U Hrvatskoj postoji značajan problem strukturne nezaposlenosti. Stoga u fokusu budućih mjera, između ostaloga, značajno mjesto mora dobiti povećanje zapošljivosti tražitelja zaposlenja, posebno ...najugroženijih skupina na tržištu rada. Pritom se pod zapošljivošću pojedinca podrazumijeva njegova sposobnost da nađe svoje mjesto na tržištu rada, a obuhvaća najširi spektar aktivnosti – od stručnog osposobljavanja do stvaranja svijesti o stalnim promjenama na tržištu rada, izgrađivanja povjerenja u vlastite sposobnosti za prilagođavanje nastalim promjenama, potrebe za pokretljivošću i dr. Odgovornost za unapređivanje vlastite zapošljivosti nezaposlene osobe dijele s vladom i lokalnim vlastima. Pritom je uloga vlade da odredi pravila igre i pruži pomoć u organizaciji partnerstva na lokalnoj razini. Vlada također mora stvarati povoljno makroekonomsko orkuženje i podupirati socijalnu koheziju. U socioekonomskom smislu vrlo je značajno socijalnu pomoć zamijeniti radnim pristupom odnosno tzv. welfare pristup što je moguće više mijenjati workfare pristupom.
Ciljevi ovog istraživanja bili su: (1) revidirati model
dispozicijske zapošljivosti Fugatea i Kinickija (2008) u
hrvatskom ekonomskom kontekstu i (2) validirati novu Skalu
dispozicijske zapošljivosti ...testirajući njezinu diskriminantnu i
inkrementalnu valjanost u odnosu na temeljne
samoevaluacije. Hrvatska verzija Skale dispozicijske
zapošljivosti konstruirana je na temelju kvalitativne studije i
primijenjena na heterogenom uzorku od 966 zaposlenika.
Osim navedenog, izmjerili smo temeljne samoevaluacije kao
i četiri kriterijske varijable: subjektivni karijerni uspjeh, opće
zadovoljstvo poslom, relativni prihod i percipiranu
zapošljivost. Konfirmatorna faktorska analiza provedena je
kako bi se ispitalo procjenjuju li mjere dispozicijske
zapošljivosti i temeljnih samoevaluacija dvije različite
dimenzije. Rezultati su u skladu s hipotezom o
diskriminantnoj valjanosti ovih konstrukata. Nadalje, rezultati
hijerarhijskih regresijskih analiza pokazali su da je
dispozicijska zapošljivost objasnila dodatni udio u varijanci
subjektivnoga karijernog uspjeha, zadovoljstva poslom i
percipirane zapošljivosti povrh kontrolnih varijabli i temeljnih
samoevaluacija. Ovi rezultati upućuju na karakteristike koje
ljude čine zapošljivima u različitom ekonomskom kontekstu
te pružaju empirijsku podršku valjanosti nove Skale
dispozicijske zapošljivosti. Na kraju razmatramo ograničenja,
implikacije i prijedloge za buduća istraživanja.
U radu se donosi prikaz mjera aktivne politike tržišta rada i objašnjava se njezina uloga, s posebnim osvrtom na značenje aktivne politike tržišta rada u Republici Hrvatskoj. Komparativnom analizom ...izdataka za aktivnu politiku tržišta rada i strukturom tih izdataka upozorava se na nepovoljnu strukturu izdataka na aktivne mjere u Hrvatskoj. Daje se poseban osvrt na mjere aktivne politike tržišta rada u Hrvatskoj iz 2002. godine s analizom rezultata i ocjenom relativne uspješnosti programa u prvih devet mjeseci provedbe.
Ovaj rad je usmjeren da analizom kretanja na tržištu rada i u sustavu visokog obrazovanja ukaže na određene organizacijske probleme koji postoje u hrvatskom sustavu visokog obrazovanja, te predloži ...određena poboljšanja. Konkurentnost nacionalnog gospodarstva značajnim dijelom ovisi o ljudima i društvenom kapitalu. Kvaliteta ljudskog kapitala je najvećim dijelom određena kvalitetom obrazovnog sustava, ulaganjima u obrazovanje i participacijom u obrazovanju. U ekonomiji temeljenoj na znanju, kvaliteta visokog obrazovanja pri tome ima ključnu ulogu. Kao i u većini drugih zemalja, i u Hrvatskoj osobe s visokim obrazovanjem u prosjeku rade bolje plaćene poslove, imaju višu stopu aktivnosti, dulje karijere, nižu stopu nezaposlenosti te su zapošljivije od ostatka populacije. Iako je između 1990. i 2005. godine ukupan broj studenata porastao za 82 posto, ovaj je rast izrazito koncentriran u društvenim znanostima, visokim učilištima te među studentima koji sami (su)financiraju svoj studiji. S druge strane, broj studenata čiji je studij u cijelosti javno financiran se smanjio. Infrastruktura nije adekvatno pratila ovaj rast, a udjel privatnih školarina u ukupnim izdacima za visoko obrazovanje početkom tisućljeća prešao je jednu petinu. Na primjerima struka s visokom i niskom zapošljivošću, ustanovili smo da je kretanje upisnih kvota tek u manjoj mjeri pratilo trendove zapošljivosti i potražnje na tržištu rada, te da su upisne kvote u najvećem dijelu ovisile o slijeđenju strategije maksimizacije prihoda i iskorištenosti vlastitih kapaciteta koje su uglavnom provodile uprave fakulteta (posebice društvenih usmjerenja)kreirajući tako određene disproporcije na tržištu visokoobrazovane radne snage u Hrvatskoj.
