Materiju vađenja podrtina i potonulih stvari uređuju odredbe upravnopravne prirode
koje reguliraju odnose između vlasnika podrtine ili potonule stvari, odnosno ovlaštene
osobe i upravnih tijela, a ...kojima se uređuju razni pravni aspekti postupka vađenja.
Pravo vaditi podrtinu ili potonulu stvar primarno ima njezin vlasnik odnosno ovlaštena
osoba. Zakon vlasnicima podrtina i potonulih stvari, odnosno ovlaštenim osobama,
ostavlja primjeren rok u kojem mogu pokrenuti upravni postupak za dobivanje dozvole
za vađenje podrtine ili potonule stvari. Na taj način jamči se nepovredivost vlasništva
i utvrđuje načelo prema kojem činjenica da je stvar potonula ili se nasukala ne utječe
izravno na vlasnička prava njezina dotadašnjeg vlasnika. Međutim, ako vlasnik,
odnosno ovlaštena osoba ne zatraži odobrenje za vađenje podrtine ili potonule stvari,
ili kad bez opravdanog razloga prekine ili napusti započeto vađenje kao i u slučaju ako
je ovlaštena osoba nepoznata, PZ nudi pravni okvir i omogućuje da vađenje podrtine
ili potonule stvari poduzme pošteni nalaznik ili lučka kapetanija.
U okviru instituta vađenja podrtina i potonulih stvari uvodi se posebno pravno uređenje
za nalaz stvari u moru te se precizno normiraju svi segmenti postupka vađenja
kada ga poduzima pošteni nalaznik ili lučka kapetanija. Uređuju se i sva relevantna
pitanja u svezi postupanja s izvađenim stvarima kao što su njihovo čuvanje te u propisanim
slučajevima mogućnost prodaje na javnoj dražbi. PZ-om se precizno uređuju
obvezni odnosi koji nastaju između vlasnika, odnosno ovlaštene osobe i poštenog nalaznika
te vlasnika, odnosno ovlaštene osobe i lučke kapetanije, ovisno o tome tko je
poduzeo vađenje, a koji se odnose na plaćanje naknade za vađenje, čuvanje, nalazninu
i druge tražbine koje zakon priznaje poštenim nalaznicima i lučkim kapetanijama. U
okviru toga, uređuje se i posebno stvarnopravno uređenje za stjecanje prava vlasništva
na izvađenim stvarima. Naime, u odnosu na podrtinu, odnosno potonulu stvar zakon se vlasnik javi i želi preuzeti stvar naspram slučaja kad se vlasnik ili druga ovlaštena
osoba ne javi. Ako se vlasnik, odnosno ovlaštena osoba javi i želi preuzeti stvar, prije
predaje izvađene stvari, dužan je poštenom nalazniku ili Republici Hrvatskoj, ako je
vađenje poduzela lučka kapetanija, namiriti tražbine koje PZ priznaje u svezi s vađenjem
podrtine odnosno potonule stvari. Ako se vlasnik ne javi, ili odbije namiriti sve
razumne troškove, a vađenje poduzme lučka kapetanija, sukladno novom pravnom
uređenju Republika Hrvatska stječe vlasništvo na izvađenim stvarima. Na temelju
zakona vlasništvo na izvađenim stvarima može steći i pošteni nalaznik koji je poduzeo
vađenje, osim ako izričito odbije prihvatiti vlasništvo.
Cjelovit sustav pravnih normi kojima se uređuje vađenje podrtina i potonulih
stvari obuhvaća i norme o odgovornosti za štetu osobe koja vadi podrtinu odnosno
potonulu stvar bez odobrenja ili protivno odluci lučke kapetanije. Također,
PZ uređuje i pravna pitanja u svezi odgovornosti izvođača radova kao osobe koja
poduzima vađenje na temelju ugovora sklopljenog s ovlaštenom osobom, poštenim
nalaznikom ili lučkom kapetanijom te njegovo založno pravo i pravo retencije na
izvađenim stvarima.
Prikazuju se, analiziraju i znanstveno interpretiraju odredbe Pomorskog zakonika
(PZ) o vađenju podrtina i potonulih stvari. Uz komentar zakonskih odredbi, iznosi
se teorijska i praktična pozadina novele PZ-a iz 2013. godine kojom se uvodi novo
pravno uređenje vađenja podrtina i potonulih stvari. Ukazuje se na značenje novih
zakonskih odredbi i daju se smjernice za njihovu primjenu u praksi. Svrha je objasniti i
ciljeve koje zakonodavac želi postići uređenjem konkretnih pravnih pitanja. Zaključuje
se da novo pravno uređenje postupka vađenja te imovinskih odnosa obveznopravne i
stvarnopravne prirode koji nastaju u svezi s vađenjem podrtina i potonulih stvari,
predstavlja cjelovito i sustavno uređenje ove materije te važan napredak u razvoju
ovog segmenta hrvatskog pomorskog prava.
