Cilj ovog rada bio je utvrditi zastupljenost pojedinih oblika vimena u triju mliječnih pasmina ovaca uzgajanih u Hrvatskoj, kao i povezanost oblika vimena s proizvodnjom i kemijskim sastavom ovčjeg mlijeka. U tu svrhu istraživanjem je bilo obuhvaćeno 111 paških ovaca, 93 istarske ovce te 80 istočnofrizijskih ovaca. Tijekom razdoblja mužnje u istraživanim stadima provedena je redovita mjesečna kontrola mliječnosti ovaca primjenom AT metode, dok je prosudbu vimena prema obliku u svih ovaca obavila ista osoba jednom tijekom laktacije, i to prilikom provedbe prve kontrole mliječnosti (nakon odvajanja janjadi). U paških ovaca utvrđena su jasno (izražajno) različita četiri oblika ili tipa vimena (tipovi I, II, III i IV), u istarskih ovaca determinirano je postojanje triju oblika vimena (tipovi II, III i IV), dok su u istočnofrizijskih ovaca utvrđena dva oblika vimena (tipovi II i III). U sve tri istraživane pasmine najzastupljenije su bile ovce s vimenom tipa III. Neovisno o pasmini, u ovaca s nisko postavljenim i (gotovo) vertikalno položenim sisama te s jasno izraženom podužnom brazdom između polovica vimena (tipovi vimena III i IV) utvrđena je veća proizvodnja mlijeka nego u ovaca s visoko postavljenim i horizontalno položenim sisama (tipovi vimena I i II). Međutim, utvrđene razlike u proizvodnji mlijeka između ovaca različitog oblika vimena bile su značajne (P<0,05) jedino u istočnofrizijskih ovaca. Najsiromašniji prosječni kemijski sastav mlijeka, bez obzira na pasminu, utvrđen je ovaca (tipova vimena) s najvećom prosječnom proizvodnjom mlijeka.