Cilj ovoga rada jest ukazati na opcije prilikom propitivanja racionalnosti straha od smrti, odvojiti pitanje zla smrti od pitanja treba li se bojati smrti te navesti uvjete racionalnosti straha i ...primijeniti te uvjete na strah od smrti. U prvom dijelu izlažem okvir rasprave o pitanju zla smrti, zatim izlažem standardne argumente kojima se poriče ili potvrđuje racionalnost straha od smrti. Nakon toga izlažem relevantnu razliku između prikladnosti samog straha prema objektu straha i osobe u strahu, koja predstavlja problem za standardne argumente te prelazim na izlaganje uvjeta racionalnog straha. U zadnjem dijelu primjenjujem uvjete racionalnog straha na strah od smrti i navodim razliku straha od smrti shvaćenog kao strah od nužne činjenice smrtnosti i straha od prerane smrti.
On Evil Morton, Adam
2004, 20040731, 2004-07-31
eBook
Evil has long fascinated psychologists, philosophers, novelists and playwrights but remains an incredibly difficult concept to talk about. On Evil is a compelling and at times disturbing tour of the ...many faces of evil. What is evil, and what makes people do awful things? If we can explain evil, do we explain it away? Can we imagine the mind of a serial killer, or does such evil defy description? Does evil depend on a contrast with good, as religion tells us, or can there be evil for evil's sake?Adam Morton argues that any account of evil must help us understand three things: why evil occurs; why evil often arises out of banal or everyday situations; and how we can be seen as evil. Drawing on fascinating examples as diverse as Augustine, Buffy the Vampire Slayer, psychological studies of deviant behaviour and profiles of serial killers, Adam Morton argues that evil occurs when internal, mental barriers against it simply break down. He also introduces us to some nightmare people, such as Adolf Eichmann and Hannibal Lecter, reminding us that understanding their actions as humans brings us closer to understanding evil.Exciting and thought-provoking, On Evil is essential reading for anyone interested in a topic that attracts and repels us in equal measure.
Među različitim vrstama zla postoji i socijalno zlo o kojem se raspravlja u ovom prilogu. Naime, socijalni nauk Katoličke crkve omogućuje teološku refleksiju o zlu kao socijalnom fenomenu. Riječ je o ...socijalno-etičkoj perspektivi unutar koje se želi promišljati stvarnost zla i njegove manifestacije u ljudskom društvu. U prvom dijelu raspravlja se o fenomenu socijalnog zla i određenju njegove biti te ga se smješta u kontekst lišavanja i ugrožavanja integralnog ljudskog razvoja u društvu. U drugom dijelu ukazuje se na oblike socijalnog zla u današnjem vremenu kojima se ugrožava ljudsko dostojanstvo i priječi »puni razvoj čitava čovjeka i svih ljudi« (Populorum progressio, br. 42; Sollicitudo rei socialis, br. 38;). Naime, oblici socijalnog zla sve se više umnažaju i tako postaju ozbiljnom zaprekom integralnog razvoja čovjeka i ljudskog društva. Na kraju stoji pitanje ljudske slobode koja svoje puno ostvarenje dosiže u izboru dobra kojim se potvrđuje kvaliteta postojanja. Budući da se istinsko ljudsko postojanje ne da misliti bez njegove »duhovne« dimenzije koja ga otvara prema Apsolutnome (usp. Populorum progressio, br. 42), hod prema punom razvoju čitavog čovjeka, svakog čovjeka i ljudskog društva ovisi o hitnoj potrebi vrijednosnih opredjeljenja.
Problem zla najčešće glasi: postoji Bog kojem pripisujemo savršenosti (osobito svemogućnost, sveznanje i dobrotu) i postoji zlo. Iz ove dvije premise, prema mišljenju nekih autora, proizlazi ...zaključak da ili Bog ili zlo ne mogu postojati. Jer ako Bogu doista pripadaju navedene savršenosti, kako objasniti postojanje zla u svijetu? Neki filozofi religije pak inzistiraju na tome da su Bog i zlo kompatibilni i da Bog sigurno ima (opravdani) razlog za dopuštanje zla. U ovom radu izložit ćemo u bitnim crtama problem zla te detaljnije analizirati jedno od najpoznatijih rješenja uopće, tzv. obranu iz slobode volje te obranu prema kojoj zlo služi za postizanje višeg ili većeg dobra. Prema tim rješenjima čovjek je odgovoran za postojanje zla i ono, u većini slučajeva, može poslužiti za postizanje (većeg) dobra.
Ovdje ćemo se usredotočiti samo na zapadno poimanje teizma te na problem zla u odnosu na njega. Svejedno, valja naglasiti da i Istok ima svoja rješenja. Iako se problem zla kao takav ne pojavljuje u istočnjačkim religijama, kod njih je također prisutna teza prema kojoj zlo omogućuje ostvarenje pozitivnih, tj. dobrih svrha. Oni tu tezu razrađuju u teorijama reinkarnacije, tj. karme. Analizirajući navedena rješenja istočnjaka možemo doći do zaključka da bi karma mogla, u nekom smislu, biti prihvatljiv odgovor na problem zla i to upravo s obzirom na pozitivne učinke koji će proizići iz čovjekova nastojanja da se oslobodi od zla.
Dakle, zlo se u ovom radu promatra isključivo u kontekstu čovjekove odgovornosti za njegovo postojanje, ali i moguće oslobođenje od njega i to s obzirom na činjenicu da u svim velikim religijama svijeta postoje slična objašnjenja.
