Vanjska trgovima ima veliki značaj u gospodarstvu svake zemlje kroz
multiplikativni efekt koji se ogleda ne samo kroz ekonomske komponente već i kroz
sociokulturni razvoj. Cilj rada bio je ...identificirati Tursku u europskom kontekstu
međunarodnih odnosa, odnosno ukazati na komparativnu i konkurentsku ulogu Turske u
vanjskotrgovinskom poslovanju. Čimbenici odnosa Turske u europskom kontekstu su:
demografski aspekti, sociološke i kulturološke razlike, pristupni kriteriji, ekonomski
aspekti i politički izazovi. U posljednja dva desetljeća carinska unija Europske unije
(EU) i Turske bila je okosnica razvoja u okviru bilateralne trgovine. U tom razdoblju
Turska je postala petim glavnim trgovinskim partnerom s EU na globalnoj razini s
vrijednošću bilateralne trgovine od 140 milijardi eura (2017). Slično tome, EU je
najvažniji trgovinski partner Turske, koja predstavlja 41% turske globalne trgovine.
Istraživanje u radu temeljeno je na analizi sekundarnih izvora podataka, a metode
sinteze i deskripcije primijenjene su u interpretaciji dobivenih rezultata i formiranja
zaključaka. Rezultati istraživanja pokazuju kako je integracija Turske u Europsku uniju
određena kako „tvrdim“ ekonomskim čimbenicima korisnosti, tako i „mekanim“ čimbenicima kao što su osjećaj identiteta, religije ili stavovima prema imigrantima.
Iako Turska pokazuje pozitivne ekonomske trendove u europskom kontekstu, „mekani“
čimbenici ipak predstavljaju osnovnu barijeru integracije.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) kao meðunarodna organizacija svojim instrumentima korekcije cijena naftnih derivata značajno utječe na gospodarske sustave i meðunarodnu trgovinu diljem ...svijeta. Rad analizira meðunarodnu trgovinu zemalja članica OPEC-a za razdoblje od 2013. do 2017. godine. U analizi korišteni su pokazatelji trgovinske ravnoteže, intraindustrijske razmjene, udjela izvoza u uvozu, trgovinske otvorenosti i udjela izvoza u BDP-u. Rezultati istraživanja pokazat će koliko su trgovinski otvorene te izvozno orijentirane zemlje članice OPEC-a. Na temelju rezultata istraživanja prezentiraju se preporuke i prijedlozi istraživanja.
Cilj rada je predložiti određene dorade u domaćem pravnom režimu za nautički
turizam radi podizanja njegove konkurentnosti. Pomorskopravni odnosi su
specifični zbog međunarodnog karaktera plovidbe i ...konkurencije pravnih režima
više država u uređenju pravnih odnosa koji proističu iz plovidbe. Zato, sugerira
autor, za ocjenu da li je neka država pomorska nije odlučna dužina ili razvedenost
njene obale, već da li njena vlada razumije specifične odnose vezane za pomorstvo i
da li ih uređuje na način koji omogućuje razvoj pomorske privrede. Europska unija
je prepoznala specifičnost pomorstva i dopustila svojim članicama da urede porezni
sustav za brodarstvo drugačije od općeg poreznog sustava. Sada bi, drži autor,
poseban sustav za uređenje nautičkog turizma trebalo kreirati i za jahte, u kojem
niz odnosa – vezanih za tu djelatnost – treba urediti drugačije od općih odredbi.
Sve to u cilju podizanja konkurentnosti hrvatskog nautičkog turizma, koji se bori
na tržištu Sredozemlja s drugim, posebice za velike jahte, vrlo atraktivnim destinacijama.
