Otpad iz medicinske ustanove i u malim količinama izaziva štetan utjecaj sa zdravstvenim i ekološkim posljedicama. Stoga se sakuplja na propisani način, obrađuje i pohranjuje na način da se sačuva ...okoliš od zagađenja. Radna sposobnost zaposlenika na poslovima termičke obrade infektivnog otpada ovisi o nizu čimbenika (opasnostima, štetnostima i naporima). Na njih utječu i psihofizičko stanje zaposlenika, te radno okruženje (mikroklima, mikrobiološka čistoća zraka) i zahtjevi radnoga mjesta.
Cilj ovoga istraživanja bio je pratiti prisutnost odabranih mikrobioloških pokazatelja u autoklaviranom otpadu. Provedeno je i istraživanje o zdravstvenom stanju zaposlenika koji rade na obradi medicinskoga otpada. U ovome istraživanju radili su se brisevi autoklaviranog otpada, a prikupljeni uzorci su se obrađivali u mikrobiološkom laboratoriju metodama nadzora higijene i to sukladno propisanim normama.
Nakon inkubacije i brojenja izraslih kolonija na mikrobiološkim podlogama, identificirano je više rodova bakterija i gljiva. Nisu dokazane Gram-negativne bakterije, a najčešće su zastupljene bile Gram-pozitvne bakterije Bacillus spp., te rodovi gljiva Aspergillus spp. i Penicillium spp.
Temeljem provedenoga istraživanja može se zaključiti da se infektivni otpad obrađuje u skladu s Pravilnikom o gospodarenju medicinskim otpadom. U većini obrađenih uzoraka nisu izolirani mikroorganizmi, a u ostatku analiziranih uzoraka bilo je bakterija i gljiva koje su pokazatelji njihove sporogene prisutnosti u zraku unutar radnih prostorija medicinske ustanove.
Opći cilj ovog istraživanja je bio utvrditi utjecaj programiranog tjelesnog vježbanja za razvoj jakosti na zdravstveni status osoba starije životne dobi, odnosno utvrditi koja starosna skupina ...ispitanika podliježe najvećim promjenama zdravstvenog statusa primjenom programiranog tjelesnog vježbanja za razvoj jakosti. Opći cilj ovog istraživanja raščlanjen je na četiri specifična cilja: utvrditi utjecaj 12 tjednog programiranog tjelesnog vježbanja za razvoj jakosti na zdravstveni status osoba starosne dobi 1) između 65. i 74.godine života; 2) između 75. i 84. godina života; 3) osoba starijih od 85 godina života; te 4) utvrditi razlike između pojedinih grupa ispitanika na testiranim parametrima. Uz specifične ciljeve postavljene su istraživačke hipoteze: 12 tjedno programirano tjelesno vježbanje za razvoj jakosti pozitivno će djelovati na zdravstveni status osoba starosne dobi 1) između 65. i 74. godina života; 2) između 75. i 84. godina života; 3) osoba starijih od 85 godina života; te 4) najveće pozitivne promjene zdravstvenog statusa očekuju se u grupi osoba starijih od 85 godina života. Navedeni specifični ciljevi i pripadajuće hipoteze testirani su kroz 12 tjedno programirano tjelesno vježbanje za razvoj jakosti koji je uključivao vježbe s vlastitim tijelom. Program je proveden kroz 12 tjedana, 3 puta tjedno, gdje su se broj ponavljanja i trajanje pauze progresivno povećavali svaka 4 tjedna. Kontrolne skupine nisu provodile nikakve tjelesne aktivnosti. Ispitanici su bili podijeljeni u tri eksperimentalne (n=20 po skupini) i tri, po dobi izjednačene, kontrolne skupine (n=20 po skupini). Prvu eksperimentalnu (E1) i kontrolnu (K1) skupinu činile su „mlađe“ starije osobe, odnosno osobe u dobi od 65 do 74 godine, drugu (E2 i K2) „starije“ starije osobe, odnosno osobe u dobi od 75 do 84 godine i treću (E3 i K3) skupinu „vrlo stare“ osobe, osobe starije od 85 godina. Zdravstveni status ispitanika procijenjen je kroz šest skupina varijabli koje uključuju mjere (1) morfologije, (2) sastava tijela, (3) motoričkih sposobnosti, (4) funkcija srčano-žilnog sustava, (5) metaboličkog/hematološkog sustava i (6) dišnog sustava. Općenito, rezultati djelomično potvrđuju sve hipoteze, odnosno, program vježbanja je pozitivno utjecao na neke, ali ne na sve pokazatelje zdravstvenog statusa. Niti jedna skupina nije zabilježila promjene morfoloških obilježja, odnosno, visina i masa tijela, te indeks tjelesne mase nisu se promijenili kroz vremenski period od 12 tjedana. Sastav tijela promijenila je jedino grupa E3, i to uz povećanje mišićne mase, povećala je količinu nemasne mase i ukupne vode te smanjila postotak masti. 