Nakon što je započeo novi sustav naplate obveza domaćih i stranih nautičara s pomoću jedinstvene vinjete u sklopu projekta e-Nautika, uočena je pojava nelegalnog iznajmljivanja stranih jahta i ...brodica tako da se strani gosti, koji se periodično izmjenjuju, određenim stranim plovilom, vezanim uz obalu jedne od luka nautičkog turizma, ne koriste za plovidbu, krstarenje, šport i rekreaciju, već samo kao određen oblik apartmanskog smještaja za noćenje i prehranu. Naime, takva se plovila redovito, obično na početku turističke sezone, rabe za plovidbu samo onoliko vremena koliko je potrebno da se izmijene članovi posade i putnika prema dobivenoj vinjeti, a onda su nakon toga stalno vezana uz obalu, što se može okarakterizirati kao „crni charter bez plovidbe“. Naime, uočena pojava upućuje na sumnju da se određeni dio takvih plovila u stranom vlasništvu nalazi u ponudi na ilegalnome turističkom tržištu.
When the new system of charging national and international yachtsmen was started by offering a unique vignette within the e-Nautika project illegal charter of foreign yachts and crafts has been noticed. Namely, foreign guests, taking turns, charter a foreign craft berthed in a marina and do not use her for navigation, cruising, sport or recreation, but exclusively as a form of accommodation for overnight stays and meals. When the season starts such crafts are normally used for navigation just for crew and passenger exchange in accordance with the valid vignette and after that they are berthed, which can be characterised as ‘’black charter without navigation’’. In other words, the observed activity leads to the conclusion that a certain number of crafts in foreign ownership is offered at illegal tourism market.
HRVATSKO RIBARSTVO U 2006. GODINI Jahutka, I; Mišura, A; Suić, J ...
Croatian Journal of Fisheries,
12/2007, Letnik:
65, Številka:
4
Paper
Odprti dostop
U ovome su radu obrađeni prikupljeni statistički podaci o ribarstvu Republike Hrvatske, što znači podaci o slatkovodnom ribarstvu (uzgoj slatkovodne ribe I drugih vodenih organizama, gospodarski i ...športski ribolov), morskom ribarstvu (marikultura, gospodarski ribolov, mali ribolov i prerada ribe i drugih morskih organizama), uvozu i izvozu riba i ribljih proizvoda te podaci o novčanim poticajima u ribarstvu. U uzgoju slatkovodne ribe u godini 2006. zabilježen je porast proizvodnje hladnovodnih vrsta slatkovodne ribe. Ukupna proizvodnja slatkovodnih riba u 2005. godini iznosila je 6.328 tona, od čega 4.599 tona toplovodnih vrsta i 1.729 tona hladnovodnih vrsta slatkovodne ribe. Ukupne proizvodne površine smanjene su u odnosu na prethodnu godinu i to kod svih kategorija uzgajališta. Ukupan ulov slatkovodne ribe u godini 2006. iznosio je 674 tone. Ukupna proizvodnja bijele morske ribe u 2006. godini bila je 3.500 tona, tuna 6.700 tona, dagnji 3.500 tona i 1.000.000 komada kamenica. Ulov morske ribe povećan je u odnosu na 2005. godinu 9,21%. Povećanje ulova zabilježeno je i kod bijele i kod plave ribe. Tijekom 2006. godine nije bilo znatnije promjene u broju gospodarskih ribara u usporedbi s prethodnim dvjema godinama, dok se je broj malih ribara smanjio 1% u odnosu na prošlu godinu. Ukupna proizvodnja ribljih prerađevina u godini 2006. iznosila je 17.362 tona, što je povećanje od 2,46% u odnosu na 2005. godinu.
