Autor je na temelju arhivske građe i recentne literature istražio nastanak, ustroj i djelovanje Vojnogtužilaštva JA/JNA od 1941. do ožujka 1955. godine. Razvoj vojnog tužilaštva može se pratiti već ...odlipnja 1941. kada imamo prve obrise vojnog pravosuđa kroz Prijeki sud. Odluke za njihovo formiranjedonosile su komande partizanskih jedinica ili vojni komiteti. Prvi pravni propis u ratnom vremenu, kojije uređivao stvaranje i djelatnost vojnog pravosuđa na čitavom teritoriju Jugoslavije, donesen je u Fočiu siječnju 1942. godine. Uredbom o vojnim sudovima koja je donesena 24. svibnja 1944. godine bilo jepropisano da pri svakom sudskom vijeću treba biti postavljen vojni istražitelj (isljednik), odnosno privijećima Višeg vojnog suda – sudski istražitelj. Odlukom predsjedništva AVNOJ-a od 3. veljače 1945.i naredbom Vrhovnog komandanta Josipa Broza Tita od 11. veljače 1945. ustanovljena je i određenanadležnost javnog tužioca Demokratske Federativne Jugoslavije.
Predmet ovog rada je pristup tritu i organizacija pruanja tehnicko-nautickih luckih usluga u pravu Europske unije i Republike Hrvatske. Pocevi od 1997. godine, kada je donesena Zelena knjiga o ...morskim lukama i pomorskoj infrastrukturi (Zelena knjiga) te je najavljeno donoenje europskog zakonodavstava primjenjivog na lucki sektor, ta su pitanja prouzrocila najvie sporova medu dionicima. Posljedicno, prvi pravni akt sekundarnog prava Europske unije o pristupu tritu luckih usluga, Uredba 2017/352 o uspostavi okvira za pruanje luckih usluga i zajednickih pravila o financijskoj transparentnosti luka, donesena je tek dvadeset godina nakon Zelene knjige. Medutim, tom su Uredbom pitanja pristupa tritu tehnicko-nautickih luckih usluga samo djelomicno regulirana. Iz tog se razloga u clanku osim Uredbe 2017/352 analiziraju svi relevantni izvori prava Europske unije i Republike Hrvatske te se podnose prijedlozi za njihovo unaprjedenje.
Odreðivanje mjerodavnog prava za ugovor o ustupu tražbine složeno je jer zahtijeva odvojeno utvrðivanje mjerodavnog prava za tri različita odnosa koji se pojavljuju kod cesije. Mjerodavno pravo treba ...se odrediti za odnos izmeðu ustupitelja tražbine i primatelja tražbine, zatim za odnos izmeðu primatelja tražbine i dužnika te posebno za učinke ustupa prema trećima. U radu se analiziraju odredbe Uredbe Rim I o odreðivanju mjerodavnog prava za ugovor o ustupu, a u Uredbi nalazimo kolizijska pravila za prva dva odnosa, ali ne i za učinke ustupa prema trećima. Upravo taj treći odnos autorice detaljnije analiziraju problematizirajući pri tome situaciju u kojoj se cesija koristi kao način izigravanja vjerovnika u stečajnom postupku. Autorice zaključuju da bi se u takvom slučaju na učinke prema trećima trebalo primjenjivati pravo mjesta ustupiteljeva uobičajenog boravišta odnosno sjedišta ili da bi se, u slučaju primjene nekog drugog prava, vjerovnici trebali štititi pravilima neposredne primjene.
