Iako je francuski liječnik René-Théophile-Hyacinthe Laënnec (1781. – 1826.) izumio stetoskop
1816., njegova šira klinička uporaba započela je tek nakon objavljivanja njegove knjige De
l’Auscultation ...Médiate ou Traité, du Diagnostic des Maladies des Poumons et du
Coeur 1819. Njegov izum koincidirao je s razvojem ‘bolničke medicine’ u postrevolucionarnom
Parizu u prvoj četvrtini 19. stoljeća. Uporaba stetoskopa omogućila je tadašnjim liječnicima
razjašnjavanje poveznice između pacijentovih simptoma i kliničkih nalaza te time
pomogla prijelaz s humoralne na solitarnu patologiju.
Od osmog stoljeća muslimani su razvijali ne samo svoja znanja u području teologije, nego i astronomije, matematike, kemije, medicine i drugih znanosti. U prirodi je islama poticanje razumijevanja i ...znanja, istraživanja i proučavanja prirode.
Tekst želi pokazati da su temelji islamske znanstvene tradicije postojali i prije upoznavanja grčke tradicije, odnosno, da je zlatno doba islamske znanosti započelo s Abdel al-Malikom, stoljeće i pol prije nastanka Bayt al-Hikme u Bagdadu, u 9. stoljeću.
Skoro čitavo jedno tisućljeće znanstvenici islamske civilizacije ne samo da su proučavali i analizirali grčke (i druge) znanosti, već su istima dodali i mnoge, potpuno nove koncepte koji su njihovim prethodnicima bili nepoznati. Križarski ratovi i mongolska invazija utjecali su na okolnosti u kojima se islamska znanost razvijala.
Sporo uvođenje tiskarske tehnologije doprinijelo je usporavanju znanstvenog razvoja jednako kao i prestanak korištenja arapskog jezika kao znanstvene lingua francae.
Bitno je istaknuti da je Europa u 12. stoljeću veliku pažnju posvetila islamskim djelima o astronomiji, aritmetici, trigonometriji, optici, geometriji, astrologiji i medicini (Mushtaq, 1990).
Predloženi narativ nam, stoga, govori da je ona znanost koja je započeta s Grcima došla do Arapa i muslimana gdje je prihvaćena, asimilirana i preuređena. Zatim je stoljećima prenošena u Europu, gdje je, u konačnici, značajno doprinijela industrijskoj revoluciji.
PDF
