Značajan dio ljudske povijesti bio je protkan seobama, kojih je Europa bila pošteđena od godina nakon Drugoga svjetskog rata. U desetak posljednjih godina, međutim, Europa se susreće s pojavom ...migracija koje nije očekivala, premda su je ratovi na njezinu jugoistoku, te potom na azijskom Srednjem istoku i Bliskom istoku, ali i vlastita demografska kretanja i klimatske promjene, morali na njih upozoriti. Migracije našeg vremena postaju sve više globalni fenomen i jasan signum temporis, koji traži globalne odgovore, a to što prije jer se na obzorju nazire tsunami novih, klimatskih, izbjeglica. Prvi dio ovog rada bavi sa najprije pojmovima ‒ migranti, izbjeglice, azilanti, prognanici…i njihovim distinguo, da bi zatim, u drugom dijelu, sučelio načela i vrednote opće Crkve i kršćana katolika u mjesnim Crkvama ‒ opće dobro i dobra univerzalne namjene, dostojanstvo, slobode i prava ljudske osobe s međunarodnim inicijativama i mogućnostima pojedinih država te s diskursom političara i strahovima građana.
Među različitim vrstama zla postoji i socijalno zlo o kojem se raspravlja u ovom prilogu. Naime, socijalni nauk Katoličke crkve omogućuje teološku refleksiju o zlu kao socijalnom fenomenu. Riječ je o ...socijalno-etičkoj perspektivi unutar koje se želi promišljati stvarnost zla i njegove manifestacije u ljudskom društvu. U prvom dijelu raspravlja se o fenomenu socijalnog zla i određenju njegove biti te ga se smješta u kontekst lišavanja i ugrožavanja integralnog ljudskog razvoja u društvu. U drugom dijelu ukazuje se na oblike socijalnog zla u današnjem vremenu kojima se ugrožava ljudsko dostojanstvo i priječi »puni razvoj čitava čovjeka i svih ljudi« (Populorum progressio, br. 42; Sollicitudo rei socialis, br. 38;). Naime, oblici socijalnog zla sve se više umnažaju i tako postaju ozbiljnom zaprekom integralnog razvoja čovjeka i ljudskog društva. Na kraju stoji pitanje ljudske slobode koja svoje puno ostvarenje dosiže u izboru dobra kojim se potvrđuje kvaliteta postojanja. Budući da se istinsko ljudsko postojanje ne da misliti bez njegove »duhovne« dimenzije koja ga otvara prema Apsolutnome (usp. Populorum progressio, br. 42), hod prema punom razvoju čitavog čovjeka, svakog čovjeka i ljudskog društva ovisi o hitnoj potrebi vrijednosnih opredjeljenja.
Those who seek to accurately gauge public opinion must first ask themselves: Why are certain opinions highly volatile while others are relatively fixed? Why are some surveys affected by question ...wording or communicative medium (e.g., telephone) while others seem immune? In Hard Choices, Easy Answers, R. Michael Alvarez and John Brehm develop a new theory of response variability that, by reconciling the strengths and weaknesses of the standard approaches, will help pollsters and scholars alike better resolve such perennial problems. Working within the context of U.S. public opinion, they contend that the answers Americans give rest on a variegated structure of political predispositions--diverse but widely shared values, beliefs, expectations, and evaluations. Alvarez and Brehm argue that respondents deploy what they know about politics (often little) to think in terms of what they value and believe. Working with sophisticated statistical models, they offer a unique analysis of not just what a respondent is likely to choose, but also how variable those choices would be under differing circumstances. American public opinion can be characterized in one of three forms of variability, conclude the authors: ambivalence, equivocation, and uncertainty. Respondents are sometimes ambivalent, as in attitudes toward abortion or euthanasia. They are often equivocal, as in views about the scope of government. But most often, they are uncertain, sure of what they value, but unsure how to use those values in political choices.