Novelom PZ-a iz 2013. godine sustavno i cjelovito uređeni su instituti vađenja i uklanjanja podrtina i potonulih stvari. Primjenom zakonskih odredbi u petogodišnjoj praksi određena zakonska rješenja ...pokazala su se manjkavima, a neka neodgovarajućima. Pored toga, nakon što je Hrvatska postala stranka WRC-a potrebno je provesti cjelovitu implementaciju WRC-a u PZ. Zbog tih razloga pristupilo se izradi prijedloga izmjena i dopuna glave VI. dijela VIII. PZ-a koja normira vađenje i uklanjanje podrtina i potonulih stvari. Cilj ovog rada je prikazati i obrazložiti predložene izmjene i dopune PZ-a koje se odnose na institute vađenja i uklanjanja podrtina i potonulih stvari te uz svaku objasniti njezin cilj i učinak. Prije analize svakog pojedinog prijedloga izmjene i dopune tumače se zakonska rješenja za taj institut ili pravno pitanje de lege lata te se ukazuje na razloge zbog kojih je potrebno derogirati ili novelirati određenu zakonsku odredbu. Autorica zaključuje da novi zakonski prijedlozi predstavljaju unaprjeđenje postojećih zakonskih rješenja. Smatra da će novelirane odredbe kada stupe na snagu pružati odgovarajući pravni okvir za učinkovitije postupanje s podrtinama i potonulim stvarima te plovnim objektima ostavljenima na kopnenom dijelu pomorskog dobra.
SAŽETAK
CiljeviCilj ovog istraživanja bio je prikazati utjecaj pandemije na promjene u smjernicama za klinički rad te na broj pacijenata Klinike za stomatologiju Kliničkoga bolničkog centra (KBC) ...Zagreb u razdoblju normalnog rada prije pandemije te kroz sljedeće godine.
MetodeIz baze podataka Bolničkoga informacijskog sustava KBC-a Zagreb retrospektivno su prikupljeni podatci o ukupnom broju slučajeva na Klinici za stomatologiju u pojedinom razdoblju te o ukupnom broju slučajeva na pojedinim zavodima, u razdoblju od 1. siječnja do 11. studenog u kalendarskim godinama 2018., 2019., 2020. i 2021.
RezultatiKroz pandemijsko razdoblje najznatniji pad broja pacijenata u većini organizacijskih jedinica evidentan je 2020. godine u odnosu na 2018. godinu. Zabilježeno smanjenje broja pacijenata u 2020. u odnosu na 2018. iznosio od 30,27%, dok je 2021. u odnosu na 2018. broj pacijenata bio manji za 9,73%. Klinički zavod za oralnu kirurgiju i Klinički zavod za ortodonciju imali su gotovo nepromijenjen broj pacijenata u 2020. godini u odnosu na 2018. godinu, a u 2021. godini je u odnosu na 2018. godinu zabilježeno povećanje broja pacijenata. Stomatološka ambulanta Rebro i Jednodnevna kirurgija Klinike za stomatologiju također su zabilježile porast broja pacijenata. Te su jedinice Klinike za stomatologiju u vrijeme epidemioloških preporuka o uvođenju hladnog pogona odrađivale i ostale, manje hitne dijagnoze koje bi odgađanjem dovele do loših posljedica. Za vrijeme kolektivnoga godišnjeg odmora svih ostalih organizacijskih jedinica Klinike za stomatologiju ove jedinice preuzimaju na sebe pružanje svih potrebnih usluga Klinike za stomatologiju.
ZaključakPandemija COVID-19 dovela je do smanjenja broja pacijenata na razini Klinike za stomatologiju. Nemogućnost pravovremenog liječenja zuba dovela je do povećane potrebe za ekstrakcijama te do povećanja broja pacijenata na Zavodu za oralnu kirurgiju. U 2021. godini bilježi se veći ili manji porast broja pacijenata na pojedinim zavodima, koji međutim, u promatranom razdoblju još nije dostigao brojeve iz 2018. godine. U idućim mjesecima očekuje se daljnje povećanje broja pacijenata i elektivnih stomatoloških zahvata.
