štedi prirodne resurse. Autor zaključuje da se usprkos promjenama u hrvatskom društvu, u ekološkoj svijesti mladih nisu dogodile radikalne promjene. Promjene se odnose na nekoliko praktičnih problema: prednost imaju društvene promjene i radna mjestia; akutni su zagaĐenje zraka, smeće i smanjenje obradivih površina.
Kombinacijom usmenog i poštanskog anketiranja ispitano je dvjesto hrvatskih menadžera, izabranih po slučajnom principu iz poslovnog telefonskog imenika, s namjerom da se napravi njihova tipologija. ...Pretpostavka je bila da će takva klasifikacija odražavati duh vremena u kojem je napravljena odnosno da će se u njoj zrcaliti tranzicijski proces privredne preobrazbe. Takva je hipoteza djelomično i potvrđena. Faktorska analiza pokazuje da se osobitosti poduzeća i obilježja poslovnog ponašanja menadžera mogu podvesti pod dvije latentne dimenzije, nazvane Veličina poduzeća i Poslovna agilnost. Na temelju izlučenih dimenzija provedena je cluster analiza i ispitani menadžeri su razvrstani u tri kategorije, nazvane: Inertni menadžeri, Agilni menadžeri u velikim poduzećima i Agilni menadžeri u malim poduzećima. Prvu skupinu menadžera od druge dvije odjeljuje manji radni angažman, što je vjerojatno posljedica vođenja poduzeća u netržišnim vremenima, dok se druge dvije kategorije međusobno razlikuju po većem stupnju ulaganja energije u sfem materijalnog stjecanja (mala poduzeća), odnosno u spektar društvenih i političkih aktivnosti (velika poduzeća).
Posebnost postojeće hotelske turističke ponude u Hrvatskoj čine hotelski kompleksi, čija sudbina na neki način određuje sudbinu čitavog turističkog sektora. Uz to restrukturiranje hotelijerstva u ...tranzicijskom razdoblju podrazumijeva i obogaćivanje ponude uvođenjem obiteljskih hotela i drugih oblika alternativne hotelske ponude.
To nameće i novi pristup u upravljanju turističkom destinacijom.
Opravdanje za pristup u očuvanju identiteta hotelijersko-turističke ponude Hrvatske u daljnjem razvoju korporacija kao kompanija za hotelijerstvo i turizam koji će svoj razvoj nastaviti graditi na dosadašnjim iskustvima, obogaćenim novim sadržajima i izgradnjom svojega novog "trade mark", potvrđuje se na iskustvima Španjolske, Austrije i Italije. Oblikovanje se alternativne hotelske ponude temelji na iskustvima ustroja i vođenja obiteljskih hotela i pansiona u Austriji, Italiji, Francuskoj i Portugalu.
Na temelju analize stanja i usporedbe s odgovarajućim uzorima oblikuje se model funkcioniranja hotelskih kompleksa u Hrvatskoj u novim uvjetima. Daje se i prijedlog sustavnog uvođenja novih oblika hotelske ponude, kao kvalitetne dopune asortimana i naglašava uloga institucija okruženja, kao značajnog segmenta u njihovu funkcioniranju i razvoju.
U radu se opisuju značajke stambenog sektora te njegov utjecaj na gospodarstvo i na socijalnu sigurnost građana. Posebno je opisano stanje stambene izgradnje u Crnoj Gori i problemi koji nastaju ...prijelazom na tržišne odnose. Prikazane su osnovne karakteristike stambenog gospodarstva i u zemljama tržišne orijentacije. Potanko je izložen prijedlog modela organizacije stambenog sustava s opisom podsustava i u 10 točaka nabrojeni su najvažniji uvjeti financiranja toga modela.
Članak ukazuje na šest osnovnih tranzicijskih problema s kojima je suočena Hrvatska. To su (1) pad fizičkog obujma proizvodnje, (2) nužna afirmacija na novim tržištima, (3) spor dotok stranog ...kapitala, (4) sporo, i uz poteškoće, teče proces privatizacije, (5) velika nezaposlenost i (6) velike ratne štete. Svi ovi problemi, uz procese deagrarizacije i deruralizacije, utječu na demografsku transformaciju županijskih središta. Osobito je zabrinjavajući ubrzan demografski rast Zagreba nakon 1991. godine.
Polazeći od analitičkog modela i kategorija američke radikalne političke ekonomije, autor analizira dinamiku ekonomskih promjena u Hrvatskoj tijekom devedesetih godina. Osobito značajnim za ...razumijevanje te dinamike autor smatra njezinu dimenziju koju – na tragu klasika političke ekonomije – naziva “moralnom ekonomijom tranzicije”. Temeljna institucionalna i socijalna struktura akumulacije u hrvatskom gospodarstvu devedesetih godina obilježena je fenomenima poput državnog populizma, klijentelizma i ortačkog kapitalizma, koji su rezultat HDZ-ova modela “nacionalnog kapitalizma”, tj. specifičnog sklopa ekonomske politike i privatizacije gospodarstva. Taj model nije riješio glavne razvojne probleme niti je osigurao zadovoljavajuće stope gospodarskog rasta. Političko-ekonomska bilanca prvog desetljeća tranzicije u Hrvatskoj stoga je negativna. Autor zaključuje da je u drugom desetljeću tranzicije nužno uspostaviti novi političkoekonomski model, koji će odgovoriti na glavne izazove s kojima je suočeno hrvatsko društvo: postizanje gospodarskog razvoja, povećanje produktivnosti, redukcija prevelikog državnog aparata, pomirenje imperativa akumulacije i demokratske legitimnosti te obnova moralne ekonomije i povjerenja.
Rad se bavi novim izazovima koji su se od kraja sedamdesetih godina nametnuli suvremenoj sociologiji religije pod utjecajem značajnih promjena u suvremenom svijetu i posebno u zemljama u tranziciji. ...To su promjene koje je Berger opisao kao pomak od krize religije ka klizi sekularnosti i koje su se zatim opisivale kao zaokret od sekularizacije društva k desekularizaciji, od zalaza svetog k obnovi svetog, kao trend politizacije religije i religizacije politike. U traganju za plauzibilnim teorijskim okvirima za interpretaciju promjena, ponajviše i ponajprije u postkomunističkoj tranziciji, u nekim se društvima sugerira da je taj okvir moguće razložito oblikovati kombinirajući pristupe koje su naznačili P. Michel, ukazujući na protuslovnu narav uloge religije u postkomunističkoj tranziciji, i G. Guizzardi s njegovom tezom o tome da je na djelu zapravo proces razmjene političkih dobara i kapitala za religijska dobra i kapital i to ponajprije u svrhe legitimizacije i političke mobilizacije. U zaključku se postavlja pitanje
što leži u pozadini takve razmjene te se zaključuje da u toj pozadini stoje dva bitna deficita. Na prvom mjestu stoji deficit legitimiteta tekuće politike koja ga ne uspijeva osigurati ni striktnim poštivanjem demokratske procedure niti skladom između sistemskih inputa i outputa i, na drugoj strani, stoji deficit obnoviteljskih poticaja čisto religijske naravi i na temelju čisto religijskih motivacija.