12-tjedni program vježbanja za razvoj jakosti poboljšao je fleksibilnost starijih osoba, što može smanjiti štetne učinke starenja i poboljšati funkcionalnost starijih osoba, odnosno, može im pružiti nesmetano obavljanje aktivnosti svakodnevnog života, te potencijalno smanjiti vjerojatnost od nezgoda, osobito od padova. Sve su grupe povećale visinu skoka s prethodnom pripremom, dok je jedino grupa E3 povećala visinu skoka iz čučnja i sa zamahom, što indirektno govori o povećanju snage i o boljem funkcionalnom stanju poboljšane neuronske adaptacije. Ovim se istraživanjem također pokazalo kako sustavno tjelesno vježbanje ima pozitivan utjecaj na maksimalnu frekvenciju srca i krvni tlak u mirovanju, odnosno kako snižava sistolički i dijastolički tlak u mirovanju starijih osoba, s time da najstarije osobe imaju i najveći pozitivan učinak. Nadalje, pokazalo se kako dobro osmišljen i proveden program tjelesnog vježbanja za razvoj jakosti može pomoći u smanjenju nastanka faktora rizika od srčano-žilnih bolesti jer je snizio razinu LDL-a, te zadržao razinu HDL-a, te se stoga i preporuča osobama starije životne dobi. I na kraju, sustav vježbanja povećao je FVC i FEV1 kod svih eksperimentalnih grupa. Sveukupno, glavni nalazi upućuju kako je tjelesno vježbanje jedan od važnijih čimbenika koji pozitivno djeluje na zdravlje osoba starije životne dobi, osobito na zdravlje vrlo starih osoba. Nadalje, dobro složen i pravilno prilagođen program tjelesnog vježbanja može imati pozitivne učinke na zdravlje vježbača starije životne dobi, te se provedeni program preporuča kao provjereni i učinkovit program tjelesnog vježbanja za osobe starije životne dobi.
PURPOSE The main purpose of this research was to determine impact of 12 week long strength training program on health status of elderly. The four more specific goals were to determine: 1) changes in experimental group with 65-74 years of age, 2) changes in experimental group with 75-84 years of age, 3) changes in experimental group with 85 years of age and older, and finally 4) differences among the experimental groups on tested variables. As related to specific goals we assumed following hypotheses: 12 week long strength training program will positively influence the health status of elderly, and the greatest health improvements are expected in the group containing subjects with 85 years of age and older. METHODS Named specific goals and their hypotheses were tested during the 12 week strength training program which included exercises with own body weight and with minimal demand for exercise equipment. Subjects in experimental groups were exercising three times per week, while number of repetitions and duration of rest periods were increased every four weeks. Control groups did not exercise. Research included three experimental groups (n=20 in each group) and three control groups equal in age (n=20 in each group). The first experimental group (E1) and control group (K1) contained “younger” elderly individuals with age of 65-74. The second experimental and control group (E2 and K2) analyzed elderly individuals of age 75-84. Finally the third experimental and control group (E3 and K3) included “very old” individuals of age 85 and older. Six variable groups were tested on all participants and can be classified as follows: 1) Anthropometric and morphological variables, 2) Body composition variables, 3) Motor capacities variables, 4) Variables demonstrating functioning of cardio-respiratory system, 5) Variables describing function of metabolic and hematologic systems, and 6) Respiratory system variables. RESULTS Following the 12-week intervention a significant increase was found for flexibility (2.26%-8.67%), countermovement jump height (6.42%-8.73%), maximal heart rate (2.11%-2.47%), basal metabolism (1.1%-1.51%), forced vital capacity (0.3%-0.7%) and forced expiratory volume in 1st second (0.5%-0.9%) for all experimental groups. LDL-C decreased for all experimental groups (5.35%-11.57%) and