Ovim radom su analizirana međunarodna turistička krstarenja Pan-europskim Koridorom VII, odnosno njihov utjecaj (potencijalne dobrobiti) na ekonomiju receptivnih prostora. Studijom slučaja ...(Vojvodina) dati su primjeri koji to ilustriraju.
Rezultati analize pokazuju da kruzevi Koridorom VII utječu pozitivno na Vojvodinu, prvenstveno na priobalnu, podunavsku regiju i to u Novom Sadu (gdje brodovi pristaju). Iako se beneficije ne odnose na korištenje usluga smještaja i hrane na kopnu, dobrobit se ogleda u sljedećim segmentima: turistička promocija (širenje pozitivnog plasmana Vojvodine kao receptivnog prostora na inozemnom tržištu – predstavljanje kulturne baštine i prirodnih vrijednosti); porast inozemnog turističkog prometa, a samim tim i potrošnje posjetilaca; otvaranje novih radnih mjesta (adekvatna infrastruktura i suprastruktura – serviseri različitih usluga brodovima, posadi i putnicima) – pristaništa, špediteri, suvenir tržnice i dr. / novi proizvodi, širenje poslovne mreže, promjena valute, nevidljivi izvoz itd.
Rezultati istraživanja mogu pomoći daljim proučavanjima uzročno-posljedičnih veza između ovakvog vida putovanja i resursa receptivnih zemalja na kojima se ova putovanja događaju, a sve u cilju adekvatnog osmišljavanja i plasmana turističke ponude, odnosno optimalnog razvoja receptivnih zemalja kroz održivi turizam. Rad pruža i informacije različitim partnerima („stakeholders“) uključenim u turističko privređivanje kruzeva, koji očekuju privatnu i društvenu dobit od svojih ulaganja.
Hrvatska će formalno završiti svoj tranzicijski proces pristupanjem u punopravno članstvo u Europskoj uniji. Proces promjena od socijalističkog društva i gospodarstva ka demokratskom i tržišnom ...sustavu trajao je skoro 23 godine, pod pretpostavkom da Hrvatska formalno postane članica 2013. godine. Naslovi dosadašnjih uvodnih radova u zborniku s tradicionalnog savjetovanja Hrvatskog društva ekonomista počinjali su sa “Quo Vadis Croatia…?”. Ovaj put taj naslov izostavljamo budući da je Hrvatska na kraju čvrstog i sigurnog puta ka Europskoj uniji. Hrvatska je na pragu Europske unije. Hrvatsko društvo ekonomista je kroz aktivnosti svojih članova pratilo proces tranzicije Hrvatske, ukazivalo na prilike koje se Hrvatskoj i drugim tranzicijskim zemljama stvaraju kroz proces demokratizacije i stvaranja tržišnog gospodarstva, ali isto tako upozoravalo na opasnosti koje donosi tranzicijski proces. Zbornici radova s tradicionalnih savjetovanja HDE-a u Opatiji su svojevrsna novija (dvadesetogodišnja) hrvatska eko nomska i polit-ekonomska povijest. Budući da je hrvatska povijest puno duža, kako politička tako i ekonomska, u zbornicima se mogu naći i radovi koji opisuju ekonomsku povijest Hrvatske i prije početka tranzicije. U najvećoj mjeri, radovi u Zbornicima, a još više izlaganja na tradicionalnim savjetovanjima, su analiza različitih mjera ekonomske politike koje su različiti nositelji vlasti poduzimali u proteklih dvadesetak godina. Opći zaključak svih naših aktivnosti jest da Hrvatska mora imati aktivnu ekonomsku politiku, a aktivna ekonomska politika mora se oslanjati na odgovarajuću koncepciju i strategiju razvoja.
The year 1989 brought the fall of the Berlin Wall and the collapse of communism in Eastern Europe. It was also the year that the economic theories of Reagan, Thatcher, and the Chicago School achieved ...global dominance. And it was these neoliberal ideas that largely determined the course of the political, economic, and social changes that transformed Europe—both east and west—over the next quarter century. This award-winning book provides the first comprehensive history of post-1989 Europe. Philipp Ther—a firsthand witness to many of the transformations, from Czechoslovakia during the Velvet Revolution to postcommunist Poland and Ukraine—offers a sweeping narrative filled with vivid details and memorable stories. He describes how liberalization, deregulation, and privatization had catastrophic effects on former Soviet Bloc countries. He refutes the idea that this economic "shock therapy" was the basis of later growth, arguing that human capital and the “transformation from below” determined economic success or failure. Most important, he shows how the capitalist West's effort to reshape Eastern Europe in its own likeness ended up reshaping Western Europe as well, in part by accelerating the pace and scope of neoliberal reforms in the West, particularly in reunified Germany. Finally, bringing the story up to the present, Ther compares events in Eastern and Southern Europe leading up to and following the 2008–9 global financial crisis. A compelling and often-surprising account of how the new order of the New Europe was wrought from the chaotic aftermath of the Cold War, this is essential reading for understanding Europe today. Philipp Ther is professor of Central European history and director of the Institute of European History at the University of Vienna.