Posljednjih dvadeset godina dogodile su se važne promjene u gospodarstvu koje su utjecale na tržište rada. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji nezaposlenost je velika, posebno mladih osoba bez radnog ...iskustva, a u porastu je i udio dugotrajno nezaposlenih osoba u ukupnoj nezaposlenosti. Istovremeno, ponuda radne snage ne zadovoljava potrebe u gospodarstvu. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji 2006. je godine provedeno istraživanje potreba za dodatnim znanjima i vještinama u županijskome gospodarstvu. Na uzorku 1.594 poduzeća i obrta cilj je bio istražiti relevantna područja potreba za znanjima i vještinama postojećih i budućih radnika i poduzetnika u poduzećima i obrtima te utvrditi povezanost razvojnih planova poduzetnika s potrebama za znanjima i vještinama. Utvrđena je neznatna korelacija između plana razvoja poslovanja i plana zapošljavanja radnika. Uočeno je i da ne postoji statistički bitna razlika u područjima potreba za dodatnim znanjima i vještinama postojećih i budućih radnika. Poduzetnici prepoznaju potrebe za dodatnim stručnim znanjima i vještinama postojećih i budućih radnika. Plan razvoja poslovanja povezaniji je s potrebama za dodatnim znanjima i vještinama postojećih radnika, iako poduzetnici nisu bitnije spremni sudjelovati u razvoju programa obrazovanja učenika i radnika. Poduzetnici procjenjuju da sami nemaju dostatna znanja i vještine, međutim nisu iskazali dostatan interes za osobnim obrazovanjem. Usklađenost ponude tržišta rada s potrebama gospodarstva važna je odrednica gospodarskog razvoja Županije. Stoga je ključno pitanje povezivanja lokalnog obrazovnog i ekonomskog podsustava, prije svega intenziviranje obrazovanja poduzetnika. Poznavanje tehnika i metoda planiranja poslovanja i zapošljavanja, analiza radnih mjesta i povezivanje zahtjeva radnih mjesta s potrebama za znanjima i vještinama radnika može osigurati kvalitetniju informaciju za prilagodbu programa obrazovanja na svim razinama.
Nacionalno gospodarstvo svoj razvoj zasniva na uspješnosti poduzetništva. U tu uspješnost utkano je sve iskustvo nacije kao i sposobnost materijalizacije raspoloživih resursa te njena efikasnost, ...kroz proizvod ili uslugu realiziranu na tržištu. Usvojenost poduzetničke kompetencije glavni je indikator, ali i ograničavajući faktor povećanja uspješnosti postojećih gospodarskih subjekata kao i stvaranja novih iz poslovne prilike te ukupne nacionalne gospodarske efikasnosti. Ljudski potencijali cijele društvene zajednice na odgovarajući način participiraju u stvaranju nacionalnog gospodarskog rezultata. Upravo zato je nužno sustavno stvoriti uvjete za razvoj poduzetnosti svakog pojedinca kroz sustav cjeloživotnog učenja i to već od najranije životne dobi. Strategija učenja za poduzetništvo daje sustavna rješenja i definira nositelje i sunositelje provedbenih Mjera iz Akcijskog plana. Nacionalna koordinacija E4E - obrazovanja za poduzetništvo kao međuresorno tijelo Vlade Republike Hrvatske je zaduženo za provedbu i implementaciju Strategije i Akcijskog plana.
Visoko obrazovanje mladih i kasnije njihovo zapošljavanje, ključni su resursi za ekonomski i društveni napredak zajednice. Polazište osovine – motivacija za izbor studija, po nalazima brojnih ...istraživanja, oblikuje se još u adolescenciji. Cilj našega istraživanja bio je ispitati koje dimenzije obuhvaća motivacija za upis studija
kod studenta Sveučilišta u Zagrebu. Po našim rezultatima, većinom je riječ o upisu željenoga fakulteta, kod kojega prevladava ljubav prema struci i visoka zapošljivost struke. Možemo reći da su studenti svjesni tržišne situacije i s priličnom točnošću procjenjuju svoj (ne)uspjeh u zapošljavanju s obzirom na položaj struke, a razloge
otežanoga zapošljavanja u većini slučajeva svode na tri velike grupacije: loš položaj struke i visoka nezaposlenost u struci; prepreke osobne prirode (poput lošega uspjeha na studiju); te loša politička situacija, administrativni problemi i korupcija. Studenti su se po iskazanim stavovima pokazali prilično homogenom grupom jer su
u pogledu skoro svih formiranih kategorija motivacija za upis studija i očekivanoga uspjeha u pronalasku posla jedino pripadna područja znanosti izvršila utjecaj u smjeru statistički značajnoga razlikovanja studenata.