Cilj. Cilj je rada prikazati novosti iz područja zaštite osobnih podataka koje donosi Opća uredba o zaštiti podataka iz perspektive knjižničnog poslovanja. U radu se osobito provjerava usklađenost ...načela i prakse obrade osobnih podataka u Normativnoj bazi imena NSK s novom Uredbom. Pristup/metodologija/dizajn. Daje se pregled i pojašnjenje temeljnih pojmova i koncepata iz područja zaštite osobnih podataka prema novoj Uredbi te analiza relevantnih članaka Uredbe koji se mogu primijeniti na prikupljanje, obradu i korištenje osobnih podataka u Normativnoj bazi imena. Navode se primjeri postupanja s pseudonimima u knjižničnim bazama te moguće mjere i preporuke. Rezultati. Analizirajući postupanje s osobnim podacima za potrebe Normativne baze imena, donosi se zaključak da posebnu pažnju treba posvetiti poštivanju načela obrade, a radi uspostave pravne osnove preporučuje se donošenje dodatnog nacionalnog zakona iz knjižničarstva. Potrebno je osvijestiti postojanje prava pojedinaca čiji se osobni podaci obrađuju te ograničenja njihovih prava s obzirom na svrhu prikupljanja podataka i ulogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u obavljanju zadaće od javnog interesa. Ograničenja. Rad se prvenstveno odnosi na napore u usklađivanju rada Normativne baze imena u okviru širih napora u usklađivanju knjižničnog poslovanja sa zahtjevima novog europskog zakonodavstva iz područja zaštite podataka. Praktična primjena. Razmatraju se praktični problemi usuglašavanja rada Normativne baze imena sa zahtjevima iz Opće uredbe o zaštiti podataka. Originalnost/vrijednost. Analizom relevantnih članaka Uredbe rad donosi pregled postupanja s osobnim podacima u segmentu knjižničnog poslovanja koji se tiče rada na Normativnoj bazi imena. Značaj rada očituje se u doprinosu aktivnostima prilagodbe knjižničnog poslovanja standardima Uredbe te utjecaja na razvoj za knjižnice relevantnog okvira zakonodavstva u Republici Hrvatskoj.
Purpose. The purpose of the article is to give a review the new European data protection regulation from the perspective of library activities, especially the compliance of personal data processing in the Croatian National and University Library Name Authority database with the new personal data protection rules. Approach/methodology/design . The article examines and interprets the basic con-cepts and principles of data protection contained in the new General Data Protection Regulation as well as relevant provisions concerning collecting, processing, and using personal data in the Name Authority database. A selection of examples of processing of pseudonyms is presented along with the appropriate measures and recommendations. Findings. The findings of this article obtained from the analysis of the personal data processing activities confirm the conclusion that special attention needs to be given to complying the established data processing principles. In addition, the supplementary legal basis should be regulated through the national library legislation. Special efforts need to be taken to ensure the protection of the rights of the individuals or data subjects as well as possible limitation of these rights for the purposes of activities conducted by the National and University Library while performing duties in the public interest. Research limitations/implications. The article is primarily focused on efforts in establishing and maintaining compliance of the Name Authority database with the re-quirements of the new European personal data protection regulation (GDPR). Practical implications. The article considers the practical problems and issues in complying with the GDPR requirements. Originality/value. The article analyzes relevant provisions and articles of the Gen-eral Data Protection Regulation regarding the processing of personal data during activities conducted by the Name Authority database. The article contributes to the efforts to establish and maintain compliance with the provisions of the GDPR in library oper-ations and offers valuable insights to promote library relevant legislative development in the Republic of Croatia
Cilj. U radu se raspravlja o obvezama knjižnice kao voditelja obrade osobnih podataka prema Općoj uredbi o zaštiti podataka navedenim izravno u Uredbi ili onim koje se neizravno mogu izvesti ...poznavanjem zakonskih propisa kojima knjižnice podliježu. Cilj je rada na primjerima dobre prakse dviju europskih knjižnica usklađenih s novim propisima ukazati na moguće pristupe pri ispunjavanju pojedinih segmenata Uredbe, a poglavito na pristupe obradi osobnih podataka knjižničnih korisnika.
Pristup/metodologija/dizajn. Autorica navodi pravni okvir zaštite osobnih podataka u EU, pojašnjavajući načela obrade, obveze i metode dokazivanja ispunjenja tih obveza za knjižnice na temelju analize teksta Uredbe te na primjerima obrade osobnih podataka korisnika dostupnih na mrežnim stranicama dviju europskih knjižnica i njihovim različitim pristupima ispunjavanju obveza iz Uredbe. Pri analizi prakse dviju odabranih knjižnica komparativnom metodom i metodom analize teksta ukazuje se na moguća rješenja vezana uz interpretaciju Uredbe.
Rezultati. Uredba traži multidisciplinarni pristup osiguranju sukladnosti, što će uključivati upravu knjižnice, informatički odjel, pravnike i knjižničare, pa se može zaključiti da će najučinkovitiji pristup biti projektni pristup na razini ustanove. Takav pristup može uključivati prilagodbu putem donošenja internih politika postupanja s osobnim podacima i obrazovanja djelatnika, a davatelji usluge automatiziranog knjižničnog sustava imat će važnu ulogu u realizaciji anonimizacije i pseudonimizacije osobnih podataka.
Ograničenja. Analiza primjera ograničena je na jedan dio obveza knjižnica prema Uredbi. Primjeri prikazuju moguće pristupe ispunjavanju obveze o transparentnosti obrade osobnih podataka u knjižnici i pristupe prikupljanju osobnih podataka knjižničnih korisnika pri učlanjivanju u knjižnicu.
