U ovom radu prikazuje se utjecaj rijeke Drave na život stanovništva koprivničke i đurđevačke Podravine od 1918. do 1941. Poseban fokus usmjeren je na poplave na tom području, regulacijske radove na Dravi i pritocima, te probleme s prometom i komunikacijama uz rijeku. Regulacijski radovi na rijeci Dravi prekinuti su 1915. zbog 1. Svjetskog rata, a ponovo su obnovljeni tek 1959. Unatoč brojnim problemima tijekom cijelog razdoblja monarhističke Jugoslavije povremeno su provođene samo djelomične regulacije na pojedinim lokacijama. Kao u gospodarstvu i drugim sektorima, bilo je to razdoblje nazadovanja Podravine i u pogledu izgrađenosti infrastrukture i brige o rijeci Dravi, a sve kao izravna posljedica beogradskog centralizma i velikosrpske politike vladajućeg režima. Poplave Drave bile su redovita pojava svake godine, a dotad provedeni radovi nisu bili dostatni za uspješnu obranu od poplave. Poplave u središnjoj Podravini dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća bile su uzrok uništenja mnogih domova i stotina hektara plodne zemlje. Mnogi seljaci morali su zbog toga iseliti iz svojih kuća. Uspostavljanjem granice s Mađarskom Podravina je postala teritorij na samoj margini zemlje, a posebno je bilo teško u Prekodravlju koje je Dravom bilo odsječeno od ostatka hrvatskog teritorija. Promet i komunikacija s tim područjem bili su potpuno onemogućeni, čemu je dodatno pridonijelo i ukidanje željezničke stanice Gola. Na slabu prometnu veza utjecalo je i loše stanje prometnica, a posebno u sezonama kiša. Do Prekodravlja su uspostavljeni prijelazi Drave brodom kod Novačke i Gotalova, no za kvalitetniji promet nedostajao je most, koji u međuratnom razdoblju nije izgrađen.