Glavni cilj rada je ponuditi i prikazati rješenja koja predstavljaju prijedlog novog pravnog uređenja instituta vađenja i uklanjanja podrtina i potonulih stvari. Prije toga, autorice u radu prikazuju ...genezu pravnih izvora u povijesti i ranijem domaćem zakonodavstvu te proučavaju sva relevantna pitanja i sve odredbe važećeg Pomorskog zakonika (u nastavku PZ) o ovoj materiji. Analizira se značenje i uporaba pojedinih izraza, sistematizacija zakonske građe unutar strukture zakona te sadržaj i domašaj pojedinih odredbi. Autorice preispituju razinu usklađenosti pozitivnog PZ-a sa suvremenom međunarodnom regulativom u ovom području. Ukazuje se na važne probleme koji mogu nastati zbog manjkavosti odredbi pozitivnog PZ-a i nepostojanja sustavne regulacije svih relevantnih pitanja koja se mogu pojaviti u praksi. U okviru istraživanja provodi se i poredbena analiza ovih instituta u drugim nacionalnim zakonodavstvima. Predložena zakonska rješenja odlikuju se cjelovitošću i sustavnošću u normiranju svih relevantnih pitanja. Uređivanje ovih instituta specijalnim odredbama pružit će viši stupanj pravne sigurnosti te viši stupanj sigurnosti plovidbe Jadranom, zaštite okoliša, njegovih prirodnih bogatstava i drugih povezanih interesa.
Ciljevi: Željelo se istražiti profesionalne aspekte te kliničke i rendgenske pokazatelje koji utječu na odluku parodontologa i općih stomatologa o vađenju zuba. Materijali i metode: Uzorak se ...sastojao od 150 (n = 106 žena i 44 muškarca) doktora dentalne medicine (n = 103 općih stomatologa i 47 parodontologa) koji su ispunili upitnik osmišljen za prikupljanje presječnih informacija koje se odnose uglavnom na razinu njihove edukacije i iskustvo u praksi, te na osobnu terapijsku odluku u slučaju četiri pacijenta s parodontnim bolestima. Bivarijantna analiza obavljena je kako bi se testirala povezanost kliničkih odluka i profesionalnih informacija prikupljenih od doktora dentalne medicine. Rezultati: U određenim slučajevima parodontolozi su odlučili sačuvati više zuba od općih stomatologa (p < 0,05). U drugima, pak, doktori s višegodišnjim iskustvom u praksi odlučili su se za više ekstrakcija (p < 0,05). Stupanj parodontne bolesti (50 – 92 %), loša oralna higijena (42,6 –67,3 %) i nedostatak alveolarne kosti (43,2 – 79,3 %) bili su najčešći razlozi za odluku o vađenju. Zaključak: Viša razina edukacije u dentalnoj medicini, posebno u parodontologiji te višegodišnje iskustvo u praksi mogu utjecati na utemeljenu odluku o vađenju zuba ili o očuvanju u specifičnim slučajevima.
U radu su prikazani rezultati terenskih mjerenja radnih performansi i potrošnje goriva u različitim radnim uvjetima. Korištena su tri tipa strojeva za vađenje mrkve (Dewulf, Europa 2000 i Asa lift) ...na tri lokacije i dvije vrste mrkve (Maestro F1 i Mello Yello F1). U optimalnim uvjetima tla potrošnja goriva strojeva kretala se u rasponu od 8,4 do 12,5 L / ha, dok je u teškim uvjetima rada za strojeve za vađenje mrkve potrošnja goriva značajno porasla na 65%. Učinkovitost vađenja mrkve u optimalnim uvjetima tla kretala se u prosjeku između 3-4 t / ha. U nepovoljnim uvjetima tla (mokro tlo, blato ili suho tlo) radni efekti padaju do 70%, što ima izravne negativne posljedice na ukupne troškove proizvodnje mrkve.
Svrha: Analizirati podatke o stomatološkom liječenju u općoj anesteziji (OA-i) provedenom na Klinici za stomatologiju KBC-a Zagreb s naglaskom na osobitosti pacijenata, vrste zahvata i postoperativne
...komplikacije. Ispitanici i postupci: Retrospektivna analiza kartona 100 pacijenata liječenih u OA-i na jednodnevnoj kirurgiji Klinike za stomatologiju KBC-a Zagreb. Registrirani su demografski (spol, dob) i klinički podatci bolesnika (osnovna bolest, tehnika OA-e, vrsta intubacije, trajanje zahvata, broj karioznih zuba, broj pečatnih ispuna, ispuna, ekstrakcija i endodontskih liječenja, vrijeme do otpusta i postoperativne komplikacije). Rezultati: U OA-i je zbog nesuradnje iz različitih razloga liječeno 80 pacijenata, a 20 zbog teškoga fizičkog stanja ili preopsežnog zahvata za lokalnu anesteziju. Medijan KEP indeksa iznosio je 9 (0 – 21). Sanaciji svih zuba podvrgnuto je 89 pacijenata, a 11 drugim vrstama zahvata. Isti dan otpušteno je 97 pacijenata. Četvero su imali postoperativne komplikacije, pa je troje hospitalizirano zbog daljnjeg praćenja od 24 do 48 sati. Zaključak: Pacijenti s fizičkim i/ili mentalnim oštećenjem imaju veću aktivnost karijesa i povećanu potrebu za stomatološkom skrbi u odnosu prema općoj populaciji. Stomatološko liječenje u OA-i u sustavu jednodnevne kirurgije siguran je i učinkovit način liječenja za pacijente koji ne mogu surađivati sa stomatologom.
