Lovran u Krleži Krapić, Goran
Zbornik Lovranšćine,
01/2023, Letnik:
9, Številka:
1
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Lovran u Krležinu životu nije tek, kako se to na prvi pogled čini, usputna stanica. To je mjesto važna prekretnica prije puta u Galiciju i novih književnih djela. U Lovranu je Krleža tijekom oporavka ...1916., u vrijeme Prvoga svjetskog rata, razmišljao o životu i smrti te vjerojatno i o svojemu stvaralaštvu (preuzeo je cijankalij za ratište i uskoro će spaliti rukopise). O Lovranu piše u tekstovima diskurzivnoga književnog roda (Davni dani, Dnevnik 1943. i Izlet u Istru). Navedeno se mjesto javlja i u njegovim poznatim književnim djelima (Tri domobrana, Povratak Filipa Latinovicza i Zastave), ne kao ključan motiv, nego kao onaj koji nam pomaže doživjeti likove. Lovran, kao i cijeli Kvarner, vrijedan je istraživanja u kontekstu Krležina života i stvaralaštva. Čini se kako ima nemalu vrijednost te kako preko njega možemo doći do brojnih saznanja o Krleži i njegovim pojedinim djelima.
Although it might seem as such at the first glance, Lovran was not an unimportant station for Krleža. That place was his important turning point before the journey to Galicia and new literary work. He spent time recovering in Lovran in 1916, during the World War I, thinking about life and death and, probably, about his creative work (he received cyanide for a battlefield and soon he burnt his manuscripts). He wrote about Lovran in discursive literary texts (Olden Days, Diary 1943, and Journey to Istria). This place is also mentioned in his well-known literary works (Three Guardsmen, The Return of Philip Latinowicz and Banners), not as main motive, but as one that is important to understand the characters. Lovran, just like the entire area of Kvarner, is worth exploring in the context of Krleža’s life and work. It seems like Lovran is offering a valuable insight about Krleža and some of his works.
Ovaj rad bavi se političkom simbolikom zastave kao sastavnim dijelom političkih rituala i političke mitologije te posebice desakralizacijom (profanacijom) zastave kao fenomenom izrazitog političkog ...simbolizma. U prvom dijelu rada iznosi se povijesni pregled desakralizacije zastave, nacionalne i državne, dok u drugom dijelu autor razmatra fenomen desakralizacije zastave među-narodnih organizacija. Zatim se analizira slučaj desakralizacije zastave Europske Unije u Hrvatskoj 2011. godine u kontekstu kaznenog progona počinitelja i u kontekstu interpretacije kaznenih sankcija, pri čemu autor tvrdi da se odredba članka 186. Kaznenog zakona ne može odnositi na zastavu Europske Unije jer je Lisabonskim ugovorom, koji je stupio na snagu 1. prosinca 2009., dotadašnja zastava EU-a prestala biti službenom. S druge strane EU nije klasična međunarodna organizacija, već politička asocijacija zemalja članica sui generis, pa tako izmiče definiciji međunarodne organizacije, što je potvrđeno i Rezolucijom Opće skupštine UN-a od 3. svibnja 2011. U takvom kontekstu promašen je kazneni progon palitelja zastave EU-a u Hrvatskoj, kao što je neprimjerena i kaznena odredba sa zapriječenom kaznom koja na simboliku paljenja zastave odgovara simbolikom represije. U zaključku autor iznosi da je za politologiju od posebne važnosti izučavanje političke simbolike, što obrazlaže svojom analizom na primjeru desakralizacije zastave Europske Unije.
Zastave iz doba Marije Terezije imale su regulirana pravila koja su se trebala poštivati kako bi se proizvela najreprezentativnija i tipična barokna zastava. Provođenje vojnih reformi Marije Terezije ...zajedno sa upravnim reorganizacijama može se također vidjeti u Zbirci zastava i zastavnih vrpca Hrvatskog povijesnog muzeja. Posebno su reprezentativne četiri zastave koje s jedne strane svjedoče o prikazivanju državno-pravnog statusa sa dinastičkim simbolima na bataljunskim zastavama, te s druge strane naznačuju ikonografsku važnost svetaca i beatificiranih kraljeva na ceremonijalnim i komemorativnim zastavama. Sve ove smjernice učinjene su pod utjecajem baroka, prosvjetiteljstva i turbulentnog vremena i sukoba za vrijeme vladanja Marije Terezije.
