Polazeći od rezultata istraživanja Denisa Martinovića o plemstvu i grbovima rogozničkih rodova, ovdje se tema suzuje samo na pitanja povezana s težnjom tih rodova za priznajem povlastica i napokon plemićkoga društvenog položaja kojim bi te povlastice bile definitivno zakonski osigurane i odlukama državnih vlasti. Jače se naglašava kontekst društvenih odnosa u župi-knežiji Primorje u novonastaloj stvarnosti državno-pravne naravi nakon odluke Primoraca o pobuni protiv osmanske vlasti i podlaganjamletačkoj u prvim godinama Kandijskoga rata. Promatra se u povezanosti s odnosima te vrste na nedalekom otoku Braču i susjednoj župi-knežiji Poljica. S osloncem na veći broj arhivskih vrela i historiografske literature potanje se prikazuju njihove molbe i službeni postupci pokrenuti kod državnih vlasti tijekom druge polovice 17. stoljeća, u 18. i na smjeni 18. i 19. kao i rješenja koja su donošena, dva potvrdna i napokon negativno. Opširnija raščlamba ovog slučaja može korisno poslužiti pri kojembudućem povijesnom i sociološkom istraživanju te zanimljive društvene pojave na većem broju istih ili sličnih težnji i pokušaja istaknutijih seoskih rodova iz drugih dalmatinskih sela, osobito onih u Makarskom primorju kojemu je nekoć pripadala i Rogoznica.