Profesionalno usmjeravanje kao obrazovna zadaća usko je vezano uz razvoj osobnosti mladih, koji traže odgovor na pitanje koji daljnji obrazovni put slijediti. Velika ponuda mogućnosti obrazovanja, sve brže i nepreglednije ponude tržišta rada te uopće dilema zaposliti se ili studirati, odluku o profesionalnom izboru ne čini baš jednostavnom.U radu se, redefinirajući pojam profesionalnog izbora i profesionalnog usmjeravanja, ukazuje na potrebu tematiziranja, istraživanja i u konačnici provođenja profesionalnog usmjeravanja u okviru škole. Dajemo pregled teorijskih podloga profesionalnog izbora, te faktora koji utječu na profesionalni izbor. Analizira se Anketa o profesionalnim namjerama učenika završnihrazreda srednje škole u Republici Hrvatskoj (N = 8346), koju provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, obzirom na neke faktore koji utječu na profesionalni izbor i to kod učenika koji pohađaju gimnazije i učenika koji pohađaju strukovne četverogodišnje i strukovne trogodišnje škole. Pri analizi uzimamo u obzir rezultate istraživanja raznih znanstvenih disciplina te razmatramo vanjske i unutrašnje faktore koji igraju ulogu kod profesionalnog izbora, a koje škola mora uzeti u obzir u pristupu profesionalnom usmjeravanju. Rezultati ankete ukazuju na veliki broj neodlučnih učenika te onih koji nisu upoznati s obrazovnim mogućnostima, a ni s mogućnostima zapošljavanja. 31% učenika iskazuje potrebu za pomoći stručnjaka za profesionalno usmjeravanje. U Hrvatskoj je prema Anketi o profesionalnim namjerama, samo 8% učenika obuhvaćeno postupcima profesionalnog usmjeravanja od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Pedagoška je zadaća cijele škole pomoći učenicima u njihovu osobnom i profesionalnom razvoju.