U radu se prikazuje proslava posvete zastave i 25. obljetnice rada Hrvatskoga pjevačkog društva „Davor“ u Brodu na Savi. Proslava je nadišla po svom značenju lokalni karakter. Ovaj kulturni događaj u ...Brodu, u kojemu su sudjelovala mnoga hrvatska pjevačka društva, pokazao je važnost doprinosa tih društava za jačanje nacionalne svijesti. Na toj proslavi prvi puta je izvedena Hrvatska himna jedinstveno po preporuci Hrvatskoga pjevačkog saveza. Susret biskupa Strossmayera, posvetitelja zastave, kao stvarnoga vođe stranke obzoraša, i baruna Jurja Rukavine, predsjednika kluba zastupnika stranke domovinaša, rezultirao je stvaranjem Koalirane opozicije za izbore 1897., koju su stvorile ove dvije stranke. Ta se koalicija fuzionirala 1903. u jednu stranku pod imenom Hrvatska stranka prava. Ova stranka bila je najvažniji stup Hrvatsko-srpske koalicije kad je ona stvorena u prosincu 1905.
U radu autori analiziraju genezu razvoja problematike „zastava pogodnosti“ te pokušaja određenih tradicionalnih pomorskih država i ITF-a da svojim utjecajem i mjerama ograniče i utječu na smanjenje ...tog problema. Analizira se zakonodavna nadležnost MOR-a (ILO-a) putem određenih konvencija i preporuka, a sve s aspekta
radnopravnog statusa pomoraca. Analizom sadržaja konvencija i preporuka ILO-a autori nastoje plastično prikazati važnost istih na radnopravni i socijalnopravni status pomoraca. U posljednjem dijelu rada autori, koristeći metodu analize sudske prakse Europskog suda u Luksemburgu, daju pregled i analizu triju vrlo važnih odluka (Factortame I, Viking i 3F) koje se tiču upravo problematike „promjena zastava broda“ i povezanosti s utjecajem na kolektivno i individualno radno pravo pomoraca.
Ovaj rad bavi se političkom simbolikom zastave kao sastavnim dijelom političkih rituala i političke mitologije te posebice desakralizacijom (profanacijom) zastave kao fenomenom izrazitog političkog ...simbolizma. U prvom dijelu rada iznosi se povijesni pregled desakralizacije zastave, nacionalne i državne, dok u drugom dijelu autor razmatra fenomen desakralizacije zastave među-narodnih organizacija. Zatim se analizira slučaj desakralizacije zastave Europske Unije u Hrvatskoj 2011. godine u kontekstu kaznenog progona počinitelja i u kontekstu interpretacije kaznenih sankcija, pri čemu autor tvrdi da se
odredba članka 186. Kaznenog zakona ne može odnositi na zastavu Europske Unije jer je Lisabonskim ugovorom, koji je stupio na snagu 1. prosinca 2009., dotadašnja zastava EU-a prestala biti službenom. S druge strane EU nije klasična međunarodna organizacija, već politička asocijacija zemalja članica sui generis, pa tako izmiče definiciji međunarodne organizacije, što je potvrđeno i Rezolucijom Opće skupštine UN-a od 3. svibnja 2011. U takvom kontekstu promašen je kazneni progon palitelja zastave EU-a u Hrvatskoj, kao što je neprimjerena i kaznena odredba sa zapriječenom kaznom koja na simboliku
paljenja zastave odgovara simbolikom represije. U zaključku autor iznosi da je za politologiju od posebne važnosti izučavanje političke simbolike, što obrazlaže svojom analizom na primjeru desakralizacije zastave Europske Unije.
PDF