Intenzivna proizvodnja krumpira iziskuje puno tehnoloških operacija i primjenu suvremene tehnike (mehanizacije). Samo tako se pojedine radne operacije (sadnja, navodnjavanje, gnojidba, zaštita i ...berbavađenje) mogu obaviti pravovremeno i kvalitetno. Genetski potencijal današnjih sorti krumpira premašuje urod od 60 t/ha. Konkurencija na tržištu je nemilosrdna. Troškove proizvodnje treba svesti na minimum (cca. 0,80 kn/kg) te je uz kvalitetu, količinu i kontinuiranu opskrbu tijekom cijele godine moguće opstati na tržištu.
Svrha: Željelo se istražiti prevalenciju ekstrahiranih trajnih zuba zbog parodontnih bolesti i njihov odnos prema čimbenicima kao što su dob, spol i koji je zub izvađen zbog parodontnih i ...neparodontnih razloga među pacijentima liječenima u privatnoj stomatološkoj ordinaciji. Materijali i metode: U skupini ispitanika bilo je 600 pacijenata (270 muškaraca i 330 žena) u dobi od 18 do 74 godine obrađenih u privatnoj ordinaciji dentalne medicine u Grčkoj. Razlozi za ekstrakcije zuba posljednje dvije godine uključivali su dob, spol i vrstu ekstrahiranog zuba zbog parodontnih i neparodontnih razloga. Na kraju su podaci obrađeni Hi-kvadrat testom. Rezultati: Iz različitih razloga bilo je ekstrahirano ukupno 1418 trajnih zuba. Većina (36,4%) je izvađena iz parodontnih razloga, 24,5 posto zbog karijesa, a 31,1 posto istodobno zbog karijesa i parodontnih razloga,
zatim slijede traume korijena, vertikalne frakture korijena/krune, ortodontski razlozi, itd. Razlika između ekstrahiranih zuba zbog parodontnih i neparodontnih razloga statistički je bila znatna (p<0,01). Osim toga, prosječan broj ekstrahiranih zuba iz parodontnih razloga to je veći što su pacijenti starije dobi. Maksilarni i mandibularni molari češće su ekstrahirani iz parodontnih razloga negoli ostali stražnji zubi iz obje čeljusti. Zbog samo parodontnih razloga ekstrahirani su najčešće prednji zubi s pomičnošću III. stupnja iz obje čeljusti, prednji zubi obiju čeljusti s gubitkom epitelnog pričvrstka (≥5,0mm) i stražnji zubi obiju čeljusti s otvorenom furkacijom IV. stupnja. Zaključak: Iako je cilj Svjetske zdravstvene organizacije postignut kad je riječ o smanjivanju zubnog
karijesa, bolesti parodonta i dalje su glavni razlog za ekstrakcije zuba te njihov postotak raste što su pacijenti stariji.
Svrha: Ovim se studijskim istraživanjem željelo procijeniti razloge za ekstrakcije zuba i ustanoviti njihovu povezanost s dobi i spolom odrasle populacije u Grčkoj. Materijali i metode: Uzorak se ...sastojao od 632 ispitanika – 340 muškaraca i 292 žene u dobi od 18 do 76 godina. Svi su se liječili u privatnoj ordinaciji u Grčkoj. Liječnik je zabilježio njihov spol, dob, broj i vrstu ekstrahiranih zuba te uzrok vađenja. Podatke je skupljao tri godine. Rezltati: Dok se radila studija ekstrahirano je, zbog različitih razloga, 1688 trajnih zuba. Rezultati su pokazali da je glavni uzrok za vađenje bila bolest parodonta (38,09 %) te karijes (36,01 %). Bolest parodonta glavni je razlog za ekstrakcije kod pacijenata iznad 50 godina (47,18 %), a karijes kod onih do 49 godina (41,39 %). Maksilarni i mandibularni centralni i lateralni incizivi te kanini najčešće su ekstrahirani zubi zbog parodontoloških razloga, a maksilarni i mandibularni prvi i drugi molari zbog karijesa. Zaključak: Bolesti parodonta i karijes i dalje su glavni razlozi za ekstrakcije zuba, bez obzira na dob pacijenta.
PDF
