Hrvatska zbog svog položaja ima dobre preduvjete za razvoj nautičkog turizma postiže znatne gospodarske učinke, pa se uvrštava među najdinamičnije i najperspektivnije vrste turizma. Gospodarske ...aktivnosti u nautičkom turizmu zauzimaju značajnu ulogu, posebno u dijelu koji se odnosi na iznajmljivanje stranih plovila nautičkog turizma. Da bi se izučavala pojava nelegalnog iznajmljivanja plovila nautičkog turizma, tzv. "crnog cartera", na našem moru potrebno ju je uzročnoposljedično sagledati. Svrha je ovog rada je prikazati aktivnosti usmjerene u njezinom suzbijanju.
Jedno od osnovnih načela na kojemu se temelji carinsko i porezno pravo zemalja Europske unije, Hrvatske i mnogih drugih zemalja jest da nema oprav-danja za naplatu carine i drugih uvoznih davanja na ...uvezenu robu koja se u carinskom području te zemlje zadržava samo određeno vrijeme i, budući da se ne uključuje u gospodarski tijek, ona ne konkurira robi proizvedenoj na njezinu području. Mnoštvo je razloga pritom što se sve više u međunarodnoj trgovini pojavljuje i potreba za privremenim uvozom i izvozom roba, pa ovaj institut ima značajno mjesto u carinskom i vanjsko-trgovačkom sustavu svake zemlje. U primjeni instituta privremenog uvoza plovila, tijekom se posljednjih godina u Republici Hrvatskoj pojavilo više otvorenih pitanja dijelom povezanih sa samom provedbom inspekcijskih nadzora na moru i u marinama te drugim mjestima odobrenima za smještaj i čuvanje plovila, a dijelom s upravnim i prekršajnim predmetima koji su u razmatranju carinskih tijela. Pri tome uočene su određene neujednačenosti i različitost u postupanju u gotovo identičnim ili veoma sličnim okolnostima, a što je dijelom posljedica različita shvaćanja i tumačenja brojnih naputaka i mišljenja u svezi s privremenim uvozom plovila. U članku je autor pokušao dati odgovore na najveće dvojbe i neka otvorena pitanja u primjeni instituta privremenoga uvoza plovila uz potpuno oslobođenje od plaćanja carine na osnovi Aneksa C Istanbulske konvencije.
Nautički turizam postao je masovan i pristupačan širem krugu osoba tek u novije vrijeme, ostvarujući respektabilne gospodarske efekte, pa se uvrštava među najdinamičnije najperspektivnije vrste ...turizma.
Republika Hrvatska raspolaže izvrsnim uvjetima za njegov razvitak, a koji su do sada nedovoljno korišteni. Kako bi se ispunila očekivanja i što bolje valorizirale naše mogućnosti, potrebita je u prvom redu izgraditi novi odnos u vođenju gospodarske i turističke politike prema nautičkom turizmu te uskladiti i prilagoditi zakonske propise tekućim
potrebama, kako bi se maksimalno iskoristio pozitivan trend ove vrste turističke potražnje u svijetu i to radi visokih i svestranih učinaka koje on može postići. S ciljem ispunjenja svih tih zadaća donesene su i dvije nove uredbe kojima se propisuje način dolaska
i boravka stranih plovila nautičkog turizma u Republici Hrvatskoj. Njihova primjena trebala bi ubrzati i pojednostavniti postupak svih nadležnih službi prigodom obavljanja granične kontrole pri dolasku ovih plovila u našu zemlju, kako bi se nautički turisti, koji od Hrvatske očekuju europske i svjetske standarde, odmah pri dolasku uvjerili da su došli u gostoljubivu, privlačnu, a nadasve potpuno sigurnu zemlju. Takvim pristupom i carinska služba treba pridonijeti osiguranju daljnjeg pozicioniranja Hrvatske na međunarodnom turističkom tržištu.
HRVATSKO RIBARSTVO U GODINI 2004 Jahutka, I; Mišura, A; Suić, J ...
Croatian Journal of Fisheries,
12/2005, Letnik:
63, Številka:
4
Paper
Odprti dostop
Ovaj rad obrađuje sve relevantne statističke podatke o ribarstvu Republike Hrvatske, koji uključuju podatke o slatkovodnom ribarstvu (uzgoj slatkovodne ribe i drugih vodenih organizama, gospodarski i ...športski ribolov), morskom ribarstvu (marikultura, gospodarski ribolov, mali ribolov i prerada riba), uvozu i izvozu riba i ribljih proizvoda te podatke o novčanim potporama u ribarstvu.
U uzgoju slatkovodne ribe u godini 2004. zabilježene su neznatne promjene u odnosu prema 2003. godini. Ukupna proizvodnja slatkovodnih riba u godini 2004. iznosila je 5.618 tona, od čega 4.259 tona toplovodnih vrsta, a 1.359 tona hladnovodnih vrsta slatkovodne ribe. Ukupne i proizvodne površine povećane su u usporedbi s prethodnom godinom, i to ukupne površine 1,94%, a proizvodne površine 5,42%. Ukupan ulov slatkovodne ribe u godini 2004. iznosio je 567 tona.
