Cilj je ovoga rada ispitati utjecaj ponavljanja kognitivno manje zahtjevnoga i vrlo strukturiranoga zadatka na brzinu govora i brzinu artikulacije na uzorku ispitanika s položenom višom razinom Engleskoga jezika na državnoj maturi. Brzina govora kao vremenska varijabla govorne izvedbe neizravno upućuje na stupanj govornikove kontrole nad lingvističkim znanjem te na sveukupnu učinkovitost i automatizaciju svih mehanizama uključenih u proizvodnju govora. U istraživanju su sudjelovala 33 ispitanika koja su ostvarila visok postotak na višoj razini državne mature iz Engleskoga jezika. Zadatak je bio osmisliti i oblikovati priču na temelju slikovnih prikaza te je ponoviti sugovorniku. Razmatrane vremenske varijable izmjerene su u programu za analizu govora Praat. Zaključuje se da je brzina govora značajno veća u ponovljenome zadatku u odnosu na brzinu artikulacije kod koje nije ustanovljena značajna razlika. Rezultati se mogu objasniti umanjenim procesnim zahtjevima na razini oblikovanja makroplana te znatnim utjecajem prve izvedbe na ostale razine govorne proizvodnje. Slijedi da je, bez obzira na dobre rezultate državne mature i činjenicu da je zadatak kognitivno manje zahtjevan i vrlo strukturiran, ponavljanje zadatka aktivnost koja pozitivno djeluje na automatizaciju govornih mehanizama te posljedično na brzinu govora.