blood pressure only for E2 (3,38%) and E3 (4.62%). Body composition positively changed only for E3 (muscle mass for 1.43%, and body fat for -2.54%). DISCUSSION Research findings partially support all assumed hypotheses, since exercise program positively impacted some but not all parameters of health status. None of the groups reported changes within Anthropometric and morphological variables (body height, body mass and BMI). Body composition changes were noted only within E3 group, mainly due to increase in muscle mass, lean body mass and total body water, while content of body fat was decreased. Applied exercise program improved flexibility of participants which will improve their functionality, overall quality of life and likely prevent some injuries. All groups improved results in some vertical jumps, but especially group E3 which speaks of increased strength and neural adaptation. Research reports increase of maximal heart rate and decrease of systolic and diastolic blood pressure in all experimental groups, but mostly in the group with 85 years of age and older subjects. Applied strength training also positively affected cholesterol by decreasing levels of LDL-C and maintaining the levels of HDL-C. And finally, all experimental groups displayed positive changes with respiratory system variables. CONCLUSIONS Main findings suggest that proper physical activity, and in this case applied strength training, will positively influence the health of elderly, but especially of those “very old” individuals. Therefore, we find it reasonable to recommend the exercise program used for this research as a good form of a physical activity for elderly individuals.
Opći cilj ovog istraživanja je bio utvrditi utjecaj programiranog tjelesnog vježbanja za razvoj jakosti na zdravstveni status osoba starije životne dobi, odnosno utvrditi koja starosna skupina ispitanika podliježe najvećim promjenama zdravstvenog statusa primjenom programiranog tjelesnog vježbanja za razvoj jakosti. Opći cilj ovog istraživanja raščlanjen je na četiri specifična cilja: utvrditi utjecaj 12 tjednog programiranog tjelesnog vježbanja za razvoj jakosti na zdravstveni status osoba starosne dobi 1) između 65. i 74.godine života; 2) između 75. i 84. godina života; 3) osoba starijih od 85 godina života; te 4) utvrditi razlike između pojedinih grupa ispitanika na testiranim parametrima. Uz specifične ciljeve postavljene su istraživačke hipoteze: 12 tjedno programirano tjelesno vježbanje za razvoj jakosti pozitivno će djelovati na zdravstveni status osoba starosne dobi 1) između 65. i 74. godina života; 2) između 75. i 84. godina života; 3) osoba starijih od 85 godina života; te 4) najveće pozitivne promjene zdravstvenog statusa očekuju se u grupi osoba starijih od 85 godina života. Navedeni specifični ciljevi i pripadajuće hipoteze testirani su kroz 12 tjedno programirano tjelesno vježbanje za razvoj jakosti koji je uključivao vježbe s vlastitim tijelom. Program je proveden kroz 12 tjedana, 3 puta tjedno, gdje su se broj ponavljanja i trajanje pauze progresivno povećavali svaka 4 tjedna. Kontrolne skupine nisu provodile nikakve tjelesne aktivnosti. Ispitanici su bili podijeljeni u tri eksperimentalne (n=20 po skupini) i tri, po dobi izjednačene, kontrolne skupine (n=20 po skupini). Prvu eksperimentalnu (E1) i kontrolnu (K1) skupinu činile su „mlađe“
Prisutnost gljive Chalara fraxinea u Hrvatskoj utvrđena je 2009. godine na običnom jasenu. S obzirom na to da C. fraxinea uzrokuje značajno odumiranje jasena diljem Europe i nalazi se na EPPO Alert ...list pokazala se potreba za utvrđivanjem njezine rasprostranjenosti u Hrvatskoj. Istraživanjem su obuhvaćeni lokaliteti običnog (Fraxinus excelsior) i poljskog jasena (Fraxinus angustifolia). Istraživanjem je utvrđeno da je bolest prisutna na 19 lokaliteta, od toga na 11 lokaliteta na običnom jasenu, a na 8 lokaliteta na poljskom jasenu. Dobiveni rezultati istraživanja i stanje na terenu upućuju na potrebu dodatnih istraživanja u svrhu dobivanja detaljnijeg uvida u prisutnost patogena te provedbe mogućih mjera zaštite.
