Učenje i poučavanje o prirodi i društvu na otvorenim prostorima ili izvanučionička nastava prirode i društva sastavni je dio nastavnog rada učitelja u osnovnim školama. Vrijednosti i značenje ...stjecanja iskustava na otvorenim prostorima i u okolišu, o različitim elementima prirode i društva iz neposredne blizine, odnosno sudjelovanje u aktivnostima te iskustva iz "prve ruke" mogu biti snažan čimbenik motivacije i interesa učenika i učitelja za takvo učenje.
Istraživanjem stanja u praksi odgojno–obrazovnog rada učitelja osnovne škole s učenicima u okolišu ispitali smo i značaj izvođenja nastave na otvorenim prostorima, posjedovanje odgovarajućeg školskog okoliša kao poticaja za aktivnosti učenika u okolišu te samopercepciju uloge učitelja u sudjelovanju u aktivnostima estetskog uređenja vanjskog okružja škole. Rezultati su ukazali na to da učitelji često izvode svoje učenike na otvorene prostore te im je učenje i poučavanje na otvorenim prostorima značajan dio odgojno–obrazovne prakse rada u školama. Međutim, njihova uloga sudionika, a time i značajnog role–modela u aktivnom poticanju učenika u estetskom oblikovanju i dizajniranju vanjskom okružja škole procijenjena je izuzetno slabim rezultatima
Donosimo rezoluciju kršćanskog sportskog kongresa koji je održan u Obertraunu kroz prvu sedmicu listopada 1963. Učestvovalo je 77 rukovodioca katoličkih sportskih udruženja. Među njima je bilo 14 ...studenata i 3 studenta bogoslovije. Kongres je održan pod pokroviteljstvom kardinala Koniga.
Ena najstarejših fotografij v šolski kroniki, učenci sedijo pred cerkvijo sv. Danijela s šolskim upraviteljem Ludvikom Grafenauerjem (levo) in učiteljico Danico Krajnc (desno), 1939.
Fotografija prikazuje učence v razredu v Osnovni šoli Laporje. Čas nastanka fotografije je leto 1910. Med učenci stoji s knjigo v roki učitelj Avgust Kopriva, ob steni pri obešalnikih pa katehet, ...čigar ime ni znano.
Istraživanje proučava utjecaj strukturalnoga istraživački usmjerenoga pristupa učenju (IBL) na dostignuća budućih učitelja – njihova postignuća i percepciju mentalnoga napora uloženoga u rješavanje ...testova. Istraživanje je uključivalo 38 studenata Učiteljskog fakulteta u Beogradu koji su tijekom sudjelovanja u kolegiju Geografski pojmovi kroz eksperimente postali osposobljeni za kreiranje instrumenata za provjeru fizičkih veličina poput termometra i barometra. Usmjeren na interdisciplinarnost, kolegij je potaknuo sudionike na promišljanje o novim problemskim situacijama i na otkrivanje uzročnih veza među fizičkim pojavama. Rezultati pokazuju da istraživački usmjeren pristup dovodi do većega postignuća i smanjenih vrijednosti percepcije mentalnoga napora. Smanjenje mentalnoga napora ukazuje na mogućnost obrade veće količine informacija u radnoj memoriji i procesiranje u dugoročnom pamćenju. Zbog složenih veza među varijablama, model neuronskih mreža pokazao je da mentalni napor i kognitivna složenost čestice značajno utječu na postignuća sudionika. Rezultati su korisni za buduće učitelje jer ukazuju na učinkovitost IBL pristupa i daju smjernice za primjenu istoga.
Nacionalni kurikulum odgoja i obrazovanja danas je primarna tema svake prosvjetne politike, školske prakse, kulture, socijalizacije i, naravno, znanstvene pedagogije. Pedagoški osmišljen kurikulum ...najbolje se zrcali u aktualnoj obrazovnoj politici jedne zemlje, ali i u stručno postavljenoj metodologiji i strukturi njegove izrade. Stoga su određenje cilja odgoja; zadataka obrazovanja; nastavnih sadržaja i programa; uloge i osposobljenosti nastavnika; pedagoške tehnologije rada te objektivne evaluacije učinaka ozbiljan pedagoški i interdisciplinarni posao. Shvaćanje pritom današnjeg društvenog konteksta kurikularne strategije čini polazište koje se ne može zaobići u pluralno otvorenom svijetu. Školski kurikulum — kao svojevrsni racionalni društveni konsenzus i optimalni put odgoja, obrazovanja i formiranja jednog fleksibilnog identiteta modernog građanina — mora uzeti u obzir mnoga i različita filozofska, društvena, tehnička, kulturološka te pedagoška iskustva, znanja i kompetencije. U sukonstrukciji i provođenju kurikuluma sudjeluju mnogi organizirani i prikriveni činitelji. On je živo tkivo i otvorena knjiga u koju stalno treba upisivati nove sadržaje. Stoga sve instance odgoja i obrazovanja, a osobito škola, trebaju biti humane i kreativne zajednice koje ljudima pomažu da odrastu i djeluju u cjelokupnoj punini svoga individualnog i socijalnog bića. O tome govori ovaj članak, držeći se pritom, na ograničenu prostoru, tek osnovnih polazišta i naznaka metodologije i strukture izrade kurikuluma suvremenog odgoja i škole.
