U ovom radu autorica analizira sadržaj izvannastavnih aktivnosti u obrazovanju narodnih učitelja u Zadru od osnutka Muške preparandije u Arbanasima od 1866. do 1965. kada je Učiteljska škola počela ...djelovati kao Gimnazija pedagoškog smjera. U XIX. stoljeću pa sve do kraja Prvoga svjetskog rata slobodno vrijeme budući seoski učitelji su provodili u školskim vrtovima gdje su stjecali praktično znanje iz poljodjelstva. U doba kada su svojim programima, uglavnom pjevanjem, počeli sudjelovati u kulturnim događajima grada, rad u školi je bio nasilno prekinut zbog učestalih napada na zgradu i učenike. Nakon Drugoga svjetskog rata u obnovljenoj Učiteljskoj školi sadržaj izvannastavne aktivnosti se mijenja. Budući seoski učitelji trebaju organizirati kulturni život u selu
pa postaju članovi dramskih, folklornih, pjevačkih i tamburaških sekcija. Sedamdesetih godina XX. stoljeća, kada Gimnazija pedagoškog smjera priprema buduće studente za nastavnička zvanja, izvannastavne aktivnosti nisu više masovne i zabilježene su kao individualni rad učenika i profesora. Autorica zaključuje kako se sadržaj i način izvođenja izvannastavnih aktivnosti tijekom povijest mijenjao, više nego sadržaji obveznih programa, jer je izravno ovisio o društvenim okolnostima u kojima škola djeluje.
Kao ni u kojoj drugoj oblasti povijesti umjetnosti materijal je umjet·
nosti vrtova podvržen tijekom stoljeća najvećim promjenama.
Stoga sačuvani spomenici svih drugih vrsta i oblasti umjetnosti ...objašnjavaju odnos čovjeka prema prirodi kudikamo bolje i zornije nego li spomenici vrtne umjetnosti.
Najvažnija nastojanja, koja se u starom gradu Zagrebu, i na kaptolskoj i na varoškoj strani, manifestiraju u oblasti vrtne umjetnosti vezana su za prvu polovicu XIX stoljeća.
Političke i socijalne prilike uvjetovale su nazadovanje poslije
tog doba bujnoga cvata.
Svrha ovog članka (sa 27 slika) je da na čas osvježi uspomenu na ta nastojanja tako rijetka u vrijeme 30-tih god. 20-tog stoljeća.
Na hrbtni strani: Trattoria Albergo alla Stazione in Isola d’Istria. Razglednica ni bila poslana. Na razglednici je večja stavba z napisi: Ristorante alla stazione, Trattoria Albergo alla stazione, ...Teatro Alieto. Pred stavbo je ograjena ploščad z drevesi in pod njimi mize in stoli za goste.
Iz barvane razglednice vrta Scaramangà lahko vidimo, da je bil ta vedno lepo urejen. Tudi zasnova se skozi čas ni bistveno spreminjala. Palmarij v njem je bil zgrajen že okrog leta 1890. Scaramangà ...je popotnikom dobrodušno dovolil sprehajanje in fotografiranje v parku. Zaradi gradnje železnice je park danes manjši, kot je bil nekoč.Razglednica je bila odposlana 23. 12. 1910.
Kolorirana, retuširana fotografija botaničnega vrta Scaramangà. Na desni strani je palmarij, na levi fontana.Razglednica je bila odposlana. Datum na poštnem žigu ni viden. Znamka iz 1908.
Razglednica je bila poslana, letnica na štampiljki je 1910. Na razglednici je Via dello Scoglio v Izoli, na levi je večja vila, na desni je hiša, ki jo zakriva veliko drevo. Vilo na levi obdaja ...kamnit zid, za zidom je vrt. V ozadju je še nekaj hiš in drevesa. Napis na zadnji strani: Cartolina postale. Ta razglednici je barvna, za razliko od tiste iz leta 1908, ki je bila katalogizirana že prej in je črno-bela.
Autor je na osnovi arhivskih istraživanja i terenskoga rada dopunio saznanja i spoznaje o likovnoj baštini Dubrovnika i okolice tijekom prvih desetljeća 19. stoljeća. Tako je oltarnu palu sv. Antuna ...Padovanskog iz sela Karmena u Podgorju iznad Orebića pripisao dubrovačkom slikaru Andriji Pignatelliju (Puglia, oko 1737. g.—Dubrovnik, 14. 1. 1823. g.). Dopunjen je njegov dosadašnji opus novim saznanjima i spoznajama o radu na obnovi dominikanskog samostana i crkve u Dubrovniku. Novi arhivski izvori hacili su novo svjetlo na rad i djelovanje okružnoga građevinskog inženjera Lorenza Vitelleschija, kao slikara portreta, autora zemljovida i voditelja obnove dubrovačke prvostolnice. Također je terenskim radom dopunjen opus slikara Spasa Foretića pronalaskom nove oltarne pale u župnoj crkvi u Blatu na otoku Korčuli. Pronađen je i ugovor o izgradnji novoga oltara sv. Josipa u crkvi Svih svetih u Korčuli s korčulanskim altaristom Antunom Mata Jeričevićem Labudom, pripadnikom korčulanske altarističke obitelji. Kućištanin Marko Pamić, brodovlasnik, darovao je franjevačkom samostanu sv. Vlaha u Pridvorju mramorni oltar, koji je isprva bio namijenio svetištu Gospe od Milosrđa u Dubrovniku. Razmatran je i import liturgijskih kovina iz Napulja i Rima u Dubrovniku i okolici tijekom naslovom imenovanoga razdoblja. Obradena je oltarna pala Gospe od Karmena mletačkog slikara Giovannija Battiste Carrera, naslikana 1838. godine za župnu crkvu Svih svetih u Blatu. Pozorno su obrađene brojne slike jedrenjaka koje se čuvaju u privatnim i crkvenim kolekcijama, a za ovo razdoblje na cjelokupnamu širem dubrovačkom području može se zaključiti da je to vrijeme obnove i skučenih materijalnih prilika koje su onemogućile veće umjetničke narudžbe.