Provedenim istraživanjem 2001. godine utvrđeno je različito zdravstveno stanje crnoga bora (Pinus nigraArnold) u Istri, od potpuno zdravih stabala i kultura, do lokacija s izrazitim simptomima ...odumiranja izbojaka, grana i krošnji. Na svim istraživanim lokalitetima utvrđena je prisutnost gljive Sphaeropsis sapinea.Analizom zdravstvenog stanja borovih kultura utvrđena je značajna uloga staništa u predispoziciji crnoga bora na zarazu ovom gljivom u sušnim razdobljima. Utjecaj matične podloge i tipa tla kroz ishranu crnoga bora posebice dolazi do izražaja u sadržaju dušika i kalija, te njihova odnosa (N/K) kao važnog predisponirajućeg čimbenika. U takvim uvjetima uloga kalija u biljci je važna s obzirom na njegov utjecaj na opskrbljenost vodom, otpornost na sušu i patogene organizme. Najniže N/K vrijednosti utvrđene su u iglicama borova na tlima flišne matične podloge, na lokalitetima na kojima nisu zabilježeni simptomi odumiranja izbojaka i grana. Na tlima vapnenačko-dolomitne matične podloge uz ishranu (utjecanu tipom tla), posebice vidljivo s višim N/K vrijednostima, u kompleksnoj ulozi staništa dodatno važnu ulogu igraju dubina tla, stjenovitost, ekspozicija i inklinacija u predispoziciji crnoga bora na zarazu ovom gljivom.
Pokusom inokulacije sadnica crnoga bora potvrđena je patogenost gljive S.sapineai utvrđena jednaka sposobnost da izolati dobiveni iz bolesnih i zelenih organa crnoga bora (bez vidljivih simptoma bolesti) mogu prouzročiti odumiranje kore. Prihrana borovih sadnica amonijevim sulfatom utjecala je na povećanje visine biljaka i na dužinu nekroza kore, čime je potvrđena uloga dušika u predispoziciji borova na nastanak i širenje bolesti.
Zavod za javno zdravstvo sustavno prikuplja, kontrolira, obrađuje i interpretira informacije iz sustava zdravstva
kao i svih drugih izvora uz pomoć kojih prati stanje zdravlja u županiji i planira ...intervencije. Ovdje su prikazani
opći podaci o županiji, demografska situacija, podaci o pobolu, smrtnosti i o korištenju zdravstvene zaštite.
KZŽ spada među gušće naseljene županije, ali već više od desetljeća bilježi nepovoljnu demografsku situaciju.
Isto tako radi se o županiji udjelom starijih od 65 godina većim od hrvatskog prosjeka (16,4:15,5). Promatrajući
tri vodeće grupe bolesti u mortalitetnoj strukturi u prethodnom desetljeću vidimo lagani porast smrtnosti kako od
kardiovaskularnih, tako i od malignih bolesti. Mortalitet dojenčadi uglavnom je za većinu godina bio niži od
Hrvatskog prosjeka, dok je 2002. godine stopa nešto viša. Obuhvat obveznim cijepljenjima već je godinama u
zadovoljavajućim zakonski propisanim okvirima.
Broj stanovnika na jednog zdravstvenog djelatnika nešto je veći od hrvatskog prosjeka (92:84), ali treba naglasiti
da Krapinskozagorska županija ima četiri specijalne bolnice, a od kojih se u dvijema provode rehabilitacije i liječe
se osobe iz cijele Hrvatske. U županiji postoji jedna opća bolnica (OB Zabok) koja je u protekloj godini zbrinjavala
svega 39% bolnički liječenih pacijenata. Prosječna dužina liječenja je veća nego za Hrvatsku (14,5:9,7) što se
isto može objasniti duljim boravkom u bolnicama zbog rehabilitacija.
Što se tiče provedbe Nacionalnih programa, prvenstveno ranog otkrivanja raka dojke bilježimo dobre rezultate
(odaziv 73%), a što se tiče ranog otkrivanja raka debelog crijeva odaziv je svega 21% i provodi se uz određene
poteškoće.
