Pregledni članak problematizira novija stremljenja u hrvatskoj znanstvenoj politici, uključujući izmjene Zakona o znanstvenoj djelatnosti, novi Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja i ...Kriterije sufinanciranja znanstvenih časopisa. Pritom cilj kritike nije obeshrabriti reformatore, već ukazati na mogućnosti prevladavanja nekih reformskih manjkavosti, uz konkretan prijedlog kompleksnijeg raslojavanja znanosti ovisne o državnom proračunu.
Analiza novačkog sustava pokazala je da formalnopravni okvir, kao i nedostatno definiranje ciljeva politike osposobljavanja mladih istraživača u Hrvatskoj, generiraju neka od obilježja radnopravne ...nesigurnosti ili prekarnosti na tržištu rada poput neizvjesnosti budućeg zapošljavanja i/ili zadržavanja niše u profesiji. No, podaci o uspješnosti novačkog sustava ukazuju na ozbiljne manjkavosti i u ishodima profesionalne socijalizacije što upućuje na probleme profesionalnog osposobljavanja u smislu reprodukcije znanja i vještina u okviru znanstvenog i visokoobrazovnog sustava. Ova kvalitativna studija istražuje koje su prepreke procesu profesionalne socijalizacije mladih istraživača u prirodnim i društvenim znanostima te koja je priroda i koje su okolnosti nastanka navedenih prepreka. Istraživanje putem polustrukturiranih intervjua provedeno na uzorku od 40 mladih istraživača iz različitih polja društvenih i prirodnih znanosti pokazalo je da su ozbiljne prepreke procesa profesionalne socijalizacije više povezane s načinom svakodnevnog praktičnog funkcioniranja znanstveno-novačkog sustava, nego sa samim radnopravnim okvirom. Tako su kao najveće prepreke u oba područja znanosti prepoznati problemi poput prekomjernog rada novaka u nastavi i/ili na tržišnim projektima trećih naručitelja, problemi s formalnom supervizijom i/ili mentorstvom, prepreke vezane uz nedostatno financiranje znanstvenih istraživanja, premali istraživački timovi i nedostatak stručnog i tehničkog osoblja, te problemi povezani s dominantnim vrijednostima akademske zajednice koje se izražavaju i kao generacijski jaz između mlađih i starijih istraživača. Rad zaključuje da unatoč činjenici da je novaštvo komparativno povoljniji formalnopravni okvir istraživačke socijalizacije u odnosu na internacionalna iskustva, praktično provođenje sustava upravo istraživačku, a naročito disciplinarnu socijalizaciju, često onemogućuje te da je kontradikcija formalnopravnog okvira i praktičnog funkcioniranja prisutna na svim socijalizacijskim razinama. Razmatrajući u istraživanju prepoznate probleme profesionalne socijalizacije mladih istraživača u svijetlu novijih znanstvenih politika, primjećuje se da one idu u smjeru povećanja radnopravne nesigurnosti mladih istraživača, a da pritom ne rješavaju aktualne probleme novačkog sustava, već ih potencijalno i produbljuju.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, SIK, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Časopisi i njihova produkcija dio su društvenoga i političkoga akademskog polja. Neki su pristojniji, neki amaterski, ali svi su politički onime što govore, onime što podrazumijevaju i ponajviše ...onime o čemu šute.
Cilj Odrediti uspješnost objavljivanja znanstvenika koji provode klinička i biomedicinska istraživanja iz istraživačkih ustanova u Splitu i broj članaka koji su objavljeni kao dio projekata ...znanstvenika s Medicinskog fakulteta u Splitu kojima su dodijeljeni državni istraživački poticaji (financiranje istraživačkih projekata).
Postupci Odredili smo broj publikacija nastalih u istraživačkim ustanovama u Splitu u razdoblju 2000.-2006., relativni čimbenik odjeka časopisa u kojima su oni objavljivali, prevladavajuće polje istraživanja i broj članaka koji su objavljeni kao dio projekata znanstvenika s Medicinskog fakulteta u Splitu kojima su dodijeljeni državni istraživački poticaji.
Rezultati Od 2000. do 2006. znanstvenici koji provode klinička i biomedicinska istraživanja iz istraživačkih ustanova u Splitu objavili su 350 radova indeksiranih u bazi podataka Current Contents. Od 2000. do 2006., broj članaka se povećao s 30 na 76, a prosječni čimbenik odjeka časopisa gdje su ti članci objavljivani povisio se s 2,03 na 2,89. Dvadeset posto članaka (72/350) bilo je objavljeno u Croatian Medical Journalu. Glavni istraživači na 12 projekata koji su dobili državne poticaje za istraživanje objavili su 0-8 članaka povezanih s temom projekta u razdoblju 2000.-2006. Dobitnici državnih sredstava objavili su 78 izvornih znanstvenih članaka, a prosječna cijena članka je bila € 29,210.