Praktična primjena. Rad donosi pregled obveza za knjižnice prema Uredbi analizom relevantnih članaka Uredbe i upućuje na smjernice iz područja zaštite osobnih podataka koje dodatno pojašnjavaju postupak prilagodbe knjižničnog poslovanja.
Originalnost/vrijednost. Budući da ne postoje smjernice za zaštitu osobnih podataka u knjižnicama na razini EU, značaj rada očituje se u osnaživanju aktivnosti prilagodbe knjižničnog poslovanja standardima Uredbe.
Ugovor o stabilnosti, usklađivanju i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji, poznat kao Fiskalni
ugovor, jest međunarodni ugovor koji se sadržajno i funkcionalno oslanja na pravo EU-a, posebno
...na pravni okvir EU-a kojim se koordinira reguliranje fiskalne (proračunske) discipline država
članica. Osnovni su mu ciljevi jačanje proračunske discipline, jačanje usklađivanja ekonomskih
politika ugovornih strana te unaprjeđenje upravljanja u europodručju. Iako bi njegova usklađenost
s pravom EU-a trebala biti neupitna, ipak se u tom kontekstu otkrivaju različite dvojbe koje navode
na zaključak da se Fiskalnim ugovorom (nepotrebno) usložnjava već prilično složena struktura
europskog okvira za usklađivanje ekonomskih i fiskalnih politika te da su se željeni ciljevi, umjesto
posebnim Fiskalnim ugovorom, mogli postići i izmjenama i/ili dopunama postojećeg pravnog okvira
EU-a.
U radu se razmatraju najvažnija pitanja deliktnog statuta iz Haške konvencije od 4. svibnja 1971. o mjerodavnom pravu za prometne nezgode na cestama koje je Republika Hrvatska stranka i koja u okviru ...svojega polja primjene isključuje odredbe Uredbe Rim II o mjerodavnom pravu za izvanugovorne obveze iz 2007. Autor u radu želi naglasiti specifičnost pravnih rješenja sadržanih u analiziranoj Konvenciji i izabranu poredbenu sudsku praksu iz odreðenih država stranaka. Iako bi unifikacija odredaba deliktnog statuta sadržanih u Uredbi Rim II iz 2007. i u Haškoj konvenciji iz 1971. trebala spriječiti forum odnosno lex shopping, autor zaključuje da sadašnje stanje unifikacije navedenog pitanja deliktnog statuta to u dovoljnoj mjeri ne uspijeva te predlaže da se navedeno pitanje cjelovito uredi budućim europskim ugovorom donesenim na temelju članaka 216. i 218. Ugovora o funkcioniranju EU-a.
Zusammenfassung Um auch die unbeabsichtigten Folgen ihrer Politik zu ermitteln, unternehmen Regierungen umfassende Gesetzesfolgenabschätzungen. Immer häufiger lassen sie sich dabei von unabhängigen ...Expertengremien kontrollieren. Doch: Wie erzielen diese Gremien Einfluss? Und welche Rolle spielen sie als Politikberater für Bürokratieabbau und bessere Rechtsetzung? Das Buch eröffnet neue Einblicke in die Entwicklungshistorie und Handlungsrealität der drei erfahrensten Normenkontrollräte in Europa. Vor dem Hintergrund unterschiedlicher Verwaltungskulturen werden die Ratstypen „Wachhund“, „Torwächter“ und „Kritischer Freund“ herausgearbeitet. Die Ergebnisse schärfen die politische und wissenschaftliche Debatte um die Leistungsfähigkeit von Normenkontrollräten. Abstract In order to calculate the unintended consequences of their policies, governments conduct comprehensive assessments of the impact of legislation. In doing so, they have independent expert committees monitor them on an increasingly frequent basis. However, in what ways do these committees have an influence in this respect? And what role do they play as policy advisors in terms of dismantling bureaucracy and better legislation? This book provides new insights into the history of the development of the three most experienced supervisory bodies in Europe and the reality of how they conduct themselves. Against the backdrop of various administrative cultures, the book presents the following types of supervisory committees in detail: ‘watchdog’, ‘gatekeeper’ and ‘critical friend’. Its findings intensify the political and academic debate on the performance and efficiency of supervisory bodies.
