Uz temeljna ustavna načela vladavine prava i podjele vlasti, načelo kolektivne i pojedinačne ministarske odgovornosti jamac je demokratskog legitimiteta uprave, koji leži u neprekinutom lancu ...delegacije i odgovornosti od birača prema parlamentu, od parlamenta do ministra te od ministra kroz sve razine uprave do razine najbliže građanima. U ovom radu razmatra se ustavnopravna osnovanost demokratskog legitimiteta neovisnih regulatornih tijela, s posebnim osvrtom na načelo ministarske odgovornosti. Poredbeno se obrađuju primjeri iz europskih država, gdje neovisnost regulatornih tijela ne zadire u temeljna ustavna načela. Zaključno se nastoji utvrditi u kojoj mjeri formalno utvrđena politička neovisnost jamči takvu neovisnost u materijalnom smislu te se razmatraju neke od najutjecajnijih teorija koje o svrsi osnivanja neovisnih regulatornih tijela nudi politička znanost.
U ovom se radu s gledišta pravne filozofije, te širega filozofskog pristupa iznalaženju ispravne koncepcije pravednosti u odnosima moralnosti i prava, analizira Rješenje Ustavnog suda Republike ...Hrvatske od 21. veljače 2017. o sukladnosti tzv. »Zakona o pobačaju« iz 1978. godine s Ustavom Republike Hrvatske. Iz obrazloženja Rješenja Ustavnog suda autor izlučuje određena rukovodeća načela Suda kako bi pokušao usustaviti argumentacijski okvir pravednosti koji je Sud zauzeo u pristupu spornom pitanju dopustivosti pobačaja. Ta se ustavnosudska načela potom uspoređuju s načelima političke koncepcije pravednosti američkoga političkog filozofa Johna Rawlsa. Autor kritički ukazuje na pravno‑antropološke implikacije određene slike ljudske osobe podrazumijevane u rawlsijanskom argumentacijskom okviru pravednosti, a koja se temelji u pojmu neuvjetovane slobode autonomnog sebstva. Uslijed brojnih manjkavosti pristupa spornom pitanju pobačaja koji polazi od tzv. »negativne« antropologije, autor ukazuje na obilježja alternativne koncepcije pravednosti, koja bi polazila od pravne dimenzije »pozitivnih« određenja o antropološkim datostima ljudske osobe.
GRAĐANSKO PRAVO U USTAVNOM SUDOVANJU Aldo Radolović
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (1991),
01/2012, Letnik:
33, Številka:
1
Journal Article
Odprti dostop
Pred Ustavnim sudom RH najviše je (oko 85%) predmeta iz zone koje u svojoj ukupnosti pokriva građansko pravo. Ustavni sud primjenjuje Ustav ( interpretativno i Europsku konvenciju o ljudskim pravima ...), ali to su – nasuprot vrlo obimnom i detaljno reguliranom građanskom pravu- relativno malobrojni, visokoapstraktni i jako općeniti propisi. Podjednako su štetne i nepravilne dvije tendencije: da se Ustavni sud ( baš kao i redovni sudovi ) bave samo primjenom zakona ( i tako budu nekakav treći ili četvrti stupanj suđenja) ili da se isključivim pozivanjem na Ustav pretvore u suđenje ex aequo et bono. To treba izbjegavati inzistiranjem da je zaštitni objekt Ustavnog suda samo Ustav, ali da prava zaštite te vrijednosti nije moguća bez temeljnog poznavanja i temeljne obrade predmeta s pozicije građanskog prava. Vjerujemo da Ustavni sud RH ovakve tendencije sve više izražava, da su one sve prepoznatljive i da će u ukupnosti imati vrlo pozitivan učinak na razvoj ustavnopravnog sustava u RH.