Autorica daje prikaz demokratizacije Gvatemale tijekom trećeg vala te analizira promjene vlada, režima i sustava. Navodi da je početku promjene političkog sustava Gvatemale prethodila faza ...predautokratskih iskustava s demokracijom (1944-1954) te da je nesposobnost da okonča dugotrajni građanski rat bio jedan od ključnih razloga početka kraja autoritarnog sustava (1954-1985). Uslijedila je prolongirana tranzicija (1985-1999) koja se odvijala u četiri faze i koju je nadgledala vojska, preuzevši na taj način ulogu snažnog protudemokratskog aktera veta. U fazi konsolidacije (2000-2012) stabilizirala se defektna demokracija, u kojoj je civilni demokratski režim ne samo pod pokroviteljstvom vojske već ga ugrožavaju i kriminalne organizacije. Zaključuje da se u proteklih stotinjak godina politička situacija u Gvatemali i nije znatno poboljšala s obzirom na to da je ona od banana-države postala defektna i najnekvalitetnija demokracija Latinske Amerike.
Researchers have usually attributed the increasing share of non-marital births during the last forty years to changes in values of people with a better education and financial situation in the ...countries of Western Europe, naming this phenomenon the second demographic transition. These changes in values are focused on personal matters, the emancipation of women, personal freedom and rejection of traditional gender roles. However, in contrast to the results from Western Europe, non-marital births are more characteristic for the lower educated and economically weaker groups in the post-socialist countries of Eastern Europe. A suggested explanation for this phenomenon is the reduced benefit from entering into marriage for the poorest individuals, further reduced by changing social norms and the possible influence of liberal values and attitudes after the collapse of the socialist system. In this study, the socio-economic and socio-demographic factors that might have an effect on the probability of having a non-marital birth are analyzed, using the data on all births in the Republic of Croatia for the years 1998–2012. These factors include age, activity status, level of education and the ethnicity of both parents, as well as the region of birth. Logistic regression for the group of births by birth order found that the births to young, unemployed and dependent mothers, less educated fathers and those coming from national minorities, as well as the births in the City of Zagreb, are more likely to be non-marital births, similarly to the situation in the countries of Eastern Europe. The increasing share of non-marital births cannot be explained by changes in the share of the aforementioned categories in the total number of births, and it is probable that the deteriorating economic situation and changes in traditional values have increased the probability of having a non-marital birth for all socioeconomic groups.
Socioekonomske i društvene promjene ostavljaju tragove i u okolišu. Izmjene
radne i obrazovne strukture stanovništva te ekonomski uvjeti proizvodnje dobara
indirektno mijenjaju krajobraz nestankom ...tradicionalnih načina obrade zemlje,
intenzifikacijom poljoprivrede, širenjem gradskoga načina života u ruralne prostore ili
pak napuštanjem određenih prostora i njihovoga prepuštanja sekundarnoj sukcesiji. Kao
posljedica svega navedenoga činjenica je da su krajobrazi često prepušteni gubljenju
identiteta, neprikladnoj sanaciji i degradaciji, a EU obvezuje uspostavu učinkovite
provedbe i mjere njihove zaštite. Problematika analize promjena kulturnih krajobraza
jedan je od fokusa niza interdisciplinarnih istraživanja posljednjih godina. U ovom
radu analizirat će se promjena krajobraza Pridravske nizine Osijeka u razdoblju od
1961. godine do 2011. godine na području Grada Osijeka, koji uz samo naselje Osijek
obuhvaća i sljedeća naselja: Tenja, Brijest, Briješće, Višnjevac, Josipovac, Tvrđavica,
Sarvaš, Klisa, Nemetin i Podravlje. U istraživanju promjene krajobraza korištene su
metode daljinskih istraživanja te analize statističkih podataka. Područje Grada Osijeka
prošlo je kroz značajne socijalne i ekonomske promjene tijekom promatranoga
razdoblja, a direktno su se i indirektno odrazile na promjene zemljišnoga pokrova
i način korištenoga zemljišta, te time i izgled kulturnoga krajobraza. Izdvojeni su
elementi i procesi fizičke promjene krajobraza, a evidentirani su i socioekonomski,
demografski i drugi elementi koji su uvjetovali fizičke promjene krajobraza. Dobiveni
rezultati pokazuju u kolikoj su mjeri navedene promjene značajne i sveobuhvatne.