U radu se obrađuju administrativne procedure; kabotaža u uvjetima
članstva u Europskoj uniji; porez na dodanu vrijednost na najamninu jahti; boravak
posade jahti u Hrvatskoj; porezi na dohodak i doprinosi članova posade jahte;
porez po tonaži i privremeni uvoz jahti. Posebice se razmatra članstvo Hrvatske
u Europskoj uniji koje donosi prilike, ali i nameće ograničenja za standardne mjere
protekcionizma i intervencionizma koje su povijesno koristile zemlje u razvoju da
dostignu one razvijene. Ovaj je rad dio prijedloga većeg zahvata u zakonodavstvo
za izmjenu određenog broja zakonskih rješenja primjenjivih na nautički turizam,
koja nisu logična ili optimalna za tu gospodarsku granu.
Crna metalurgija je tradicionalna djelatnost i veoma je značajna za nacionalno gospodarstvo. Rumunjska je prošla kroz sve faze predviđene za preustroj te industrije sukladno odredbama Odluke ...Europskog vijeća (1999/582/EZ) u svezi s partnerstvom za zajedništvo EU, što je obuhvaćalo i posebno poglavlje o crnoj metalurgiji, te sukladno odredbama Protokola br. 2 (EZUČ – Europska zajednica za ugljen i čelik) kao i drugim značajnim naknadno donesenim normativnim aktima, Nakon obavljena preustroja – privatizacije, državnih subvencija, likvidacija, retehnologizacije, razvila se djelatnost ove grane, ali još uvijek ispod mogućnosti rumunjske metalurške industrije. Danas su se zbog teškoća generiranih od globalne krize udvostručile nepovoljne okolnosti koje se odnose na energijski intenzivne djelatnosti i povećanu potrebu za sirovinama.
Nakon što je započeo novi sustav naplate obveza domaćih i stranih nautičara s pomoću jedinstvene vinjete u sklopu projekta e-Nautika, uočena je pojava nelegalnog iznajmljivanja stranih jahta i ...brodica tako da se strani gosti, koji se periodično izmjenjuju, određenim stranim plovilom, vezanim uz obalu jedne od luka nautičkog turizma, ne koriste za plovidbu, krstarenje, šport i rekreaciju, već samo kao određen oblik apartmanskog smještaja za noćenje i prehranu. Naime, takva se plovila redovito, obično na početku turističke sezone, rabe za plovidbu samo onoliko vremena koliko je potrebno da se izmijene članovi posade i putnika prema dobivenoj vinjeti, a onda su nakon toga stalno vezana uz obalu, što se može okarakterizirati kao „crni charter bez plovidbe“. Naime, uočena pojava upućuje na sumnju da se određeni dio takvih plovila u stranom vlasništvu nalazi u ponudi na ilegalnome turističkom tržištu.
This article tests the relation between immigration and Portuguese bilateral trade, considering the twenty-seven European partners (EU27). Using a static and dynamic panel data analysis, the results ...show that the stock of immigrants has a positive effect on Portuguese exports, imports and bilateral intra-industry trade (IIT). These results suggest that immigration affects all types of trade in a positive way. The findings also suggest that the increase of immigrant entrepreneurs reinforce the positive effect on exports and on liT. The dynamic results confirm the positive effect of the immigration stock on horizontal and vertical liT.
Proizvodnja kvalitetnog sjemena poljoprivrednih kultura ima posebno veliko značenje. Dobro je poznata narodna izreka « Kakvo sjeme posiješ takvu ćeš i žetvu žeti » Danas je hrvatsko sjemenarstvo ...opterećeno brojnim problemima. Od nekad dobro organizirane i napredne proizvodnje sjemena za domaće potrebe i izvoz, spali smo na uvoz sjemena često lošije kakvoće. Potpuno je zanemarena domaća proizvodnja sjemena nekih vrsta poljoprivrednog bilja, a događa se da se uvozi sjeme domaćih kultivara proizvedenih u inozemstvu. Loše je stanje u proizvodnji sjemena krmnog bilja ( trava i djetelina ), sjemena suncokreta, sjemena šećerne repe i sjemena gotovo svih povrtlarskih kultura.
