Neurolingvističko programiranje (NLP) nije službena metoda poučavanja ili učenja jezika, nego filozofski pristup komunikaciji koji uključuje niz tehnika samokontrole i samoohrabrenja. Jezik se ...promatra kao način opažanja svijeta koji nas okružuje i na koji utječemo putem verbalne i neverbalne komunikacije. Naime, NLP nas uči kako promjene u našem odnosu prema svijetu mogu utjecati i na ponašanje drugih ljudi. Stoga stručnjaci NLP-a vjeruju da bi to moglo postati djelotvorna metoda učenja jezika.
Ovaj članak bavi se ključnim idejama i sastavnicama NLP-a te ukazuje na pozitivne učinke njegove uporabe u ELT učionici.
U ovom se radu prikazuje važnost uloge dobi učenika na usvajanje stranoga jezika. Također se prikazuje utjecaj razvoja mozga na usvajanje jezika te se pojašnjava termin plastičnost mozga kao i termin ...kritično razdoblje za učenje jezika u kojem dijete bez poteškoća nauči drugi ili strani jezik te dosegne vrlo visoku razinu poznavanja jezika u sve četiri vještine. Prilikom podraživanja iz okoline dolazi do promjena na mozgu tj. do razvoja mozga te se može zaključiti da mozak zadržava plastičnost tijekom cijeloga života i ima sposobnost stvaranja novih živčanih stanica koje se umrežavaju s ostatkom mozga. Stoga mozak stalno treba poticati mentalnom aktivnošću koja povećava izglede za preživljavanje novih neurona. Učenje općenito pa tako i učenje stranoga jezika moguće je upravo kroz funkcionalne promjene u mozgu. Ove spoznaje se mogu i trebaju primijeniti na učenje stranih jezika. Nastavnici stranih jezika bi svakako trebali biti upoznati sa spoznajama o funkcioniranju mozga, kao npr. koje govorno-jezične funkcije postoje i koje je njihovo mjesto u mozgu, što je to plastičnost i zašto su važna kritična razdoblja. Ove spoznaje bi nastavnici svakako trebali implementirati u proces poučavanja te na taj način povećati
svoju učinkovitost u razredu.
Tema ovog rada su učenički stavovi o učenju stranoga jezika. U uvodu
se razmatra problematika definiranja pojma učeničkih stavova i važnost
ispitivanja navedenih stavova za proces učenja i poučavanja ...stranoga
jezika. Opisuje se i komentira kvantitativno istraživanje provedeno na
uzorku od 120 učenika osnovnoškolske dobi (8. razred). Za ispitivanje
učeničkih stavova korišten je upitnik BALLI (Beliefs about Language Learning
Inventory). Analizirani su učenički stavovi vezani za talent za učenje
jezika, prirodu učenja jezika i poteškoće s kojima se učenici susreću,
strategije učenja i komunikacije te motivaciju. U zaključku su navedene
implikacije za nastavnu praksu.
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati motivacijska uvjerenja vezana
uz učenje materinskoga jezika (hrvatski), prvoga stranog
(engleski) te drugoga stranog jezika (francuski). Pritom smo htjeli
...utvrditi razlikuje li se razina motivacijskih uvjerenja u ovim
predmetima te u kolikoj su mjeri motivacijska uvjerenja povezana
s uspjehom u pojedinim predmetima. U istraživanju je
sudjelovalo 98 gimnazijalaca; oni su ispunjavali upitnik koji se
sastojao od skala kojima su ispitivani samodjelotvornost,
percepcija vrijednosti te ciljevi dostignuća, a prikupljene su i
njihove ocjene. Rezultati istraživanja pokazuju da među
pojedinim predmetima postoje značajne razlike za procjenu
korisnosti i samodjelotvornosti, kao i za cilj ovladavanja
izbjegavanjem. Najnepovoljniji sklop motivacijskih uvjerenja
vezuje se uz francuski, a najpovoljniji uz engleski jezik. Obrasci
povezanosti motivacijskih uvjerenja s uspjehom vrlo su slični za
sve proučavane jezike, pri čemu se kao ključni prediktor uspjeha
pokazala procjena samodjelotvornosti. Dobiveni rezultati mogu
biti vrlo korisni za planiranje poučavanja, koje pozitivno
pridonosi učeničkoj motivaciji za učenje jezika.