Hrvatska je većinski kršćanska zemlja (kršćani čine više od 90% stanovništva) pa ipak je jedna od najkorumpiranijih zemalja u EU. Složenost hrvatske kulture i povijesti doprinosi problemu korupcije, ...liderstva i negativnog stava prema radu. Kroz pilot-projekte uvidjeli smo da integriranje vjere i rada, uz jasno komuniciranje pripadajućeg biblijskog okvira, može pridonijeti rješavanju problema. Istraživanja su potvrdila da kontekst, kultura i biblijska nepismenost predstavljaju ključne čimbenike koje treba dosljedno uzimati u obzir. Ova disertacija-projekt donosi prijedloge projekata koji su vjerski usmjereni i namjerno stavljeni u kontekst premošćivanja vrijednosnog jaza, a doprinose jačanju etičke kulture u Hrvatskoj.
Croatia is predominantly “Christian” (over 90 percent), yet is among the most corrupt countries in the EU. The complexity of Croatian culture and history have added to the problems of corruption, leadership and a negative attitude towards work. Through pilot projects, we saw that an integrated view of faith and work through a clearly communicated biblical framework can contribute to the solution. Surveys confirmed that context, culture and biblical illiteracy are key factors that must be taken into account. This thesis-project proposes more intentional, contextualized, faith based projects to bridge the value gap and contribute to a more ethical culture in Croatia.
Introduction. Self-reported scales, such as the Jefferson Scale of Empathy - Student version (JSE-S), had been recognised to measure the empathic disposition rather than behavioural expression. This ...study aimed to re-validate the JSE-S and its factor structure prior further research on empathy in medical students.
Methods. A convenience sampling method was employed in two consecutive academic years, in 2012/13 and 2013/14, at the Faculty of Medicine in Ljubljana, Slovenia; first and final year students participated voluntarily. The JSE-S examined empathy levels. The principal component analysis was performed with Oblimin rotation and Kaisers’ criteria. Factors with eigenvalues ≥ 1.25 were retained and items loading ≥ |0.40| were required for the interpretation of the factor structure.
Results. The total study sample size was 845 students, (580 (68.6%)) of them women; 327 (72.2%) were in the first (19.2 ± 1.9 years old) and 253 (61.7%) in the sixth (24.9 ± 1.1 years old) year of medical school. Females achieved higher JSE-S scores in all groups. The three-factor JSE-S was confirmed, but only seven items were concordant in all groups. A higher proportion of explained variation for Perspective Taking and Standing in the Patient`s Shoes, and better internal consistency, was found in a reduced-item scale (16-18 items). When performing factor analysis of a seven-item scale, the percentages of explained variance increased with two factors extracted.
Conclusions. Only the cognitive dimension of JSE-S gave results as expected, therefore proper terminology, i.e. the object of assessment, must be used in further administration of JSE-S and empathy-related research in medical students.
Izhodišča. Samoocenjevalne lestvice, kakršna je Jeffersonova lestvica empatije - oblika za študente (JSE-S), so se izkazale kot mere naravnanosti (stališč) in ne kot pripomočki za oceno in napoved vedenja. Zato je bilo treba pred nadaljnjimi raziskavami empatične naravnanosti pri študentih in preučevanjem odnosa med študijskim programom ter pristopi in empatično naravnanostjo študentov ponovno preveriti veljavnost JSE-S, bolj jasno opredeliti predmet merjenja ter variacije/razlike, povezane s spolom.
Metode. S priložnostnim vzorčenjem v dveh zaporednih študijskih letih (2012/13 in 2013/14) so bili študenti prvega in šestega letnika Medicinske fakultete v Ljubljani povabljeni k anonimnemu in prostovoljnemu sodelovanju. Svojo empatično naravnanost so ocenjevali z JSE-S. S Student t-testom za neodvisne vzorce in enosmerno analizo variance so bile izračunane razlike po spolu in letniku študija. Vsi testi so bili dvosmerni, z mejo statistične pomembnosti P <0,05. Izvedena je bila validacija lestvice po metodi glavnih komponent z rotacijo Oblimin, ob upoštevanju Kaiserjevih meril. Nasičenost posameznih trditev ≥ |0,40| in faktorji z lastno vrednostjo ≥ 1,25 so bili podlaga za razlago faktorske strukture.
