Procjena sastava tijela ima značajnu ulogu kod
sportaša kako u određivanju optimalne tjelesne mase, tako
i u optimiziranju prehrane i sportskog učinka, te u kontroli
učinka trenažnog procesa. Cilj ...ovoga rada jest usporediti
tri danas često korištene metode u određivanja sastava
tijela veslača natjecatelja, i to metodu zračne
pletizmografije (Bod-Podtm), metodu mjerenja kožnih
nabora (KN) i metodu bioelektrične impedancije (BIA) te
utvrditi postoji li mogućnost njihova izmjeničnog
korištenja. U istraživanju je sudjelovalo 26 veslača i 6
veslačica iz kategorije seniora. Metode istraživanja
obuhvaćale su mjerenje sastava tijela metodom zračne
pletizmografije, metodom mjerenja kožnih nabora i
metodom bioelektrične impedancije. Rezultati ovog
istraživanja pokazali su da nema značajnih razlika u
dobivenim prosječnim vrijednostima postotka masnog
tkiva izmđu korištenih metoda mjerenja (KN 11,2± 6,8;
BIA 10,2 ± 4,7; Bod-Podtm 10,8 ± 5,2, p=0,08-0,49), no
da su 95% granice slaganja svih metoda vrlo široke (KN i
BIA -4,8 do 6,7 %; KN i Bod-Podtm -5,5 do 6,3 %; BIA i
Bod-Podtm-7,6 do 6,5 %). Sukladno rezultatima ovog
istraživanja preporuča se korištenje jedne iste metode u
svrhu komparativnog određivanja sastava tijela veslača.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Veslači kluba Argo Izola pred odpravo na državno prvenstvo na Bled, leta 1960. Na tekmo so se, tako kot že velikokrat prej, ...odpravili s tovornajkom Arga, tovarne ribjih konzerv iz Izole. Ceradasto kabino izposojenega tovrnjaka so vsakič pred odpravo temeljito sprali z vodo, saj je močno »dišala« po ribah. Ko se je tovornjak posušil, so dno prikolice prekrili s slamo, nad ceradasto streho pa privezali tekmovalne čolne. Nato so se udobno namestili v naslamljeno prikolico in se – z veslaškimi čolni nad glavami – prešerno odpeljali novim zmagam na proti.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- U cilju ustanovljenja respiracijsko-metaboličkih karakteristika hrvatskih veslača, i
povezanosti tih karakteristikama s uspješnošću ...na veslačkom ergometru, provedeno je
testiranje 180 hrvatskih veslača (82 juniora, 98 seniora), među kojima je bilo i 109
reprezentativaca. Testiranja su provedena u dijagnostičkom centru Kineziološkog fakulteta u
Zagrebu i u respiracijskom laboratoriju Plućnog odjela kliničke bolnice u Splitu. U oba
lokaliteta primijenjen je istovjetan progresivni diskontinuirani metod opterećenja. Značajnost
razlike rezultata veslača različitih dobnih kategorija (juniori / seniori), kao i veslača različite
uspješnosti, provjeravao se multivarijatnom analizom varijance. Povezanost respiracijskih i
metaboličkih karakteristika s uspješnošću u veslanju, ustanovila se primjenom regresijske
analiza, pri čemu su se respiracijske i metaboličke karakteristike tretirale kao prediktorske, a
izvršeni rad na ergometru kao kriterijska varijabla. Ustanovljena je statistički značajna
povezanost između respiracijskih i metaboličkih karakteristika s uspješnošću u veslanju,
mjerenom izvršenjem rada na veslačkom ergometru. Skup varijabli mjerenih u Splitu,
objašnjava polovinu varijabiliteta sportske uspješnosti na veslačkom ergometru. Skup
varijabli mjerenih u Zagrebu, objašnjava 63% varijabiliteta kriterijske varijable u juniora i
39% varijabiliteta kriterijske varijable u seniora. Veslači reprezentativci, u oba uzrasta,
postižu značajno bolje rezultate na veslačkom ergometru što se prioritetno vezuje za veću
tjelesnu visinu i posebno za veću tjelesnu masu. Navedeni parametri predikcijom za sebe
vezuju i veće parametre respiracijskih karakteristika i maksimalnu potrošnju kisika.
