Trogirskoj klesarskoj radionici autor pripisuje zabat pronađen u pločniku nekadašnjeg atrija predromaničke šesterolisne crkve Sv. Marije u Trogiru. Osim toga, njezinoj produkciji atribuira i dva reljefna ulomka koja su sekundarno ugrađena u začelni zid parohijske crkve Sv.  Georgija (Đurđa) u Pađenima kod Knina. Nakon detaljne usporedbe novoatribuiranih fragmenata s reljefima koji su već ranije pripisani  toj radionici, pađenski su ulomci prepoznati kao dijelovi pilastra oltarne ograde, a navedeni zabat, kao i ostali stilski mu srodni trogirski reljefi, dovedeni su u čvršću vezu s crkvom Sv. Marije, točnije s izvornim opremanjem njezina interijera. Budući da je Trogirska klesarska  radionica izradila liturgijske instalacije heksakonhalnih crkava u Trogiru i Brnazama, autor navedene građevine datira u vrijeme djelovanja te radionice (prva četvrtina 9. stoljeća), a gradnju gotovo svih dalmatinskih šesterolista smješta u relativno kratak vremenski period od kraja 8. do sredine 9. stoljeća.