U ovom radu iznose se podaci o stanju domaće proizvodnje, uvozu sjemena i navode se mogućnosti proizvodnje sjemena za domaće potrebe i izvoz.
Cilj ovog istraživanja je istražiti održivost međunarodnih trgovinskih tokova Bosne i Hercegovine s ostatkom svijeta. Uzorak se sastoji od kvartalnih podataka od prvog kvartala 2008. do posljednjeg ...kvartala 2016. Testovi kointegracije potvrdili su dugoročnu ravnotežu te postojanje zajedničkog stohastičkog trenda između izvoza i uvoza Bosne i Hercegovine. Procijenjeni model korekcije pogrešaka (VECM) ukazuje na postojanje obostranih međusobnih utjecaja između uvoza i izvoza. Rezultati istraživanja pokazali su slabu održivost međunarodnih trgovinskih tokova te posljedično potrebu unaprijeđenja vanjske konkurentnosti bosansko-hercegovačkog gospodarstva.
Jedno od osnovnih načela na kojemu se temelji carinsko i porezno pravo zemalja Europske unije, Hrvatske i mnogih drugih zemalja jest da nema oprav-danja za naplatu carine i drugih uvoznih davanja na ...uvezenu robu koja se u carinskom području te zemlje zadržava samo određeno vrijeme i, budući da se ne uključuje u gospodarski tijek, ona ne konkurira robi proizvedenoj na njezinu području. Mnoštvo je razloga pritom što se sve više u međunarodnoj trgovini pojavljuje i potreba za privremenim uvozom i izvozom roba, pa ovaj institut ima značajno mjesto u carinskom i vanjsko-trgovačkom sustavu svake zemlje.
U primjeni instituta privremenog uvoza plovila, tijekom se posljednjih godina u Republici Hrvatskoj pojavilo više otvorenih pitanja dijelom povezanih sa samom provedbom inspekcijskih nadzora na moru i u marinama te drugim mjestima odobrenima za smještaj i čuvanje plovila, a dijelom s upravnim i prekršajnim predmetima koji su u razmatranju carinskih tijela. Pri tome uočene su određene neujednačenosti i različitost u postupanju u gotovo identičnim ili veoma sličnim okolnostima, a što je dijelom posljedica različita shvaćanja i tumačenja brojnih naputaka i mišljenja u svezi s privremenim uvozom plovila.
U članku je autor pokušao dati odgovore na najveće dvojbe i neka otvorena pitanja u primjeni instituta privremenoga uvoza plovila uz potpuno oslobođenje od plaćanja carine na osnovi Aneksa C Istanbulske konvencije.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Extended description:
Opozorilo ne velja samo za slučajnega obiskovalca ali trgovskega zastopnika, pa tudi za ladje in tovor, zakaj ...ko se približa pristanišču ladja panamske ali liberijske zastave in če je na tovornem listu seznam živil, surovin in dodatkov za prehrambeno industrijo je to znak, da bo sanitarni inšpektor dolgo in naporno delal.
In tako hiti vsak dan pooblaščeni zvezni inšpektor Božena Bučar v pristanišče, da skrbno pregleda tovor in ugotovi ali so živila okužena z raznimi plesnimi in insekti. Dela je čedalje več. Koper se namreč specializira za uvoz živil. Lani so v pristanišče pripeljali iz prekomorskih dežel 262.000 ton prehrambenih proizvodov. Pri vsaki pošiljki je treba pregledati dokumentacijo, približno oceniti kakovost živil in pripraviti vzorce za laboratorijsko preiskavo. Inšpektor s tem prepreči okužbo ostalih živil in zaščiti zdravje potrošnika. Previdnost je na mestu, saj naši uvozniki marsikdaj kupijo blago, ki ne ustreza jugoslovanskih predpisom, je slabo embalirano in nepravilno skladiščeno. Malomarnost uvoznikov in neprimeren prevoz sta med poglavitnimi vzroki, da je treba živila uničiti ali prepovedati za prehrano ljudi. Kakavovec, ki ga pravkar inšpektorica pripravlja za laboratorijski pregled, ne kaže znakov okužbe, tale kava iz Brazilije in Indije pa ni primerna za prodajo. Letos smo uvozili 150 ton brazilske kave, ki jo je bilo treba v glavnem uničiti.