Rezultati. Celotni vzorec je vključeval 845 študentov, med njimi je bilo 580 (68,6%) žensk, 327 (72,2%) je bilo študentov prvega letnika, starih 19,2 ± 1,9 leta, 253 (61,7%) pa študentov šestega letnika, starih 24,9 ± 1,1 leta. Ženske so dosegle višje skupne vrednosti na JSE-S v vseh skupinah. Tri faktorska struktura JSE-S se je potrdila, vendar se je le sedem trditev/postavk ujemalo v vseh štirih skupinah študentov. Ko je bila lestvica skrajšana na 16 oziroma 18 trditev, se je povečal delež pojasnjene variance pri faktorjih upoštevanje zornega kota drugega in zavzemanje pozicije drugega, boljša je bila tudi notranja konsistentnost. V faktorski analizi lestvice s sedmimi trditvami/postavkami je bil delež pojasnjene variance še večji, ne pa tudi notranja konsistentnost (Cronbach’s α > 0,70). Izločena sta bila dva faktorja, oba po vsebini opisujeta kognitivno razsežnost empatije.
Zaključki. Pokazalo se je, da JSE-S meri empatično naravnanost, kar je treba upoštevati v prihodnjih raziskavah ter temu prilagoditi tudi poimenovanje lestvice. Predlagamo uporabo skrajšane lestvice s 16 trditvami, s skupno vrednostjo točk JSE-S kot mero samoocene kognitivne komponente empatije.
Hrvatska je većinski kršćanska zemlja (kršćani čine više od 90% stanovništva) pa ipak je jedna od najkorumpiranijih zemalja u EU. Složenost hrvatske kulture i povijesti doprinosi problemu korupcije, ...liderstva i negativnog stava prema radu. Kroz pilot-projekte uvidjeli smo da integriranje vjere i rada, uz jasno komuniciranje pripadajućeg biblijskog okvira, može pridonijeti rješavanju problema. Istraživanja su potvrdila da kontekst, kultura i biblijska nepismenost predstavljaju ključne čimbenike koje treba dosljedno uzimati u obzir. Ova disertacija-projekt donosi prijedloge projekata koji su vjerski usmjereni i namjerno stavljeni u kontekst premošćivanja vrijednosnog jaza, a doprinose jačanju etičke kulture u Hrvatskoj.
Croatia is predominantly “Christian” (over 90 percent), yet is among the most
corrupt countries in the EU. The complexity of Croatian culture and history have
added to the problems of corruption, leadership and a negative attitude towards
work. Through pilot projects, we saw that an integrated view of faith and work
through a clearly communicated biblical framework can contribute to the solution.
Surveys confirmed that context, culture and biblical illiteracy are key factors
that must be taken into account. This thesis-project proposes more intentional,
contextualized, faith based projects to bridge the value gap and contribute to a
more ethical culture in Croatia
Ustavne vrednote su kao ekstenzije javnog razuma (public reason) na odlučujući način odredile razvitak, prirodu i život klasične i suvremene ustavnosti. Pozicionirane kao ''ustavne suštine'' ...(constitutional essentials) s integrativnom funkcijom one ne prestaju biti predmetom ekstenzivnog i ostrašćenog tumačenja. U tekstu autor iznosi i razmatra vezu između konstitucionalizma i ustavnih vrednota uz prethodne nužne napomene koje se tiču osnovnih pitanja o vrednotama, njihovom značaju u razvitku komparativnog konstitucionalizma, te posebno o njihovom mjestu, ulozi i smislu njihovog postojanja u kontekstu suvremenog transnacionalnog i nacionalnog ustavnog prava.