Potražnja za mlijekom i mliječnim prerađevinama, te proizvodima s posebnim obilježjima stalno raste, te se ovim radom kroz nekoliko segmenata željelo istražiti trendove proizvodnje i potrošnje kao i ...preferencije potrošača s ciljem davanja preporuka za budući razvoj tržišta. U poglavlju proizvodnje i prerade mlijeka, kroz ogledno razdoblje, istraženi su proizvodnja i trendovi kao i kapaciteti za proizvodnju, analizirano je stanje otkupa, specificirani su glavni prerađivači i njihov program proizvodnje. U promatranom petogodišnjem razdoblju, ukupna proizvodnja mlijeka je zabilježila porast sa 11.447,00 na 19.267,000 litara. Porasla je i proizvodnja mlijeka po kravi i u 2005 godini iznosila je 1.866 litara, što u odnosu na 2001. godinu predstavlja rast od 40%. Otkup na istraživanom području iznosio je oko 60 % proizvedenog mlijeka a u isto vrijeme u FBiH (Federacija BiH) negdje oko 25 %, što govori o dobro organiziranom otkupu mlijeka. Dakle postoje pozitivni trendovi u sferi proizvodnje mlijeka, što se pozitivno odražava i na stupanj iskorištenosti kapaciteta domaćih mljekara a samim tim i kvalitetu proizvoda iz njihova asortimana. Što se tiče prerađivačkih kapaciteta u oglednom razdoblju došlo je do značajnog povećanja stupnja iskorištenosti, proizvodnja je pretežno orijentirana na trajne proizvode i izvozno usmjerena, što je pozitivna strana u razvoju tržišta mlijeka i mliječnih prerađevina. Na temelju provedene ankete došlo se do zaključka da postoje idealni uvjeti za proširenje proizvodnog asortimana (fermentirani proizvodi tipa jogurt, kiselo mlijeko itd…). U poglavlju preferencije potrošača primijenjena je telefonska anketa na 160 ispitanika metodom slučajnog uzorka. Anketa se sastojala od dva dijela. Prvi dio ankete sadržavao je nekoliko općenitih, demografskih pitanja, a drugi dio se odnosio na pitanja o potrošnji mliječnih proizvoda. Podaci su razvrstani u tablice i svaka tablica je posebno komentirana. Anketa je dala obilje podataka o ponašanju potrošača (mjesto kupnje, motivi, potrošnja, pojam domaći proizvod itd...), koji se mogu koristiti za buduće planiranje tržišta i kao osnova za utvrđivanje potrošnje u istraživanom području. U poglavlju bilance utvrđena je proizvodnja i potrošnja na temelju relevantnih istraživanja (statistički podaci, provedena anketa, postojeći strateški dokumenti), analizirana je struktura potrošnje (domaći proizvođači i uvoznici), istražen je odnos uvoza i izvoza, konstatirano je da donekle postoji izbalansiranost uvoza i izvoza i na temelju tih analiza date su preporuke postojećim mljekarama da bi trebale proširiti asortiman proizvoda i aktivirati se na kvalitetnijem organiziranju primarne proizvodnje (farmerski tip – proizvodnja za tržište) a samim tim stvoriti kvalitetnu sirovinsku osnovu sukladno europskim principima kvalitete mlijeka.
S porastom snage računala, dostupnošću mikropodataka na razini poduzeća te razvojem novih statističkih programa raste i broj empirijskih analiza na razini poduzeća. Uz analize koje koriste podatke na ...razini poduzeća, poput bilance i računa dobiti i gubitka, novije se analize koriste bazama podataka na još detaljnijoj razini – razini proizvoda poduzeća. Ciljevi ovoga članka su: a) objasniti klasifikacije navedenih mikropodataka na razini proizvoda, b) ponuditi pregled ekonomskih teorijskih modela na kojima se temelje postojeća istraživanja; c) ponuditi pregled novijih istraživanja koje provode ekonomske analizu s mikropodatcima na razini proizvoda. Članak završava mogućnostima i preprekama za daljnja istraživanja.
U ovom su radu obrađeni i sažeti svi relevantni podaci o ribarstvu u Republici Hrvatskoj. To znači da su obrađeni podaci o slatkovodnom ribarstvu (uzgoj slatkovodne ribe i drugih vodenih organizama, ...gospodarski i rekreacijsko–športski ribolov), morskom ribarstvu (marikultura, gospodarski ribolov, mali ribolov i prerada riba), uvozu i izvozu riba i ribljih proizvoda te o novčanim poticajima u ribarstvu. Uzgoj slatkovodne ribe u godini 2003. obilježen je smanjenjem proizvodnje s obzirom na prethodnih pet godina. I dalje šaran je najdominantnija riba u uzgoju slatkovodne ribe, ali se njegov udio smanjuje iz godine u godinu, dok se udio proizvedene pastrve povećava. Uz smanjenje proizvodnje, smanjene su i ukupne i proizvodne površine na kojima se obavlja uzgoj, te su proizvodne površine najmanje u desetogodišnjem razdoblju i iznose 6.281,97 ha. U godini 2003. smanjen je i potrošak hrane, dok je potrošak gnojiva i vapna povećan, odnosno najveći je u desetogodišnjem razdoblju. Takav povećan i potrošak gnojiva i vapna uvjetovan je nepovoljnim klimatskim uvjetima tijekom ljeta.
U godini 2003. nešto je bolja situacija u uzgoju morske ribe (marikulture) nego u uzgoju slatkovodne ribe. Dosegnuta proizvodnja bijele ribe ne mijenja se već nekoliko godina i iznosi 2.510 tona, a i uzgoj kamenica stagnira, dok se uzgoj dagnji u nekoliko posljednjih godina povećava kao i uzgoj tuna. Ulov ribe u gospodarskom ribolovu iznosi 29.102 tone i obavlja se na 34.000 km2, pa je u odnosu prema godini 2002. ulov povećan čak 49,24%. Uz povećanje ukupnog ulova povećan je i broj gospodarskih ribara te broj ribarskih plovila. Broj ribara koji obavljaju ribolov za vlastitu potrošnju bez prava prodaje, odnosno ribari koji obavljaju mali ribolov u godini 2003. iznosi 13.500.