Prezentirani u relaciji prema predikciji, odnosno u relativnom maksimalnom primitku kisika,
ovi podaci ne ukazuju na razliku među veslačima različitog uzrasta. Obrazloženje za bolje
rezultate treba tražiti u specifičnosti motoričkog učenje pri izvođenju kompleksnog pokreta
veslačkog zaveslaja. Temeljem dobivenih rezultata izvodi se prijedlog da se sa sustavnom
dijagnostikom u veslanju započne najkasnije u zadnjoj godini koja prethodi juniorskom
uzrastu – juniori B (16 godina).- The aim of this study is to determine respiratory-metabolic characteristic of the Croatian
rowers and a connection of these features with the success in rowing ergometer. The study
was conducted on a sample of 180 Croatian rowers (82 juniors, 98 seniors), among which 109
representatives. Tests were conducted in the diagnostic centre of the Faculty of Kinesiology in
Zagreb and in the respiratory department of the lung department, Clinical hospital centre
Split. The same discontinuous method load was applied in both centres. The multivariate
analysis of variance was used to show different results between the rowers of different ages
(juniors / seniors) and those with different performance. Correlation of respiratory and
metabolic properties, with success in rowing, was established using the regression analysis.
Respiratory and metabolic characteristics were treated as predictor and the work done on the
treadmill as a criterion variable. After the completion of the exercise done on the rowing
ergometer, a significant association between respiratory and metabolic characteristics, with
success in rowing, was established. The set of variables measured in Split, explains half of the
variability in sport performance excellency on the rowing ergometer. The set of variables
measured in Zagreb, explains 63% of the variability in the criterion variables measured in
juniors and 39% of the variability in the criterion variables measured in seniors. Rowing team,
in both age groups, achieves significantly better results on the rowing ergometer which can be
associated to the higher body height and higher body mass. These parameters indicate
increased respiratory parameters and the maximum oxygen consumption. Presented in the
relation to the prediction, that is, in the relatively maximum oxygen consumption, these data
indicate no difference among rowers of different ages. The specifics of motor learning when
performing complex rowing stroke movements should offer the explanation for better results.
The conclusion, based on these results, is that one should start with the systematic diagnosis
in rowing at the latest in the year preceding the juniors - Junior B (16-years-old).- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Fotografija je bila posneta leta 1961, na jugoslovanskem državnem prvenstvu v Mariboru. Veslača na fotografiji Marjan Pavlič in ...Stanko Kočevar sta tistega leta osvojila prvo mesto v dvojnem dvojcu v članski kategoriji. Tekmovala sta za Veslaški klub Argo Izola.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Ova studija provedena je sa ciljem ispitivanja razlika
u maksimalnom primitku kisika (VO2 max) izmedu 47
veslaca iste kronološke dobi (12-godišnjaci, AS±SD =
12,5±0,3), ali različite biološke dobi. ...VO2 max je izražen u
apsolutnim jedinicama (L/min), u omjeru prema tjelesnoj
masi (mL/kg/min) kao i uz upotrebu nelinearnog modela
specifičnog za uzorak ispitanika. Biološka zrelost
procjenjivana je vizualno korištenjem klasifikacije faza
spolne zrelosti prema Tanneru. Ispitanici-veslači
podijeljeni su u grupu veslača u pred-pubertetu (faza 1 po
Tanneru), ranom pubertetu (faza 2 po Tanneru) i srednjem
pubertetu (faze 3 i 4 po Tanneru). Mladi veslači
podvrgnuti su progresivnom maksimalnom testu
opterecenja na pokretnom sagu, a razlike su uspoređene
upotrebom ANOVE.
