Pri zaštitnome istraživanju provedenome 2003.
u Ulici M. Gupca 8 na Ervenici u Vinkovcima otkriveni
su ostaci vučedolskoga horizonta i tragovi
naseljavanja tijekom kasnoklasičnoga B-2 stupnja
...vučedolske kulture. Velika količina keramičkoga materijala,
ostaci zapečene podnice i rezultati ranijih
istraživanja upućuju na zaključak da je ovaj položaj
bio dio većega naselja kojega se središte nalazilo na
tellu ‘Tržnica’. Za istraživanja koja su dosad provedena
na području Ervenice zabilježeni su ostaci četiriju
kućnih osnova i pet otpadnih jama. Povezanost
sa susjednim tellom ‘Tržnica’ očita je zbog sličnosti
keramičkoga materijala i prije svega zbog smještaja
na dvama prirodno povišenim položajima koje dijeli
samo utok potoka Ervenice u Bosut. Iskopavanja u
Ulici M. Gupca 8 samo su potvrdila pretpostavku da
su u istome razdoblju na vinkovačkome području kao
dio jedinstvenoga naselja postojala dva istaknuta vučedolska
položaja: veći na tellu ‘Tržnica’ sa središtem
na mjestu današnjeg Hotela ‘Slavonija’ i nešto manji
na susjednoj Ervenici.
Rad donosi rezultate standardizacije keramičkog materijala s dva vučedolska lokaliteta, Damića gradine u Starim Mikanovcima i položaja M. Gupca 14 na Ervenici u Vinkovcima. Statistički test ...napravljen pomoću koeficijenta varijacije (CV) pokazao je određeni stupanj standardizacije keramičkog materijala koji je posebno vidljiv na zdjelama. Viši stupanj standardizacije uočen na zdjelama tipa A 4 pokazuje da su se ove zdjele intenzivnije i učestalije koristile u svakodnevnom životu, što bi značilo brže trošenje, deformaciju i lomljenje, a time i učestaliju proizvodnju i veće iskustvo pri izradi. Veća količina izrađenih proizvoda podrazumijeva stjecanje većeg iskustva, vještine i rutinske izrade, a konačan rezultat je homogenost keramičkih proizvoda. Predloženi model organizacijske proizvodnje keramičkih proizvoda unutar vučedolskog društva podrazumijevao bi masovniju keramičku produkciju koja se još uvijek odvija unutar domaćinstva, a koja je uvjetovana većim gospodarskim aktivnostima, porastom stanovništva, te socijalnom organizacijom u kojoj vidimo raslojavanje društva i stvaranje hijerarhijskih odnosa.. Proizvodi se, osim za potrebe domaćinstva, distribuiraju unutar naselja i izvan njega. Proizvodnja se odvijala lokalno unutar naselja, što nam potvrđuje mineraloško-petrografska analiza i metoda rendgenske difrakcije napravljena na keramičkim ulomcima.
Na brdu Slavča u neposrednoj blizini Nove Gradiške nalazi se višeslojno prapovijesno nalazište. Na osnovi slučajnih nalaza koji su prikupljeni tijekom ovog stoljeća, utvrđena je prisutnost sopotske, ...kostolačke i vučedolske kulture. U okviru projekta terenskog pregleda područja Nove Gradiške, istražene su na Slavči dvije probne sonde ukupne površine 30 m². Nalazi pripadaju kostolačkoj i vučedolskoj kulturi a pronađen je i jedan ulomak keramike rane vinkovačke kulture. Ovim se potvrdilo da Slavča u ovom trenutku predstavlja najzapadniji kostolački lokalitet u Hrvatskoj, čime se granica rasprostranjenosti ove kulture pomiče za 50 – 100 km.
Na lokalitetu Vučedol-Streimov vinograd, u istraživanjima od 1984. do 1989. godine, nađena su dva čitava sedlasta žrtvenika (konsekrativni rogovi) od kojih se jedan mogao potpuno rekonstruirati. Ti ...kultni predmeti poznati su i sa drugih nalazišta vučedolske kulture, kao i među nalazima ostalih kultura evropske prethistorije. Njihov se razvojni put može pratiti od ranog neolitika Bliskog Istoka, pa do brončanog doba kada su bili rašireni gotovo cijelim starim svijetom. Njihovo se kultno značenje, izgleda, pri tom nije bitno mijenjalo.
Nalazište Grabrovac kod Đakova istražuje se od 1980. godine. Do danas su poznati nalazi većine lokalnih prapovijesnih kultura, od ranoneolitičke starčevačke do početka srednjega brončanog doba. ...Godine 1997. pronađene su tri jame s početka ranoga brončanog doba. U dvije jame, uz ranu vinkovačku keramiku pronađena je i importirana vučedolska keramika C stupnja. Među vinkovačkim nalazima nekoliko oblika i ukrasa uočeno je ovdje prvi put, čime je obogaćeno poznavanje rane faze ove kulture. Kod kasnovučedolskih nalaza također je uočeno nekoliko rjeđih ukrasa, a posebno se ističe dio žrtvenika u obliku konsekrativnih rogova, prvi takav nalaz uopće zasvjedočen u ranobrončanodobnom kontekstu. Pronađene su i karakteristične ranobrončanodobne strjelice. Vrlo dobre analogije većini materijala nalaze se na lokalitetu Hotel u Vinkovcima, ali i izvan slavonskog prostora. Rana vinkovačka kultura u početku se prostire do okolice Našica, a od okolice Požege do linije Ludbreg - Staro Čiče u isto vrijeme egzistira vučedolska kultura C stupnja (najvažniji predstavnici Apatovac i Rudina 1). Stoga je na obje strane vidljivo međusobno prožimanje, kao i na području zapadne Mađarske, Bosne i Slovenije. Kada se u sjeverozapadnoj Hrvatskoj stabilizira
vinkovačka kultura kasnijega A stupnja, prestaje egzistencija vučedolske kulture.
Dvojni grob 3 (V-87) na Vučedolu – Streimov vinograd bio je pokriven naopako okrenutom golemom posudom. Usporedba s drugim prethistorijskim nalazima, kao i s podacima iz sredozemnih civilizacija, ...pokazuje da se radilo o magijskom ritualu – vjerojatno o zaštiti od zlih sila ili duhova.
Prema nekim idolima badenske i vučedolske kulture može se prilično vjerno rekonstruirati odjeća i obuća tog razdoblja. Materijali za njezinu izradu su bili životinjskog (vuna, koža) i biljnog ...porijekla (lan, konoplja). Obilje oblika i boja pokazuje da je odijevanje preraslo funkcionalnost i postalo ukras tijela i pokazatelj društvenog položaja.
Zaštitna iskopavanja u Vinkovcima na telu bivše Tržnice izvedena su zbog izgradnje novog hotela u 1977. i 1978. godini. Potvrdila su redoslijed slojeva otkrivenih u sondiranju 1962. godine. Iznad ...horizonta B koji sadrži kasnoklasičnu vučedolsku kulturu, tj. fazu B2 otkriven je horizont C sa najstarijom vinkovačkom kulturom. Za kronološke odnose naročito je važna pojava kasnovučedolskih nalaza – stupnja C slavonskog tipa u tom najstarijem vinkovačkom horizontu. Zaključuje se da u vrijeme rane vinkovačke kulture (stupnja A1) kasna vučedolska kultura nije više egzistirala u istočnoslavonskom području.