Provider: - Institution: University of Rijeka. Faculty of Humanities and Social Sciences. Department of Pedagogy. - Data provided by Europeana Collections- Tema ovog rada je uvjetovanost ...cjeloživotnog obrazovanja i zapošljivosti pojedinca. Cjeloživotno obrazovanje podrazumijeva kontinuirani proces pripreme za zanimanja koja proizlaze iz zahtjeva tehnološkog razvoja i konkretnih potreba društva. Zajedno s radom čini područje u kojem prosuđivanje nekih čovjekovih karakteristika ima veliko značenje ne samo u životu pojedinca, već i za cijelo društvo. Pored zahtjeva u pogledu motivacije i spremnosti pojedinca za cjeloživotno obrazovanje, u obzir se uzimaju tendencije gospodarskih promjena, zahtjevi tržišta radne snage, trend zastarijevanja stečenih znanja i vještina. Objašnjenja rezultata dobivenih analizom provedene ankete potkrijepljena su statističkim podacima o stupnju i strukturi obrazovanosti stanovništva Republike Hrvatske. Rezultati upućuju na činjenicu da bi višegodišnjim praćenjem kretanja ponude i potražnje na tržištu rada i ostalih čimbenika koji na njega utječu, bilo moguće predvidjeti buduća gospodarska kretanja i u skladu s tim, dugoročnim planskim pristupom pozitivno djelovati na njegov razvoj. Programi profesionalnog usmjeravanja, prekvalifikacije i doškolovanja mogli bi pozitivno utjecati na problem otežane zapošljivosti, obeshrabrenosti uzrokovane dugotrajnom nezaposlenošću i obrazovnu motivaciju. Reforma sustava cjeloživotnog obrazovanja može biti provedena samo uz strateški organiziranu obrazovnu politiku koja bi postupno nadvladala jaz između modernih obrazovnih trendova i standarda zemalja u tranziciji.- The theme of this paper is the requirement of lifelong learning and ability to
finding a job. Lifelong education means a permanent process that prepares for
professions, which result from requirements of the tehnological development and
concrete needs of a society. Along with labor it makes a field in which forming a
judgement about some human characteristics has a great meaning not only in the life of
an individual but also for the whole society. Besides requirements in regard of
motivation and capabilities of a person for a Lifelong Learning, tendencies of economic
changes and requirements of labour market, trend obsolescence of knowledge and
ability are taken into consideration. The results of analysis a poll and their explanation
was supported by statistic data regarding education level of the population Republic of
Croatia. The result indicate that by long duration monitoring the trends of labor supply
and demand and other factors affecting the labor market, it is possible to foresee future
economic trends and, in accordance with that, it is possible to affect development of
education positively by long duration planned approach. By development educational
motivation of programs of occupational directing, vocational re-training and completing
the education, it could be possible to positive influence one of the key problem of hard
ability to finding a job, discouragement after long-term unemployment and educational
motivation. The reform of the system lifelon learning can be carried out only along with
strategically organized educational policy that should gradually reduce and overcome a
gap between modern educational trends and standards of the countries in transition.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Cilj ovog rada je istražiti čimbenike osobnog marketinga, percipiranu zapošljivost i zadovoljstvo karijerom pripadnika generacije Y te analizirati postoje li razlike u percepciji pripadnika ...generacije Y prema njihovim različitim demografskim i socioekonomskim obilježjima. Budući da generacija Y ima najveću stopu obrazovanja i do 2025. godine će činiti skoro 75 % radno aktivnih na tržištu rada, važno je istražiti koncept osobnog marketinga pripadnika generacije Y te njihovo zadovoljstvo poslom i karijerom. Rezultati empirijskog istraživanja pokazuju da pripadnici generacije Y u Hrvatskoj najbolje percipiraju i primjenjuju strateške čimbenike osobnog marketinga te da su relativno zadovoljni svojom karijerom i mogućnosti zaposlenja. Također, utvrđeno je kod kojih grupa ispitanika postoje značajne razlike u poimanju i načinu primjene osobnog marketinga, percepciji razine vlastite zapošljivosti i razlike u zadovoljstvu karijerom prema spolu, dobi, radnom stažu, obrazovanju te mjesečnim prihodima. Tako poslodavci mogu donijeti odluke o načinu privlačenja i zadržavanja zaposlenika pripadnika generacije Y koji se najčešće opisuju kao ambiciozni, skloni promjenama posla i motivirani u želji za uspjehom.