Uoči, tijekom i nakon Mostarske operacije, odnosno zajedničkoga djelovanja
postrojbā VIII. dalmatinskoga korpusa i 29. hercegovačke divizije II.
crnogorskoga korpusa NOVJ-a, u borbama koje su se od ...6. do 16. veljače
1945. vodile na području Širokoga Brijega, Mostara i Nevesinja postrojbe
9., 19. i 26. dalmatinske divizije VIII. korpusa počinile su veći broj ratnih
zločina nad hercegovačkim Hrvatima, među kojima je bilo vojnika, civila
i svećenika. Većina žrtava ubijena je i pokopana na području Hercegovine,
no dio je odveden prema Hrvatskoj i ubijen na dalmatinskim stratištima
kod Vrgorca i Zagvozda. U članku se analiziraju već poznati podatci
o ovim događajima te se nadopunjuju s dosad neobjavljenim dokumentima
iz arhivskih fondova koji se danas čuvaju u The National Archives u
Londonu, Hrvatskome državnom arhivu u Zagrebu i Državnome arhivu
u Splitu radi utvrđivanja postrojbā odgovornih za pojedine zločine.
Ovaj rad, s obzirom na dostupne arhivske izvore, literaturu i razgovore sa suvremenicima,
rekonstruira sudbinu Rakovčanina Petra Gašparovića. Bio je zaposlen kao službenik
u raznim mjestima, a ovaj ...rad stavlja naglasak na njegovo službovanje u općini
Drežnik Grad od 1935. do 1943., gdje je bio općinski bilježnik. Cilj rada je uvidjeti
kako su se promjene državnih sustava i društveno-političkih okolnosti manifestirale kroz
život pojedinca, te istaknuti kako i sudbine „malih ljudi“ u turbulentnim vremenima
mogu biti historiografski značajne i zanimljive.
U radu se na temelju istraživanja arhivskog gradiva, onodobnog tiska i dostupne literature prikazuje kazneno zakonodavstvo i sustav kaznionica u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. U trenutku stvaranja NDH ...postojale su četiri kaznionice za muške i to u Lepoglavi, Hrvatskoj Mitrovici, Staroj Gradiški i Zenici, kao i ženska kaznionica u Zagrebu. Odmah nakon osnutka NDH pristupilo se sustavno racionalnoj koncentraciji kažnjenika u cilju štednje državnih izdataka. Isto tako činjeni su i napori da kazna oduzimanja slobode osim represije i prevencije ima i značaj popravljanja zločinca kako bi se isti poslije isteka kazne mogao iz kaznionice popravljen povratiti u ljudsko društvo i postati njegovim korisnim članom.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Stanislava Krajnc iz Bočne, umrla v koncentracijskem taborišču Auschwitz novembra 1942.- All metadata published by Europeana are ...available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Marija Šarb iz Gornjega Grada, umrla v koncentracijskem taborišču Auschwitz novembra 1942.- All metadata published by Europeana are ...available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Marija Krajnc iz Bočne, umrla v koncentracijskem taborišču Auschwitz novembra 1942.- All metadata published by Europeana are ...available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Rad je rezultat istraživanja do sada uglavnom nekorištene
arhivske građe koja se odnosi na djelovanje jugoslavenskih
komunističkih vojnih sudova u Hrvatskoj potkraj Drugoga
svjetskog rata i u poraću. ...Ta je tema do sada bila veoma malo
istraživana i s motrišta povjesnice i s motrišta drugih društvenih
znanosti. Vojni sudovi bili su dio represivnoga sustava totalitarne
komunističke vlasti, koja je potkraj rata i u neposrednom poraću
provodila nemilosrdan obračun i s ratnim protivnicima, ali i s
osobama i organizacijama koji su i u budućnosti mogli biti idejni
ili politički suparnici komunizmu. Većina procesuiranih osoba bili
su civili, koji su u montiranim i veoma skraćenim postupcima te
uglavnom bez dokaza često osuđivani na smrtne kazne i
konfiskaciju cjelokupne imovine. Zbog toga jugoslavenski
komunistički vojni sudovi pripadaju grupi revolucionarnih ili
prijekih sudova.