Pri institucionalnome učenju materinskoga jezika, koji u ranoj fazi usvajanja jezika služi i
kao komunikacijska osnovica sporazumijevanja, ali i kao preduvjet razvoja ne samo jezičnih
nego i ...psihosocijalnih sposobnosti, od sudionika obrazovnoga procesa očekuje se razvoj komunikacijske
stručnosti na razini funkcionalne primjene (komunikacijska kompetencija ili
jezično znanje), ali i lingvističko znanje na razini gramatičke normativnosti (lingvistička
kompetencija ili znanje o jeziku).
U ovome se radu, stoga, na osnovi teorijskih promišljanja i proučavanja ranojezičnoga diskursa,
nastoji odgovoriti na važno lingvističko, lingvodidaktičko i psiholingvističko pitanje -
je li svrhovitije učenje hrvatskoga standardnoga jezika temeljiti na razvijanju lingvističke
kompetencije ili, pak, veću pozornost posvetiti komunikacijsko-funkcionalnomu pristupu?
Odnosno, ho}emo li u ranojezi~nome diskursu afirmirati u~enje tzv. deklarativnoga gramati~
koga znanja ili }emo ponajprije razvijati metajezi~ne i metakognitivne sposobnosti koje
uklju~uju kondicionalno znanje i poti~u op}e komunikacijske sposobnosti?
Pokušaj otkrivanja prirode i uloge psihologije učenika stranih jezika u učenju nije novost. Međutim, stupanj u kojem ti psihološki čimbenici utječu na razinu znanja stranog jezika tek treba biti ...otkriven. Da bismo razumjeli vezu između navedenih čimbenika i postignute razine, važno ga je ispitati sa svih aspekata. Jedno od najznačajnijih područja istraživanja je motivacija učenja stranog jezika i njezin utjecaj na postignutu razinu znanja ciljanog jezika. Razumijevanje tih psiholoških čimbenika može imati ključnu ulogu u razvoju učinkovite metode podučavanja jezika koja se usredotočuje na poboljšanje procesa učenja stranog jezika per se. Cilj je prvog dijela rada analizirati različite teorije motivacije učenja stranog jezika koje utječu na učenje jezika. U drugom dijelu rada dan je pregled najvažnijih nastavnih metoda koje olakšavaju proces učenja jezika. Nadalje, u radu se donosi i rasprava o provedenim istraživanjima navedenih nastavnih metoda i njihovom učinku na motivaciju učenika.
Izbijanje COVIDA-19 iznudilo je mnoge promjene u obrazovanju, uključujući tehnike podučavanja, interakcije nastavnika i studenata, kao i prakse ocjenjivanja. Ovo istraživanje ima za cilj otkriti ...stavove studenata o vrstama ispita koje su polagali; njihovu procjenu praksi testiranja/ocjenjivanja koje su iskusili; je li online učenje utjecalo na način pripreme za ispite; žele li zadržati praksu testiranja/ocjenjivanja u novoj stvarnosti i kako procjenjuju ulogu nastavnika kao ocjenjivača.
Podatci za studiju prikupljeni su u Turskoj (TUR), Republici Sjevernoj Makedoniji (RNM), Poljskoj (POL) i Bosni i Hercegovini (BiH) korištenjem međukulturalno valjanih upitnika koji uključuju stavke u kojima se od studenata traži evaluirati nastavu, ocjenjivanje, te interakcijske vještine njihovih nastavnika tijekom prvoga semestra ‟hitne online nastaveˮ. U alate za prikupljanje podataka uključene su i zatvorene i otvorene stavke. Odgovori na stavke u upitnicima analizirani su kvantitativno imajući na umu specifičnosti zemlje i konteksta. Rezultati studije pokazuju sličnosti u načinima na koje su učenici ocjenjivani i njihove percepcije postupaka ocjenjivanja tijekom razdoblja COVID-19, kao i kontekstualne razlike u četirima zemljama.
Različite vrste korisnika zahtijevaju različite vrste rječnika, kakvih je za velike svjetske jezike sve više. Za hrvatski kao drugi ili strani jezik postoje sve vrste potreba kao za bilo koji jezik, ...uz još neke posebnosti, no neusporedivo je manje budućih korisnika, ali i stručnjaka koji bi se bavili znanstvenim i stručnim radom potrebnim za njihovu izradu. Stoga je važno osmisliti osnovne tipove rječnika koji bi zadovoljili različite potrebe korisnika od početnih do viših stupnjeva učenja. U radu se iznose prijedlozi temeljnih rječnika koji bi služili za učenje hrvatskoga jezika, dvojezičnih, višejezičnih i odvojezičenih. Raspravlja se i o poteškoćama izrade takvih rječnika, posebno o izboru riječi i značenjskome opsegu.