Zaključak Iako se broj i kvaliteta članaka znanstvenika koji provode klinička i biomedicinska istraživanja iz Splita povećavaju, oni su još uvijek niski kad uzmemo u obzir ukupan broj znanstvenika. Trebali bi postojati bolji mehanizmi kontrole i procjene istraživačke uspješnosti projekata koje financira država.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, SIK, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Rangiranja sveučilišta, iako na razini pojedinih zemalja postoje već od prve polovice 20. stoljeća, svoju popularnost na međunarodnoj razini doživljavaju pojavom tzv. «šangajskog rangiranja», odnosno ...The Academic Ranking of World Universities (ARWU), od 2003. godine. Od početka 21. stoljeća sveučilišta, istraživački centri te različite organizacije diljem svijeta provode međunarodna rangiranja najboljih sveučilišta koristeći različite metodološke pristupe: Ranking Web of Universities- Webometrics, QS (Quacquarelli Symonds) World University Ranking, THE (Times Higher Education) World University Rankings, SCImago Institutions Rankings (SIR), CWTS Leiden Ranking i U-Multirank. U ovome smo radu željeli istražiti razloge postojeće zastupljenosti hrvatskih sveučilišta na najpoznatijim svjetskim rang-ljestvicama sveučilišta. Preduvjet za razumijevanje stanja upoznavanje je s kriterijima i metodologijom koje koriste pojedine ljestvice za rangiranje te realnih mogućnosti hrvatskih sveučilišta u zadovoljavanju tih kriterija. Od osam hrvatskih sveučilišta, samo je Sveučilište u Zagrebu vidljivo na najčešće korištenim rang-ljestvicama svjetskih sveučilišta i to na njih četiri od šest analiziranih rang-ljestvica. Obrazloženje za status zagrebačkog sveučilišta i izostanak ostalih šest hrvatskih sveučilišta pokušali smo pronaći u (ne)mogućnostima zadovoljavanja metodoloških kriterija pojedinih sustava za rangiranje. Za usporedbu s hrvatskim sveučilištima, napravljena je analiza zastupljenosti sveučilišta i 10 postsocijalističkih europskih zemalja (Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija, Rumunjska i Bugarska) te četiri zemlje bivše Jugoslavije (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija i Srbija). Zaključno, ova skupina zemalja na svih šest rang-ljestvica zastupljena je sa svojim sveučilištima u rasponu od 7 do 37, od ukupno 294 sveučilišta. Ovisno o broju sveučilišta koje rangiraju pojedine ljestvice, udio tih sveučilišta na rang-ljestvicama je od 2,4% na ARWU ljestvici, 3,1% na SIR, 5,1% na Webometrics, 6,8% na CWTS Leiden Ranking, 7,5% na QS, do 11,9% na THE ljestvici.
Osim zahtjevnosti metodoloških uvjeta pojedinih rang ljestvica sveučilišta, razlozi navedenom statusu hrvatskih sveučilišta nalaze se i u postojećoj znanstvenoj politici, s naglaskom na kriterije za znanstvena napredovanja i politike poticanja kvalitete sveučilišta.
S pomoću scientometrijske analize 8436 znanstvenih radova s hrvatskim adresama, objavljenih u časopisima iz prirodnih znanosti koji su indeksirani u bazi WoS-SCI Expanded od 1991. do 2005., ...definirano je stanje znanstvene aktivnosti na području prirodnih znanosti u Hrvatskoj u navedenom razdoblju. Analizirana su i interpretirana obilježja znanstvene produktivnosti i znanstvenoga odjeka te trendovi u suautorstvu i međunarodnoj suradnji. Na temelju utvrđenih specifičnosti znanstvenoga publiciranja u pojedinim poljima prirodnih znanosti upućuje se na nužnost redefiniranja uporabe scientometrijskih pokazatelja u sustavu vrednovanja znanstvenoga rada na području prirodnih znanosti.
Znanstvena aktivnost hrvatskih ustanova iz sustava znanosti i visokoga obrazovanja od 1991. do 2005. utvrđena je analizom 8436 radova, objavljenih u časopisima iz prirodnih znanosti, koji su ...indeksirani u bazi Wos-SCI-Expanded u navedenom razdoblju. Time se dobio uvid u obilježja znanstvenoga komuniciranja hrvatskih znanstvenih ustanova, odnosno u njihovu produktivnost i utjecaj, za razdoblje koje je prethodilo uvođenju postojećega sustava vrednovanja znanstvenoga rada te donošenju nacionalnih strateških dokumenata koji su trebali dati smjernice razvoja znanosti. Također se utvrdilo jesu li pravni okvir vrednovanja znanstvenih ustanova i strategije razvoja znanosti bili utemeljeni na stvarnom stanju znanstvene aktivnosti na području prirodnih znanosti. Ovo je istraživanje polazišna točka daljnjim sustavnim scientometrijskim istraživanjima koja će omogućiti praćenje uočenih stanja i trendova aktivnosti hrvatskih znanstvenih ustanova.
PDF