Od 1. siječnja 2021. u Europskoj uniji na snazi je Uredba o općem režimu uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije. Njezino stupanje na snagu označilo je početak nove ere za raspolaganje proračunskim ...sredstvima Europske unije. Naime, navedena uredba ovlašćuje Uniju da uvjetuje isplate iz svoga proračuna te iz programa uspostavljenih za oporavak od pandemije poštivanjem vladavine prava u državama članicama. U suprotnom, ako su vrijednosti okupljene pod širim pojmom načela vladavine prava ugrožene, Unija može uskratiti isplatu sredstava iz proračuna, zatražiti prijevremenu isplatu na temelju ugovora o zajmu ili pak zabraniti sklapanje novih ugovora o financiranju pojedinoj državi članici. U skladu s navedenim, jasno je da upravo ta uredba čini srž međuodnosa vladavine prava i financijskih instrumenata Europske unije, a poglavito onih koji su nastali za potrebe gospodarskog oporavka tijekom pandemije. Imajući u vidu navedeno, cilj je ovoga rada pravna analiza međuodnosa javnog financijskog prava Unije i načela vladavine prava, s posebnim osvrtom na recentni postupak pokrenut na temelju Uredbe o uvjetovanosti. Prvi dio rada prikazat će tijek donošenja Uredbe u širem kontekstu društveno-političkih zbivanja u Europskoj uniji koja su potaknula njezino usvajanje. Sljedeći će dio rada prikazati tijek usvajanja Uredbe koji je znatno utjecao na njezin sadržaj i opseg primjene. Središnji dio rada analizirat će sam tekst Uredbe, posebno imajući u vidu uvjete za njezinu primjenu te mehanizme koji Uniji stoje na raspolaganju u odnosu na države članice. Konačno, rad će izložiti povezanost zaštite vladavine prava i novih instrumenata Unije razvijenih tijekom pandemijskog razdoblja, imajući u vidu mjere koje je Unija poduzela upravo koristeći se mehanizmom uvjetovanosti, nakon čega će uslijediti zaključna razmatranja.
The Regulation (EU, Euratom) 2020/2092 of the European Parliament and of the Council of 16 December 2020 on a general regime of conditionality for the protection of the Union budget has been in force since the beginning of 2021. Its entry into force marked the beginning of a new era for the European Union budget management. Specifically, the Regulation empowers the Union to suspend disbursements from the Union budget and programs established for pandemic recovery, if the condition of compliance with the rule of law is not fulfilled. Put differently, if the values encompassed by the broader concept of the rule of law are threatened, the Union can suspend the payments from the budget, request early repayment of loans, or even prohibit the conclusion of new agreements on loans with a particular Member State. Thus, the Rule of Law Conditionality Regulation clearly stands at the core of the relationship between the rule of law and the financial instruments of the EU, particularly those created for economic recovery during the pandemic. Therefore, the aim of this paper is a legal analysis of the interplay between the EU public finance law and the rule of law. In doing so, particular attention is drawn to the recent procedures initiated under the Rule of Law Conditionality Regulation. The first section of the paper presents the process of adopting the Regulation in the context of socio-political developments in the EU. The next section illustrates the course of the Regulation's adoption, which has significantly influenced its content and scope of application. The central part of the paper is the analysis of the Regulation's wording, particularly considering the conditions for its application and the mechanisms available to the Union regarding the Member States. Finally, the connection between the rule of law protection and the new instruments developed during the pandemic is discussed, taking into account the measures undertaken by utilizing the conditionality mechanism.
Predmet je rada pregled sustava odgovornosti za smrt i tjelesne ozljede putnika na pomorskim
kružnim putovanjima (cruising) u hrvatskom i poredbenom pravu, s naglaskom na pravu Europske
unije. Cilj ...je rada pružiti cjelovit pregled sustava odgovornosti za smrt i tjelesne ozljede putnika na
pomorskim kružnim putovanjima, uz identificiranje odgovornih osoba, principa njihove
odgovornosti, mjerodavnog prava i visine odštete na koju putnik ima pravo, uz pokušaj rješavanja
potencijalnih problema s kojima se putnik pri tome može susresti. Rad se bavi sustavom odgovornosti
samo u pogledu kružnih putovanja, koja su specifična jer spadaju pod doseg definicije paketaranžmana
predviđene Direktivom 90/314, a sada i Direktivom EU 2015/2302, koje takva putovanja
tretiraju kao potrošačke ugovore i time za njih uspostavljaju poseban režim odgovornosti. Također
rad se bavi samo pomorskim kružnim putovanjima, a ne i kružnim putovanjima u unutarnjoj
plovidbi.
PDF
