Uslijed izvanrednog stanja uzrokovanog agresijom na Republiku Hrvatsku, Predsjednik Republike Hrvatske je u drugoj polovici 1991. godine donio niz uredbi iz nužde. Osam se uredbi odnosilo na područje ...unutarnjih poslova. Nekim uredbama su pojedina Ustavom zajamčena prava, kao sloboda, nepovredivost stana ili prava na život, bila ograničena. Pri tom su ovlaštene osobe Ministarstva unutarnjih poslova kao neposredni izvršitelji, imali ovlasti šire od onih propisanih tada važećim Zakonom o unutarnjim poslovima. U radu se razmatraju ustavne pretpostavke, neposredne okolnosti za donošenje, sadržaj uredbi iz područja unutarnjih poslova te dvojbe koje su pratile donošenje i postupanje prema ovim uredbama.
U ovom radu autor razmatra opće poveznice europskog međunarodnog deliktnog prava sadržane u Uredbi (EZ) br. 864/2007. Europskog parlamenta i Vijeća o mjerodavnom pravu za izvanugovorne obveze od 11. ...srpnja 2007. (Uredba Rim II), te analizira opće odredbe deliktnog statuta sadržane u hrvatskom Zakonu o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima (ZMPP) iz 1991. u svjetlu harmonizacije hrvatskog međunarodnog privatnog prava spram europskog.
U ovom radu autor razmatra povijest nastanka i opći pravni okvir za primjenu odredaba deliktnog statuta prema Uredbi (EZ) br. 864/2007 Europskog Parlamenta i Vijeća o mjerodavnom pravu za ...izvanugovorne obveze od 11. srpnja 2007. (Uredba Rim II) . Navedenim pravnim aktom EZ unifi ciraju se kolizijske norme međunarodnog deliktnog prava na području EU. Zbog isprepletenosti gospodarskih odnosa na unutarnjem tržištu u kojima veoma često sudjeluju i "treći", te stoga što svi sporovi na području EU imaju potencijalno unutarnje EU obilježje, odredbe Uredbe Rim II primjenjuju se univerzalno. To pak znači da početkom primjene, odnosno stupanjem na snagu odredaba Uredbe Rim II, prestaju važiti autonomne odredbe deliktnog statuta u državama članicama EU, izuzev Danske.
Europska Unija donijela je niz zakonskih propisa kojima se kontrolira trgovina drvom i drvnim proizvodima, s ciljem osiguranja zakonitosti tih proizvoda. Osnova takve kontrole je stavljanje ...odgovornosti na poduzeća (“operatore”) za zakonitost podrijetla drva i drvnih proizvoda koje prvi puta plasiraju unutar EU. Kako bi se osigurala od rizika trgovanja nezakonitim drvom i drvnim proizvodima, operatori su dužni razviti sustave dubinskog snimanja (engl. due diligence system)a1 kojima kontroliraju nabavni lanac tih proizvoda. Za poduzeća koja nemaju dovoljne kapacitete da razviju vlastiti sustav dubinskog snimanja, EU će im pomoći stvaranjem nacionalnih sustava dubinskog snimanja za koje će biti nadležne organizacije za nadzor (engl. monitoring organisations). Osnovni elementi sustava dubinskog snimanja su pristup informacijama, procjena rizika te upravljanje rizicima. Navedeni sustav kontrole definiran je Uredbom o drvu (Timber Regulation 998/2010) koja stupa na snagu 3. ožujka 2013, a Europska Komisija se obvezala definirati detalje sustava do 3. lipnja 2012.
Radi smanjenja složenosti kontrole nabavnog lanca drva i drvnih proizvoda, Europska Komisija potiče bilateralne dobrovoljne partnerske ugovore (engl. Voluntary Partnership Agreements – VPA) s državama za koje je procijenjen srednji ili visok rizik od trgovine nezakonitim drvom. Takvi ugovori obuhvaćaju graničnu kontrolu zakonitosti podrijetla drva i drvnih proizvoda koji se izvoze iz partnerske države u EU. Osnova svakog VPA ugovora je nacionalna definicija legalnosti drva, koja sadrži odgovarajući zakonodavni okvir te niz poglavlja koja služe za terensku provjeru legalnosti drva i drvnih proizvoda. Kako bi VPA sustavi bili što više prihvaćeni, Europska Komisija uz suradnju mnogih međunarodnih organizacija stvara poveznice VPA sustava s dragovoljnim sustavima certifikacije u šumarstvu.
Do 2020.godine bez širenja VPA sustava na Kinu i Rusiju za njegove sadašnje članice predviđa se povećanje cijena drva do 70 %. U istom vremenskom roku predviđa se povećanje proizvodnje tehničke oblovine u razvijenim državama za 4 %, te smanjenje njezine proizvodnje u državama u razvoju od 8 %. Čak niti široka prihvaćenost VPA sustava neće osigurati uspjeh provedbe Uredbe o drvu, jer se kontrola zakonitosti drva može izbjeći putem posredne trgovine s EU preko država koje nemaju VPA ugovor. Nakon ulaska u EU Republika Hrvatska morat će razviti vlastiti nacionalni sustav dubinskog snimanja, u kojemu posebna pozornost treba biti posvećena drvu iz privatnih šuma, te drvu uvezenom iz trećih država. Ako Hrvatske šume d.o.o. i dalje budu posjedovale FSC certifikat, kontrola zakonitosti drva iz državnih šuma bit će uvelike olakšana, te će se za njih sustav dubinskog snimanja većinom svesti na već postojeći standard “kontroliranog” drva.