Ukupna proizvodnja bijele morske ribe povećana je oko 20% u usporedbi s prethodnom godinom. Uzgoj dagnji, koji je od godine 1999. u laganom porastu, tijekom godine 2004. je smanjen, a uzgoj kamenica stagnira. Ulov morske ribe u odnosu na 2003. godinu povećan je 9,74%. Najveće povećanje od 21,62% zabilježeno je pri ulovu demerzalnih i ostalih vrsta riba. Uz povećanje ukupnog ulova, neznatno je povećan i broj gospodarskih ribara te broj ribarskih plovila. Ribara koji obavljaju ribolov za vlastitu potrošnju bez prava prodaje, odnosno ribara koji obavljaju mali ribolov, u godini 2004. bilo je 13.700. Ukupna proizvodnja ribljih prerađevina u 2004. iznosila je 14.270 tona, što je smanjenje od 24,89% u usporedbi s 2003. godinom. Uz ovo, znatno smanjenje zabilježen je i trend povećanja proizvodnog asortimana, od čega posebice soljenog inćuna.
Vrijednost izvoza i u godini 2004. nadmašila je vrijednost uvoza, iako je odnos izvoza i uvoza količinski veći na strani uvoza. U usporedbi s prvom godinom isplate novčanih poticaja, 1997. godinom, tijekom godine 2004. isplaćeno je čak 67,21% veći iznos. Najznatniji udio od 32,03% isplaćen je za preradu ribe na područjima s težim uvjetima gospodarenja.
Uopćeno govoreći hrvatski gospodarski razvitak tijekom 20. stoljeća može se ocijeniti turbulentnim, osobito u poredbi s razvijenim ekonomijama. Suvremene visoko razvijene zemlje postigle su ...višestruko uvećanje nacionalnog proizvoda tijekom proteklog stoljeća. Njima nasuprot, ostatak svijeta kojeg nastanjuje dominantna većina ukupnog svjetskog pučanstva i kojemu pripada pretežiti dio zemalja, još uvijek vodi neizvjesnu bitku na krivudavoj uzbrdici ekonomskog razvoja obilježenog brojnim stranputicama i slijepim ulicama. Kada se u nekoj od ovih zemalja i otvori razdoblje rasta, njega vrlo brzo naslijedi stagnacija i/ili svekoliki regres s dugoročno nepovoljnim razvojnim performansama. Izravna je posljedica takvih gibanja tijekom proteklog stoljeća, širenje razvojnog jaza između ogromne većine svjetskog pučanstva i manjine “sretnika” koji žive u razvijenim gospodarstvima. U tom je kontekstu hrvatsko ekonomsko iskustvo ne samo intrigantno nego i analitički vrlo upečatljivo.
Fokus ovog rada su faktori koji utječu na proizvodnju vina u vinskoj industriji zemalja članica Europske unije. U posljednja dva desetljeća europska vinska industrija je prošla kroz brojne promjene ...uzrokovane ulaskom novih zemalja na svjetsko tržište vina. Iako je povećanje konkurentnosti postalo prioritet Europske zajedničke poljoprivredne politike, proizvodnja i potrošnja vina se smanjila, stoga je cilj ovog rada identificirati i analizirati makroekonomske determinante proizvodnje vina, odnosno faktore, osim cijene vina, koji utječu na proizvodnju vina u EU. Empirijsko istraživanje provedeno je na podatcima država članica Europske unije koje se tradicionalno bave proizvodnjom vina. Podatci o proizvodnji vina, potrošnji vina, prosječnoj cijeni vina, uvozu vina, izvozu vina i potporama iz EU fondova za vinski sektor, prikupljeni su iz sekundarnih izvora za razdoblje od 2009. do 2018. godine. Razvili smo i procijenili ekonometrijski model koristeći POLS, koji se pokazao najprikladnijim za procjenu nakon provedbe dijagnostičkih testova. Rezultati procjene ukazuju da su domaća potražnja i EU potpore glavne determinante proizvodnje vina. Osim toga, vidljivo je da postoji još prostora za povećanje značaja domaće potrošnje te da bi EU poljoprivredna politika, između ostalog, trebala promicati kulturu pijenja vina.
Proces globalizacije bitno utječe na tržišnu poziciju novih nezavisnih
gospodarstava kakvo je hrvatsko. Očuvanje nezavisne pozicije nacionalnog gospodarstva traži produbljeno izučavanje međunarodnih ...gospodarskih sveza. Globalna se ekonomija ponajprije obznanjuje u obliku globalnih klubova. Globalni su klubovi predstavljeni glavnim trgovinskim blokovima: Japan, USA i Europskom Unijom. Dugoročni trendovi i stntktura vanjske razmjene hrvatske upućuju na zaključak kako je E.U. primarni faktor hrvatskog uključivanja u svjetsko tržište. Dominantna pozicija E.U. u vanjskoj razmjeni Hrvatske poprimila je novu kvalitetu i dinamiku. Značenje tih promjena nije još privuklo primjerenu pozornost ni znanost niti vladinih tijela institucionalno nadležnih za kreiranje izvozne strategije. Suvremena su nacionalna gospodarstva suočena sa trendom svekolike globalizacije ekonomske aktivnosti. Globalizacija je toliko potpuna, toliko prodire u sve pore gospodarskog života da poneki autori ustvrđuju kako je kraj ovog milenija ujedno i kraj nacionalnih ekonomija. Naše je pak mišljenje kako će nacionalne ekonomije i dalje činiti temelj svjetskog gospodarstva, dakako u potpuno novim uvjetima i u za sada neistraženim oblicima.
PDF