Proizvodnja ribe i ribljih proizvoda u 2003. godini iznosi 19.000 tona, od čega 62% otpada na konzerviranu ribu. Uvoz i izvoz ribe i ribljih proizvoda povećava se u desetogodišnjem razdoblju. Vrijednost izvoza stalno nadmašuje vrijednost uvoza iako je odnos izvoza i uvoza količinski mnogo veći na strani uvoza. Jedna od mjera potpore jesu i novčani poticaji koji se isplaćuju po proizvedenoj i prodanoj količini pa je u godini 2003. isplaćeno 68.266.489,79 kuna, odnosno 4,86 % više nego u godini 2002.
Stočarska proizvodnja, kao jedna od najvažnijih grana poljoprivredne proizvodnje, se odvija na oko 30 % ukupne zemljine površine, te svjetsku populaciju opskrbljuje s 13 % prehrambenih potreba i ...troši oko polovice svjetske proizvodnje žita. Procjene o rastu ljudske populacije i dohotka, ali i promjeni životnih navika sugeriraju rast potražnje za proizvodima stočarstva. Prema podacima Eurostata za 2020. godinu, u Europskoj uniji (EU) poljoprivredna proizvodnja se odvija na oko 38 % ukupne kopnene površine, a u njoj sudjeluje preko 9,1 milijun poljoprivrednih gospodarstava, od čega se 24,5 % isključivo bavi stočarstvom. U stočarstvu EU dominira uzgoj svinja, slijedi ga uzgoj goveda, ovaca i koza. U razdoblju od 2015. do 2021. dolazi do smanjenja populacije svinja, goveda, ovaca i koza, što rezultira i smanjenjem proizvodnje mesa. U 2021. najviše svinjskog mesa je proizvedeno u Španjolskoj (22,1 %) i Njemačkoj (21,2 %), a ukupna proizvodnja svinjskog mesa je u ukupnoj proizvodnji mesa sudjelovala sa 53 %. Najvažniji proizvođači mesa peradi u 2021. su Poljska (19,2 %), Francuska (12,5 %), Španjolska (12,3 %) i Njemačka (12 %). U proizvodnji goveđeg mesa, koje je u 2021. činilo 15,5 % u proizvodnji mesa EU, prednjače Francuska (20,9 %), Njemačka (15,8 %) i Italija (11 %). U EU se najmanje proizvodi ovčjeg i kozjeg mesa, oko 1 %, a najvažniji proizvođači su Španjolska (28 %) za ovčje meso i Grčka (39,7 %) za kozje meso. Bazni indeksi cijena u razdoblju 2015.-2021. (2015.=100) ukazuju na rast cijena proizvoda stočarstva. Vrijednost stočarske proizvodnje je u razdoblju 2012.-2021. rasla. U prognozi kretanja poljoprivredne proizvodnje u razdoblju 2021. do 2031. Europska komisija (EK) očekuje smanjenje konzumacije mesa po glavi stanovnika, smanjenje proizvodnje i izvoza živih životinja u govedarstvu i svinjogojstvu. Promjena potrošačkih preferencija će rezultirati povećanjem potražnje za mesom peradi, ovčjim i kozjim mesom, te smanjenjem potražnje za svinjskim i goveđim mesom.
Rad se bavi problematikom posljednje globalne krize uzrokovane ruskom
agresijom na Ukrajinu i poremećajima koje je ista izazvala na tržištu plemenitih metala.
Globalna neravnoteža popraćena je ...značajnim poremećajima u opskrbnim lancima i
inflacijom. Dodatno, posljedice ovakvih događaja osjećat će se dugi niz godina i nakon
završetka rata. S obzirom da su ruska proizvodnja i izvoz ključni za opskrbu europskog
tržišta, poseban naglasak stavljen je na Europu. Kroz rad je napravljena detaljna analiza
dosadašnjeg uvoza plemenitih metala u odabrane europske zemlje, analizirana su
kretanja cijena plemenitih metala, kao i razlozi oscilacija cijena. Također, prikazane su
projekcije kompenzacijskih planova za ruski uvoz, kao dosadašnjeg glavnog distributera,
te projekcije daljnjeg kretanja cijena. Spomenuti rat ukazao je na niz propusta u
organizaciji i strukturi poslovanja europskih zemalja koje su, nakon dugogodišnje
inertnosti i neaktivnosti, prisiljene na restrukturiranje. To je krucijalni strateški izbor ako
žele preživjeti krizu izazvanu ratom. Svakako, u najnezahvalnijoj poziciji su zemlje čije
najvažnije industrije uvelike ovise o uvozu plemenitih metala. Ipak, projekcije su
pozitivne, te se procjenjuje da bi Europa, uz odgovarajuća ulaganja i pomno planirane
strategije, nezadugo mogla izaći iz krize.