VO2 max (L/min) u 12-godišnjih veslaca pokazao se
većim u veslača u srednjem pubertetu u odnosu i na one u
ranom pubertetu (+19,7%), i posebno na one u predpubertetu
(+24,8%). Izražen u odnosu na tjelesnu masu
(mL/kg/min), VO2 max je bio +12,1% veci u veslaca u
srednjem i pred-pubertetu u odnosu na one u ranom
pubertetu. Međutim, kada su rezultati usporedeni
upotrebom adekvatnog postupka normalizacije rezultata,
VO2 max u veslača u srednjem pubertetu bio je +14.5% veci
u odnosu na one u ranom pubertetu i +9,1% veci u odnosu
na one u pred-pubertetu. Takvi rezultati sugeriraju da neki
drugi čimbenici pored veće tjelesne mase objašnjavaju veću
aerobnu snagu (procijenjenu sa VO2 max) kod biološki
starijih pojedinaca iste kronološke dobi. Upotreba
nelinearnog modela za pokazatelj VO2 max u ovoj studiji
ukazala je na koeficijent skaliranja (eksponent) za tjelesnu
masu 0,68 (95% CI = 0,51-0,87). Ovo otkriće pojačava
pretpostavku da se, kod djece, VO2 max povecava u odnosu
na tjelesnu masu sa eksponentom 0,67, a ne u direktnom
odnosu sa tjelesnom masom (tj. masa 1,0).
Zaključno, korištenjem nelinearnog modela u svrhu
adekvatne kontrole tjelesne mase dokazali smo značajne
razlike u VO2 max izmedu 12-godišnjih veslaca razlicitih po
biološkoj dobi. Daljnja istraživanja su neophodna u svrhu
detaljnijeg objašnjenja gore spomenutih razlika između
grupa veslača razlicite biološke dobi neovisno o tjelesnoj
masi.
Astrandov test vjerojatno je najpoznatiji i najčešće primjenjivani submaksimalni test procjene aerobnog kapaciteta. U ovom istraživanju pokušala se procijeniti njegova preciznost na osnovu usporedbe ...rezultata testa sa rezultatima istih ispitanika dobivenih pri direktnom mjerenju tj. maksimalnom spiroergometrijskom testu opterećenja, testu čiji se rezultati smatraju objektivnim pokazateljima funkcionalnog statusa. Uzorak ispitanika sastojao se od 46 veslača i 22 trkača muškog spola, kronološke dobi 35-65 godina koji su aktivni u veslačkom odnosno trkačkom treningu rekreacijskog karaktera. Spiroergometrijski test opterećenja obavljen je na veslačkom ergometru za veslače i na pokretnom sagu za trkače. Utvrđeni su osnovni deskriptivni parametri, Pearsonov koeficijent korelacije (r=0.68 za veslače i r=0.56 za trkače), provedena simple regresijska analiza te provedeni T-test za zavisne uzorke i Fisherov F-test. Kako rezultati T-testa za zavisne uzorke ukazuju da nema značajnih razlika između procijenjenog i direktno izmjerenog maksimalnog primitka kisika (p=0.42 za veslače i p=0.27 za trkače) moglo bi se zaključiti da se procjena može upotrebljavati umjesto direktnog mjerenja. Pravi uvid u stvarnu situaciju daju tek regresijska analiza i F-test. Rezultati F-testa ukazali su na statistički značajnu razliku između rezultata u Astrandovom testu i u spiroergometrijskom testu, kako kod veslača (p=0.00) tako i kod trkača (p=0.01). Regresijska analiza ukazala je na statistički značajno sudjelovanje Astrandovog testa u predikciji stvarnog VO2max, ali ipak uz vrlo malu količinu zajedničkih informacija (R2= 0.46 za veslače, R2= 0.31 za trkače). U zaključku, primjena Astrandovog testa ima ograničenu vrijednost, test nije prikladan za procjenu aerobnog kapaciteta kod spomenutih populacija, a jednostavni testovi razlika između skupina koji su primjenjivani u utvrđivanju pouzdanosti Astrandovog testa ne daju pravi uvid u stvarno stanje koje je ponekad vidljivo već i iz samih izvornih podataka. Ograničenje ovog istraživanja je u mogućnosti generalizacije rezultata ovog istraživanja i na cjelokupnu tjelesno aktivnu mušku populaciju srednje životne dobi kod kojih je Astrand često metoda izbora zbog submaksimalnog karaktera.
