U radu se analizira uloga arhivske službe i arhivskoga zakonodavstva u funkcijizaštite arhivskoga i registraturnoga gradiva nastaloga radom ili u posjedu muzejskih ustanova kao njegovih stvaratelja i imatelja. U prvom se poglavlju prikazuju zakonodavni okvir i osnovna obilježja nadzorne politike državnih arhiva u odnosu namuzejske ustanove. Daje se pregled kategoriziranih muzejskih ustanova prema području ovlasti svih državnih arhiva u Hrvatskoj te se analizira njihova struktura s obziromna vrstu, djelokrug i osnivača. U drugom poglavlju nastoji se definirati dokumentacijske cjeline koje nastaju radom muzejskih ustanova te se daje prijedlog njihove hijerarhijske organizacije prema poslovnim funkcijama. U istom poglavlju analiziraju se i cjeline arhivskoga gradiva u posjedu muzejskih ustanova koje su strane provenijencije, tj. nastale djelovanjem drugih stvaratelja. U tom se kontekstu ukazuje na potrebu utvrđivanja i normiranja kriterija za razgraničenje arhivskoga gradiva između arhiva, knjižnica i muzeja kao baštinskih ustanova. U trećem poglavlju daje se pregled arhivskih fondova i zbirki muzejskih ustanova do sad preuzetih u državne arhive. U četvrtom poglavlju prikazuju i analiziraju se obveze muzejskih ustanova u svezi sa zaštitom arhivskoga i registraturnoga gradiva u njihovu posjedu, utvrđene arhivskim propisima te propisima o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.