Autor članka pristupa diskursima o povijesti pred Međunarodnim krivičnim sudom za Jugoslaviju koristeći ekspertske izvještaje i transkripte suđenja. Pozivajući se na metodološki okvir konteksta ...političkog suđenja kao performativnog akta i povijesti kao narativa kojeg sukonstruiraju institucionalni i vaninstitucionalni akteri, temeljen na teoriji o metanarativnosti historije Haydena Whitea, autor analizira prisutnost narativa o trima povjesnima fenomenima koji su odigrali ključnu ulogu u ratovima u Jugoslaviji. Prvi od njih je mjesto ideologije nacionalizma, drugi je mjesto politike sjećanja s osobitim osvrtom na Drugi svjetski rat, a treći su sukobljene vizije raspada SFRJ.
Pamćenje kolektivnih zločina i okrutnosti pretrpljenih u prošlosti od neke druge nacije ili etničke grupe često opterećuje suvremene sukobe snažnim osjećajima osvete te se sukob prikazuje kao ...ponavljanje povijesti ili povrat za nepravdu. U nedavnoj povijesti Istočne Europe i Balkana nalaze se mnogi primjeri koji potvrđuju da je gotovo nemoguće iznaći kompromisno rješenje krize, budući da se povijesno prisjećanje namjerno oživljava i preuveličava. Autor smatra da se humani odnosi između zaraćenih zajednica mogu uspostaviti tek tada kada se nacionalno sjećanje “ohladi”, a sveta povijesna mjesta i simboli izgube svoju mobilizatorsku ulogu.
U ratu protiv Republike Hrvatske izvršeni su brojni međunarodni zločini, osobito na okupiranim hrvatskim područjima, koja su pod kontrolom Zaštitnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR-a). To je povod ...i poticaj da se raspravi pitanje obveza i odgovornosti Ujedinjenih naroda i njihovih organa, pa dakle i UNPROFOR-a, u odnosu na međunarodne zločine.
Pojmovi međunarodnih zločina sadržani su, prije svega, u Statutu Međunarodnog vojnog suda, koji je dodatak tzv. Londonskog sporazuma o gonjenju i kažnjavanju glavnih ratnih zločinaca iz europskih sila osovine, od 8. kolovoza 1945. Međunarodna krivična djela, kao “teške povrede" međunarodnih konvencija o ratnom pravu, nabrojene su u tim međunarodnim konvencijama. Zločin genocida definiran je u Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida od 1948. godine.
Iz pravila Povelje Ujedinjenih naroda iz 1945. godine (čl.l. toč. 3, čl. 55. čl. 62, čl. 76) proizlazi da je zaštita prava i sloboda čovjeka jedan od glavnih ciljeva Ujedinjenih naroda, kao i da je ta zaštita postala interes i obveza međunarodne zajednice naroda.
Prema tzv. Načelima međunarodnog prava priznatim Statutom Nirnberškog suda i presudom toga suda, koja je prihvatila Generalna skupština Ujedinjenih naroda, svaki počinitelj međunarodnog zločina, bez obzira na unutarnje državne propise i državnu funkciju koju obavlja, neposredno odgovara međunarodnoj zajednici za izvršene zločine. Za suđenje i kažnjavanje takvih počinitelja potrebno je osnovati međunarodni krivični sud.
U međunarodnom pravu postoje pravila (čl. VIII. Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina fenocida iz 1948, čl. 89. Dopunskog protokola I. Ženevske konvencije iz 1977. i dr.) iz kojih proistječu obveze Ujedinjenih naroda i njihovih organa u pitanjima međunarodnih zločina, među kojima su i one koje se odnose na suradnju s pojedinim državama u slučajevima takvih zločina. Na temelju tih pravila, nadležni hrvatski državni organi treba da odmah zatraže suradnju s UNPROFOR-om u prikupljanju podataka i dokaza o izvršenim međunarodnim zločinima u Hrvatskoj, osobito na njenim okupiranim područjima.