Postoji jedan dom zdravlja (DZ Krapinskozagorske županije).
Odnos broja pregleda u djelatnosti PZZ i spacijalističkih pregleda je u Krapinskozagorskoj županiji povoljniji nego
u Hrvatskoj (3:1 u odnosu na 1,8:1), premda se svake godine bilježi sve veći broj pregleda u polikliničko-konzilijarnoj djelatnosti. Hitna medicinska pomoć je u osnivanju, a hitne intervencije vrše se u sklopu dežurstva i
pripravnosti.
Istraživan je utjecaj načina gospodarenja (njege, čišćenja i prorede) na zdravstveno stanje pitomog kestena tj. na pojavu bolesti raka kore i različitih tipova rakastih formacija. Cilj rada je ...zaštita pitomog kestena i podizanje kvalitete kestenovih sastojina i stabala te utvrditi kako gospodariti pitomim kestenom u cilju njegovog očuvanja. U tu svrhu osnovane su 2007.dvije pokusne i kontrolna ploha na području UŠP Sisak, Šumarija HrvatskaKostajnica u gospodarskoj jedinici Šamarica I u odjelu 91a. Na pokusnim plohama u jesen iste.godine provedena su dva intenziteta prorede: na pokusnoj plohi I: ostavljeno je 1–2 stabla pitomog kestena na panju i na pokusnoj plohi II: ostavljana su 3–5 stabala na panju. Odstranjivana su stabla nepravilna rasta, stabla zaražena aktivnim rakom, a ostavljana su stabla pravna, zdrava, s kalusirajućim rakom i površinskim rakom. Veličina ploha je 50 x 100 m.Na pokusnim plohama praćeno je zdravstveno stanje i razvoj tipova rakastih formacija nakon provedenog zahvata prorede i čišćenja. Evidentirani su i prsni promjeri kestenovih stabala. Izmjera je obavljena 2010. godine u jesen na kraju vegetacije, tri godine nakon provedenog zahvata. U odjelu 92a sakupljeni su uzorci kore zaražene rakom i izolirana je gljiva Cryphonectria parasiticate je osnovana kolekcija bijelih hipovirulentnih sojeva ove gljive, koji će se upotrijebiti u nastavku istraživanja s ciljem biološke kontrole bolesti. Na pokusnoj plohi s jačim intenzitetom prorede, stabla su postigla veće promjere i veći postotak zdravih stabala i stabala s kalusirajućim rakom te manji postotak stabala s aktivnim rakom. Na kontrolnoj plohi su debljinski promjeri stabala manji, postotak zdravih stabala i stabala s kalusirajućim rakom je manji nego na pokusnim plohama, dok je broj površinskih nekroza malo viši. Pokusna ploha II ima pravilniju strukturu sastojine od pokusne plohe I i kontrole. Rezultati ukazuju na potrebu nastavljanja praćenja pokusa i proširivanja istraživanja osnivanjem novih pokusnih ploha.
Svrha istraživanja bila je procijeniti opće-zdravstveni status opulacije stomatoloških pacijenata, nakon obrade podataka iz ispunjenih Upitnika o zdravlju FDI-a koje je preporučila Hrvatska ...stomatološka komora. Podaci iz 2045 upitnika koje su ispunili pacijenti Zavoda za endodonciju i restaurativnu stomatologiju tijekom godine 2005. uneseni su u kompjutorsku bazu podataka te statistički obrađeni. Obrada podataka pokazala je da 30,1% stomatoloških pacijenata boluje od neke bolesti, a najčešće su kardiovaskularne (14,7%). Česte su i alergije bolesti (13,1%). U upitnicima je registrirano i 1,5% pacijenata s virusnim hepatitisom te 0,6% s TBC-om. Razmjerno malo pacijenata upisalo je HIV-seropozitivnost (0,2%) i izloženost virusu HIV-a (0,5%). Transfuziju je primilo 12% pacijenata. Stomatološki pacijent iznad 75 godina u prosjeku uzima 2,16 lijekova. Vrlo česte sistemske bolesti kod stomatoloških pacijenata te povećana potrošnja lijekova kod pacijenata starije dobi, upućuje na to da je potrebna dodatna izobrazba stomatologa kako bi se s takvim bolesnicima moglo odgovarajuće postupati.