Reforma zakonskih propisa na području kemijske sigurnosti u Europskoj uniji ima značajan učinak i u Hrvatskoj koja je upravo započela prilagodbu svojih zakonskih propisa za provedbu europskih uredbi ...o kontroli kemikalija (REACH) te razvrstavanju, označavanju i pakiranju kemikalija (CLP). U članku se ukratko opisuju osnovne značajke navedenih uredbi te način njihovog preuzimanja u Hrvatskoj, uključujući i očekivane pozitivne učinke na sigurnost na radu i zaštitu zdravlja radnika.
U radu se autorica bavi pitanjem tumačenja kolizijskih odredaba međunarodnih konvencija, osvrćući se pritom na praksu hrvatskih, francuskih i austrijskih sudova. Autorica ističe kako se pri tumačenju ...pojmova kolizijskih odredbi sudovi moraju rukovoditi ciljevima kolizijskog prava te načelima kroz kojima se oni ostvaruju: načelom izbora prava najbliže veze, te načelom izbora prava čiju su primjenu stranke mogle opravdano očekivati.
Posebno je istaknuta posebnost kolizijskih odredaba međunarodnih konvencija kojima se uniformira privatno pravo jer one često izričito nalažu da se pri tumačenju konvencijskih odredbi treba rukovoditi međunarodnim karakterom konvencije te zahtjevom promicanja jednoobraznosti njene primjene čime dolazi do tzv. autonomnog tumačenja. Obzirom na navedeno, pri iznalaženju značenja konvencijske odredbe sud mora, u mjeri u kojoj je to moguće, sagledati i rješenja do kojih su primjenom istog kolizijskog pravila došli sudovi drugih država ugovornica.
Prikazom hrvatske sudske prakse glede čl. 4 (a) druga alineja Haške konvencije o mjerodavnom pravu za prometne nezgode, autorica ukazuje na neujednačenost stavova u pogledu tumačenja polja primjene navedene odredbe. U praksi nastaje razdor u tumačenju tj. odabiru mjerodavnog prava za izvanugovornu odgovornost za štetu ovisno o tome postavlja li zahtjev putnik-žrtva ili bliski srodnici putnika žrtve. Autorica kritički sagledava hrvatsku sudsku praksu te se zalaže za šire tumačenje navedene odredbe, tj. primjenu istog mjerodavnog prava u slučaju oba tužitelja, kako bi se ostvarilo načelo najbliže veze te predvidivosti rješenja i onemogućilo cijepanje deliktnog statuta. Autorica argumentira kako je takvo tumačenje u skladu s predmetom i svrhom konvencije, ali i s praksom sudova drugih država ugovornica.
U nastavku autorica obrazlaže koje pravo bi trebalo biti mjerodavno za dopustivost i osnovanost takvoga zahtjeva.
Na posljetku, autorica ukazuje na odredbe Uredbe Rim II prema kojima nema razlikovanja odnosa odgovornosti spram posrednih i neposrednih oštećenika. U doktrini se takvo rješenje opravdava upravo zahtjevom jedinstvenosti mjerodavnog prava, odnosno jedinstvenog režima odgovornosti i za posredno i neposredno oštećene osobe, te zahtjevom predvidivosti.
Od 1970-ih u okviru nastojanja za ostvarenjem mjera novog javnog menadžmenta započinju nastojanja za deregulacijom. Doktrina dobrog upravljanja, koju osobito zagovara Europska unija, na temelju loših ...iskustava s učincima deregulacije, favorizira bolju regulaciju, odnosno pametnu regulaciju. Pametna je ona regulacija koja je primjerena situaciji i dovoljno ekonomična u provedbi. Europska unija, ali i OECD nastoje postaviti standarde za unapređenje
oblikovanja propisa. Susjedna Slovenija već duže vrijeme nastoji oko regulacijske reforme i unapređenja regulacijske prakse. Empirijsko i pravno istraživanje provedeno u Hrvatskoj pokazalo je da Vlada u iznimno velikom postotku kasni u donošenju uredbi za izvršenje zakona, ili te uredbe čak i ne donosi. Analiziraju se potreba, mehanizmi i okviri režima odgovornosti Vlade za to. Jedna je od mogućih pretpostavki za objašnjenje takve prakse u prikrivenoj politici deregulacije, budući da Vlada sama predlaže donošenje
određenih zakona, kao i njihov sadržaj, i tako sama sebi, doduše posredno, određuje regulacijske obveze. Ističe se potreba daljnjeg istraživanja te prakse radi utvrđivanja razloga nesavjesnog regulacijskog djelovanja Vlade. Mogući su i drugi uzroci. Posebno se ističe nemogućnost jasnog razgraničenja zakonodavne materije od one koja se povjerava raznim regulacijskim tijelima. Umjesto jednostranih poziva na deregulaciju, primjerenije je traženje novih regulacijskih mehanizama.
Uredbom 261/2004 učinjen je daljnji korak u unaprjeđenju zaštite prava putnika u Europskoj uniji. Autorica obrađuje problematiku razvoja instituta odgovornosti zračnog prijevoznika za štetu u ...Europskoj uniji s posebnim osvrtom na Uredbu 261/2004, koja je stupila na snagu 17. veljaèe 2005. godine. Poseban naglasak je stavljen na potrebu usklađivanja domaćeg zakonodavstva s
rješenjima predviđenim regulativom Unije, u skladu s obvezama preuzetim Sporazumom o stabilizaciji i pridrušivanju. Posebice se ističe potreba uvođenja objektivne odgovornosti zračnog prijevoznika za smrt i tjelesne ozljede putnika, po uzoru na Montrealsku konvenciju i Uredbu 889/2002 kojom su odredbe Montrealske konvencije prenijete u sekundarno pravo Unije.