"Other than the devil, there is no Buddha; other than the Buddha, there is no devil." The Chinese monk Siming Zhili (960-1028) uttered this remark as part of his justification for his ...self-immolation. An exposition of the intent, implications, and resonances of this one sentence, this book expands and unravels the context in which the seeming paradox of the ultimate identity of good and evil is to be understood. In analyzing this idea, Brook Ziporyn provides an overview of the development of Tiantai thought from the fifth through the eleventh centuries in China and contributes to our understanding of Chinese intellectual culture and Chinese Buddhism, as well as to basic ontological, epistemological, and axiological issues of interest in modern philosophy.
Na tragu promišljanja zločina nacizma Hannah Arendt u radu se tematizira odnos fenomena zla u suvremenosti u kojoj se identificira niz problema koji mogu poslužiti kao prilog budućem istraživanju zla ...kao problema prakse. Arendt piše o zlu suočena sa suđenjem jednome od najvećih nacističkih zločinaca, Adolfu Eichmannu, koje je do danas bitno utjecalo na teoretiziranje zla. Po prvi se puta dosljedno uvodi u raspravu zlo kao problem savjesti, odnosno unutarnjeg dijaloga kao kontemplativne naravi našeg djelovanja koja nas čini osobama. Zlo je, u obliku s kojim se susreće Arendt, opisano kao banalno, kao zlo koje čini čovjek bez priziva savjesti, kao produkt ne-mišljenja. Pritom je riječ o pukom izvršenju operacija gdje je zlo globalno, ali sam čin individualan. Takvo zlo može biti opisano i kao radikalno zlo koje se događa potpunom asimilacijom pojedinaca u sistem proizvođenja, birokratizacije i industrijalizacije gdje se Ja predaje volji procesa koji ostaje nepoznat. Danas se zlo ne događa kao asimilacija, nego se izmješta iz svakodnevice. U tomu se horizontu zlo inkubira u mjesta svjetskih sukoba i svjedoči o sebi putem medijskih reprezentacija koje sugestivnom politikom stvaraju topografije zla, a svojim uspostavljanjem lišavaju nas obveze da svoje vlastite akcije promatramo unutar okosnice zla i dobra jer je svakodnevica lišena operatora s kojima bismo to mogli činiti sa sigurnošću da nećemo upasti u diskurs konzervativizma ili drugih selektivnih tradicija koje ne odgovaraju konkretnom društveno-političkom bitku tehnosfere u kojoj živimo. Naime, zlo ima svoj čvrst temelj u metafizici i svakako je nadležno raspravi o pravednosti (društvenoj mistifikaciji dobra) ili kazni (opravdanom zlu), ali to ne znači da zlo počinje i završava u kategoričnoj nepomičnosti izvan svijeta pokretnina. Zlo je fluktuirajuća točka nemira unutar slobode koju smo stvorili da bismo ga izbjegli. U trenutku kada se razračunavamo sa svojom neposrednom poviješću potrebno je osuvremeniti mišljenje o zlu kao fenomenu koji je nezaobilazan predmet svake prakse koja smjera nadvladavanju konkretnih nepravednosti naše svjetsko-povijesne duhovne situacije.
Tradicionalni odgovori na problem zla mogu se klasificirati kao »logički« odgovori utoliko ukoliko im je cilj pokazati da je postojanje Boga logički kompatibilno sa zlom i patnjom. U istraživanju ...raspravljam o odgovoru koji bi se mogao nazvati nelogičkim odnosno »aporetičkim«. Prema aporetičkom odgovoru, problem zla pojavljuje se kao teško uhvatljiv, ali takvim se pojavljuje isključivo zbog ograničenosti ljudskog uma. S nezavisnog stajališta argumentiram da je ljudski um ograničen na karakterističan način: naše je iskustvo vrijednosti u bitnom smislu aspektnog oblika (aspectual shape je termin koji koriste Tim Crane, John Searle i drugi iz područja filozofije percepcije). Hipoteza je korisna za razumijevanje različitih sindroma u odnosu spram toga kako se vežemo za normativna područja poput etike, estetike, politike i religije. Također, može se iskoristiti za oblikovanje okvira za novu aporetičku teodiceju.
Phosphorus elimination from aqueous solution using zirconium loaded okara as a biosorbent Nguyen, T.A.H; H.H. NgoauthorCentre for Technology in Water and Wastewater, School of Civil and Environmental Engineering, University of Technology, Sydney (UTS), 15 Broadway, Ultimo, NSW 2007, Australia; W.S. GuoauthorCentre for Technology in Water and Wastewater, School of Civil and Environmental Engineering, University of Technology, Sydney (UTS), 15 Broadway, Ultimo, NSW 2007, Australia ...
2015
Journal Article
Nedvojbena dominacija monizma u filozofijskoj tradiciji Zapada predstavlja temeljni razlog zahvaljujući kojemu princip manjeg zla ne spada među uzvišena načela filozofije, primarno praktičke ...filozofije, ili reflektirana moralnog djelovanja. Zasnovan na pesimistički konotiranom uvjerenju prema kojemu se ljudi često (ako ne i uvijek) u svojem djelovanju moraju opredjeljivati između dviju ili više odluka od kojih je svaka obilježena moralno neprihvatljivim postupcima (ili, radikalnije: od kojih je svaka opredjeljenje za činjenje zla), princip manjeg zla otkriva se upravo na pitanju nasilja i rata u svoj svojoj antinomičnosti. Analiza koncepata apstraktnog pacifizma i pravednog rata može pokazati svu dramatičnost primjene koncepta manjeg zla te otvoriti prostor za primjereno promišljanje mogućnosti pristupa problematici rata i mira.
PDF