U radu se govori o dobrobiti životinja tijekom prijevoza prema preporukama OIE i EU. Opisani su čimbenici koji utječu na količinu stresa i zdravstveno stanje životinja tijekom prijevoza, te izravno ...mijenjaju dobrobit životinja. To su: načini postupanja sa životinjama tijekom utovara, putovanja i istovara, obučenost ljudi, plan putovanja, način prethodnog držanja životinja, genetika.
Poznavanje vrsta drveća i njihove osjetljivosti na pojedine bolesti i štetnike, u specifičnim ekološkim uvjetima, od izuzetne je važnosti za njihov odabir u krajobraznoj arhitekturi. Istraživanjima ...tijekom zadnjih godina u Hrvatskoj zapaženi su značajni problemi sa zdravstvenim stanjem drveća u šumskim ekosustavima, uzrokovani poznatim i do sada manje poznatim uzrocima. U urbanim sredinama utvrđene su slične i još naglašenije promjene na nekim vrstama drveća. Ona su podvrgnuta različitim štetnim abiotskim čimbenicima (suša, visoke temperature, zračni polutanti, prekomjerne depozicije različitih kemijskih elemenata u tlu, i dr.) te isto tako i biotskim čimbenicima, od štetna utjecaja čovjeka do različitih uzročnika bolesti (fitopatogene gljive, parazitske cvjetnice, i dr.) i štenih životinjskih vrsta (kukci, grinje, i dr.).
Povezanost više čimbenika može naglašeno utjecati na zdravstveno stanje drveća. Tako se naprimjer suša, kao štetan abiotski čimbenik, vrlo često javlja zadnjih godina. Urbane vrste drveća različito reagiraju na nedostatak vode, neposredno manifestirajući simptome ili posredno kada dolazi do njihova slabljena i predispozicije za napad nekih patogenih organizama. Crni bor i bor munjika nakon sušna razdoblja na neadekvatnom staništu vrlo su često podložni napadu izrazito patogene gljive Sphaeropsis sapinea. Zračni polutanti, kao npr. SO2, mogu dodatno uzrokovati debalans u vodnom režimu biljaka i pridonijeti predispoziciji borova za zarazu ovom bolesti.
Različite vrste javora, zbog svoje tanke kore, osjetljive su na sunčevu toplinu, te ukoliko su jako izloženi sunčevoj radijaciji dolazi do odumiranja kore i stvaranja otvorenih rana. Takva stabla vrlo često naseljavaju gljive Schizophyllum commune i Trametes hirsuta koje svojim djelovanjem uzrokuju trulež stanica drva.
Ne nedostaje niti primjera za ugroženost pojedinim vrstama kukaca, osobito štetnicima koji su uske hranidbene orijentacije pa za svoj razvoj preferiraju jednu ili nekoliko vrsta drveća (Cameraria ohridella i Aesculus hippocastanum, Corythuca ciliata i rod Platanus, Tomostethus nigritus i Fraxinus excelsior i dr.).
Posljedica ovoga je svojevrstan popis "lista ugroženosti" koja na temelju podataka iz literature, inozemnih i vlastitih istraživanja te iskustava na terenu kategorizira drvenaste vrste koje se koriste u krajobraznoj arhitekturi prema broju i važnosti biljnih bolesti i štetnika koji se na njima razvijaju. Ima vrsta na kojima se javlja relativno velik broj štetnika i bolesti ali to nužno ne predstavlja velik problem, kako u fiziologiji ovih biljaka, tako niti u smislu njihove estetske vrijednosti (topole, vrbe, glogovi). S druge strane, ima primjera gdje malen broj patogena (ponekad i jedan jedini) ili štetni kukac mogu dovesti u pitanje i sam opstanak ili značajno narušiti estetsku vrijednost pojedine vsrte drveća (brijest, divlji kesten).
U radu se iznose primjeri iz vlastitog višegodišnjeg iskustva i srednjoeurop-skog i mediteranskog okruženja koji ilustriraju navedene probleme i ukazuju na potrebu uvažavanja ovih činjenica kod odabira drvenastih vrsta pri izradi projekata krajobrazne arhitekture.