Moralno-etička i socijalna važnost Dekaloga za današnje je vrijeme – ako se promatra pod vidom velikih pitanja i problema pred kojima se život suvremenoga čovjeka i kršćanina nalaze – više nego ...impresivna. U središtu prve točke rada je Dekalog, koji predstavlja izvrsnu podlogu za raspravu o određenim i danas aktualnim pitanjima kao što su: odnos prema Bogu u javnomu životu, vrednovanje nedjelje i dana odmora, odnos roditelja i djece, briga za starije, čuvanje ljudskoga života od trenutka začeća do prirodne smrti, zaštita ljudskog digniteta i blagostanja bližnjega, socijalno pitanje u poslovanju i gospodarskom životu, zaštita ljudskih i duhovnih vrijednosti u materijaliziranom svijetu, kvaliteta života uopće. U drugoj točki rada nastoji se aktualizirati i produbiti značenje Dekaloga za današnje vrijeme i društveni život, pri čemu se u središte stavlja deveta zapovijed: „Ne poželi tuđeg ženidbenog druga.” Iako se ova zapovijed najviše povezuje sa šestom zapovijedi, ona je na više načina povezana i s drugim zapovijedima. Stoga se u odnosu na specifičnost sadržaja i njegove inspiracije za današnje vrijeme u prvi plan stavlja tema žene u crkvenom i teološkom učenju, odnosno dobro žene, u čijem temelju je poziv na produbljenje odnosa muškarca i žene.
Med deli verjetno najboljšega poznavalca slovenske dramatike in njenega prvega teoretika Tarasa Kermaunerja je mogoče najti tudi en sam dramski poskus: sodno razpravo o vrednosti avantgardistične ...poezije na primeru obtoženega pesnika Tomaža Šalamuna. Sicer gledališko zelo uporabno zvrst sodnega disputa Kermauner zanimivo razvije, zaključi pa jo s popolnoma antidramskim, antiklimaktičnim sklepom, s katerim preloži odločanje o stvari na drugi časoprostor. Natančnejši pregled besedila razkrije različne konceptualne nedoslednosti, ki jih je mogoče zajeti s pojmom paradoksa. V tekstu je bilo tako mogoče izslediti pet točk, ki bi jih bilo mogoče definirati kot paradoksne, in sicer zadevajo vsebinske kategorije, kot so bistvo umetnosti, vprašanja naroda za umetnost, umetnosti in marksizma ter življenja kot vrhovne estetske kategorije, zadnji paradoks pa je formalen, saj sodna razprava s svojim zaključkom izzveni popolnoma v prazno: ne glede na dovolj izrazito in ostro predstavitev stališč obeh protagonistov, Toživca in Branivca, se Kermauner odloči – namesto za stopnjevanje konflikta do (gledališkega) vrhunca – za razvodenitev disputa na podlagi vključitve občinstva in ugotovitve, da se slednje v vlogi porote ne more odločiti za nobeno od strani. (Raz)rešitev dileme o (nacionalni, umetniški) kvaliteti avantgardistične poezije tako preostane – vsej pirotehniki Kermaunerjeve gledališke sodne razprave navkljub – prihodnosti in literarni teoriji.
Med deli verjetno najboljšega poznavalca slovenske dramatike in njenega prvega teoretika Tarasa Kermaunerja je mogoče najti tudi en sam dramski poskus: sodno razpravo o vrednosti avantgardistične ...poezije na primeru obtoženega pesnika Tomaža Šalamuna. Sicer gledališko zelo uporabno zvrst sodnega disputa Kermauner zanimivo razvije, zaključi pa jo s popolnoma antidramskim, antiklimaktičnim sklepom, s katerim preloži odločanje o stvari na drugi časoprostor. Natančnejši pregled besedila razkrije različne konceptualne nedoslednosti, ki jih je mogoče zajeti s pojmom paradoksa. V tekstu je bilo tako mogoče izslediti pet točk, ki bi jih bilo mogoče definirati kot paradoksne, in sicer zadevajo vsebinske kategorije, kot so bistvo umetnosti, vprašanja naroda za umetnost, umetnosti in marksizma ter življenja kot vrhovne estetske kategorije, zadnji paradoks pa je formalen, saj sodna razprava s svojim zaključkom izzveni popolnoma v prazno: ne glede na dovolj izrazito in ostro predstavitev stališč obeh protagonistov, Toživca in Branivca, se Kermauner odloči – namesto za stopnjevanje konflikta do (gledališkega) vrhunca – za razvodenitev disputa na podlagi vključitve občinstva in ugotovitve, da se slednje v vlogi porote ne more odločiti za nobeno od strani. (Raz)rešitev dileme o (nacionalni, umetniški) kvaliteti avantgardistične poezije tako preostane – vsej pirotehniki Kermaunerjeve gledališke sodne razprave navkljub – prihodnosti in literarni teoriji.
PDF
