Državna revizija je neizostavan dio demokratskog sustava te predstavlja mehanizam za jačanje odgovornog, transparentnog i pouzdanog nadzora nad javnim rashodima. Državna revizija se obavlja za račun i u ime države, a državni revizori igraju ključnu ulogu kao neovisni i kompetentni stručnjaci. U Hrvatskoj, institucija koja istražuje jesu li javna sredstva upotrijebljena na učinkovit i djelotvoran način je Državni ured za reviziju. Državni ured za reviziju objavljuje strateški plan prema kojem obavlja reviziju subjekata državne revizije (jedinice državnog sektora, jedinica lokalne samouprave i uprave, pravni subjekti koji se u cijelosti financiraju iz proračuna ili su u većinskom vlasništvu države ili jedinica lokalne samouprave ili uprave). Tako je, prema strateškom planu, provedena državna revizija 75 lokalnih jedinica (20 županija i Grad Zagreb, 28 gradova, 26 općina) u 2018. godini. Predmet revizije su bili financijski izvještaji i usklađenost poslovanja, a predmet ovog rada je analiza rezultata provedbe državne revizije lokalnih jedinica. Revizijom su uočene brojne nepravilnosti i propusti na području planiranja i izvršenja proračuna, računovodstvenog poslovanja i financijskog izvještavanja, prihoda i potraživanja, rashoda i obveza, javne nabave te imovine i drugih područja koje su rezultirale modificiranim mišljenjem. Rezultati istraživanja pokazuju da se revizijska mišljenja razlikuju s obzirom na vrstu lokalnih jedinica. U konačnici, rezultati su pokazali da državna revizija utječe na poslovanje lokalnih jedinica, na njihovu transparentnost i učinkovitost, s obzirom na to da lokalne jedinice provedu date preporuke državnih revizora iz prethodnih razdoblja.