Še več odpadkov pa je pri južnem sadju. Pomaranče ali limone se resda hitro pokvarijo, toda ko bi bile sortirane in oprane, bi bil kalo mnogo manjši. Tudi ko delavke preberejo južno sadje ni najboljše in plesen gospodari naprej. Potrošnik pa kupuje slabe in drage pomaranče. Samo v prvih treh mesecih letošnjega leta so v pristanišču uničili 286 ton pomaranč. Zaradi slabe kakovosti živil je lani sanitarni inšpektor prepovedal za promet več kot 25.000 ton raznih prehrambenih proizvodov. In kdo nosi posledice takšnega trgovanja? Največkrat prodajalec, včasih pa naši uvozniki in posredno potrošnik. Lani so 4.000 ton soli, ki je bila strahotno onesnažena, raztresli ob poledici po cestah.
Zaradi malomarnosti uvoznikov in slabo premišljenih kupčij sanitarni inšpektor neprestano piše odločbe, da je treba uničiti živila, prepoveduje promet in uvoz dragocenih surovin. Vse ladje niso primerne za prevoz živili in razsutega tovora. Tudi tukaj poskuša sanitarni inšpektor strokovno vplivati. Ukrepa pa tedaj, ko delavci, kot vidite na sliki, razkladajo ladjo brez potrebne zaščite.
Kot smo že povedali, so živila pogosto okužena s plesnijo in insekti. Zato jih v koprskem pristanišču razkužujejo v posebnih plinskih celicah. Strokovnjaki imajo s tem kar precej dela. V celicah in posebnih skladiščih pa dozoreva sadje, zakaj uvozniki so spoznali, da je škoda manjša, če v južnih deželah kupijo nedozorelo saje in ga šele v pristanišču pripravijo za prodajo.
Tudi semkaj zaide sanitarni inšpektor. Njegovo delo v pristanišču je kot ste se sami prepričali zelo odgovorno in naporno. Toda inšpektor ne zmore vsega sam. Ko bi uvozna podjetja bolj pazila, kaj kupujejo, ko bi ne najemala za prevoz najslabših ladij in ko bi živila ne prevažali skupaj s svinjskimi kožami ali lesom, bi bila škoda prav gotovo manjša, potrošniki pa bi kupovali boljše blago. Tako pravijo sanitarni inšpektorji. Nam pa se zdi, da bi morali uvozniki upoštevati ustrezne predpise in jugoslovanske standarde za prehrambene proizvode, najprej pa seveda spremeniti odnos do domačega potrošnika. Treba je poostriti odgovornost, saj sanitarni inšpektor zares ne more vsakomur dovoliti vstop v koprsko pristanišče.
Koper: pristanišče, napis Luka Koper, parnik in druge ladje v pristanišču, iztovarjanje vreč, nalaganje na tovornjak, prihod inšpektorja, inšpektor vstopa na ladjo Dubrovnik, nadzor, preverjanje vsebine vreč, pregled kave, inšpektorica Božena Bučar odvzame vzorce, južno sadje, pakirnica, zapisnik, gnilo sadje na kupu, napis agrumi iz Tunizije, izdaja odločbe, pogled na razsuti tovor v trupu ladje, pakiranje v vreče, raztovarjanje, viličar, nalaganje palet na tovornjak, hladilnica, nadzor hlajenja, banane.- Information:- An inspector monitoring the foreign trade in foodstuffs at the port of Koper port.- Original language summary:
Inšpektorica nadzira zunanjo trgovino z živili v koprskem pristanišču.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
PDF
