V prispevku je predstavljena raziskava o odnosu prebivalstva blokovskih stanovanjskih sosesk v Ljubljani do svojega bivalnega okolja in možnosti njene uporabe v urbanističnem planiranju. Namen ...raziskave je s pomočjo anketiranja prebivalstva izbranih blokovskih stanovanjskih sosesk ugotoviti značilnosti zaznavanja in vrednotenja svojega bivalnega okolja, izbire lokacije in tipa stanovanja ter potencialne selitvene mobilnosti.
Pristup primijenjene geografije ima mogućnost razjasniti uzroke velikog broja ekonomskih, socijalnih i ekoloških problema, te stvoriti osnovu za njihovo rješavanje. U članku se daje sažeti pregled ...načela primijenjene geografije te se raspravlja o mogućnostima njene primjene u praksi. Prvi dio rada odnosi se na konceptualnu utemeljenost primijenjene geografije. Također se raspravlja o odnosu između teorijskog i primijenjenog istraživanja, a definiran je i pojam korisnoga znanja. U drugom je dijelu rada prikazana mogućnost primjene geografskog znanja u području urbane geografije. Posebna pažnja posvećena je pitanjima kvalitete života i ljudskog blagostanja. Završno je prikazano značenje primijenjene
geografije u suvremenom društvu.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Z mestom in mestnim prostorom v celoti se poleg številnih ved intenzivno ukvarjata tudi geografija in etnologija. Medtem ko urbana geografija proučuje nastanek, položaj, obstoj, funkcije in ...fizlognomijo mest in mestnih naselij ter urbanizacije, je v ospredju etnološkega proučevanja način življenja in kulture, ali kot pravi Slavko Kremenšek, problematika življenjskega stila v mestu. (Kremenšek, 1980)
Na primerih nekaterih elementov socialne zgradbe Ljubljane, Maribora, Kranja in Velenja je prikazan najnovejši razvoj socialnogeografske zgradbe, ki je zajel vsa slovenska mesta.
Prve asocijacije na njemačku pokrajinu Ruhr (na njemačkom jeziku Ruhrgebiet, ali i Revier, Ruhrpott,
Kohlenpott...), kako u samoj Njemačkoj tako i izvan nje, dugo su bili rudnici i metalurgija, ...prvenstveno kao
odraz industrijalizacije u 19. i 20. stoljeću koja je ovaj prostor pretvorila u jedno od rudarsko-industrijskih
središta Europe. Snažan industrijski i urbani razvoj doveo je do intenzivnog rasta broja stanovnika: na
području koje površinom odgovara Sisačko-moslavačkoj županiji kroz dva stoljeća broj stanovnika povećao
se s 250.000 na više od pet milijuna. Od kraja 1950-ih godina nastupili su brojni društveni problemi povezani
sa zatvaranjem rudnika, padom proizvodnje i potrebom restrukturiranja gospodarstva. Paralelno s tim
procesima ova regija pronalazi svoj novi identitet.
PDF