U drugoj polovici devetnaestoga i početkom dvadesetoga stoljeća
Osijek je bio drugi grad u Hrvatskoj po demografskim pokazateljima i gospodarskim potencijalima. U navedenome razdoblju
otvoreno je ...nekoliko vrlo respektabilnih, među najvećim gospodarskim subjektima na hrvatskome nacionalnom prostoru pivovara i tvornica žigica, tvornica kože, plinara, tvornica namještaja,
tvornica lana, tvornica šećera, tvornica čokolade, tvornica sapuna, tvornica keksa i dr. gospodarskih subjekata. Autorica u radu
na temelju arhivskoga gradiva i relevantne literature prikazuje
industrijalizaciju grada Osijeka tijekom prvih dviju faza industrijskoga razvoja, i to obrtno-manufakturnu od 1853. do 1870. i
željezničku fazu od 1870. do 1918. godine, pri čemu je istaknula
značenje grada na Dravi kao ekonomskoga središta Slavonije i
cijele istočne Hrvatske.
Ključne riječi: grad Osijek; tranzicija; industrija; industrijski
razvoj.
The transition from primary to secondary school can be stressful, although it is something normative. More intense stress manifestation (e.g. psychosomatic and emotional difficulties) can prevent ...pupils from achieving academic success, which is their main task at school. The purpose of this survey was to find out the frequency and persistence of psychosomatic and emotional complaints during the first year of secondary school, depending on gender and school track. It was a two wave longitudinal study. In the first measurement there were 308 participants, and in the second measurement 291 participant. Longitudinal data was collected from 266 of them. They were examined by means of Psychosomatic symptoms questionnaire (Vulic-Prtoric, 2005), CORE-YP questionnaire (Twigg and associates, 2009), and Worries domain scale (Kozjak Mikic, 2011). The results were analyzed with multivariate ANOVA. During the first grade of secondary school, 15%-17% of participants had more pronounced psychosomatic and emotional difficulties. Psychosomatic difficulties were relatively mild, and decreased with time, but emotional difficulties were more intense and persistent during the whole first grade. The frequency of health complaints was related to gender and school track. Girls and general-program high school pupils had more health complaints than boys and pupils in trade schools. Furthermore, the frequency of emotional complaints was related to the interaction of gender and school track. High school boys did not significantly differ from girls when displaying emotional difficulties. During the first grade, the main source of worries and stress were academic requirements. Lazarus stress model, as well as Tripartite model of emotions, can explain the results. Early pupil assessment is helpful in avoiding more serious health difficulties if conducted in the first grade of secondary school. It is necessary to make teachers and parents aware of paying attention and taking the appropriate approach to pupils with psychosomatic and emotional adaptation difficulties, which are the practical implications of the study. PUBLICATION ABSTRACT
Razdoblje između 1988. i 1998. godine, često ga posve točno nazivamo
tranzicijskim, po mnogočemu je najzanimljivije vrijeme u pedeset godina života
časopisa. To je razdoblje koje su obilježile ...promjene društveno-gospodarskog sustava,
statusa granica, potom rat, okupacija i razaranje te konačno mir i razumno očekivanje
boljeg. Ispod površine selo u tom vremenu doživljava pripremu svoje tranzicije i potom
tranziciju koja je, zadana postojećim obilježjima i bez prikladne pripremljenosti, trajala
dulje od potrebnog i koja u najvećem dijelu ruralnoga nije uspjela u tom vremenu
ostvariti bitne pomake prema modernom. Kontinuirano se u časopisu piše o krizi
hrvatskog sela, njegovoj transformaciji, uvijek novim problemima itd. a časopis, osobito
u tekstovima koji se temelje na originalnim ili sekundarnim empirijskim podatcima,
poput znanstvenog kroničara iz godine u godinu prati mijene, osobito one društvenog
karaktera. Seljaci, nositelji seoske društvenosti, prate promjene u globalnom društvu i
postupno se transformiraju, ne mijenjajući, nažalost, osnovne materijalne pretpostavke
za razvojni iskorak.
Vrlo visoka prosječna godišnja stopa prirodnoga prirasta od 22,79 ‰ uz
visoki natalitet (32,72 ‰) pokazuje da se od 1872. do 1882. godine u Župi
Rasno počinju očitovati prvi simptomi demografske ...tranzicije. Porast
stanovništva, produljenje životnoga vijeka i smanjena smrtnost, osobito
dojenčadi i djece do četiri godine starosti, učinci su tranzicijskih procesa.
U Župi je uočena visoka smrtnost fertilnoga kontingenta. Najviše je
brakova sklopljeno u vrijeme jesenskoga i zimskoga maksimuma. Ritam
začeća vezan je za proljeća i ljeto, odnosno poljodjelske radove i boravak
na otvorenome, dok je ritam rađanja najviše vezan za zimsko i proljetno
doba. Zahvaljujući crkvenomu učiteljstvu i uredno poštovanim
crkvenim preporukama o predbračnoj čistoći, nije zabilježeno nijedno
izvanbračno dijete.