Politika prema knjizi ili bolje rečeno za knjigu i knjižnice sastavni je dio kulturnih, znanstvenih i obrazovnih politika pojedinih naroda. U protekla je tri desetljeća upravo nov način proizvodnje građe, umnožavanja i prijenosa sadržaja značajno utjecao na poslovanje tradicionalnih knjižnica, pretvarajući ih postupno u hibridne na putu prema digitalnim knjižnicama. Autorica ističe najznačajnije vidove ovog razvoja, posebice u odnosu prema građi, korisnicima i javnosti. Imajući u vidu vrijednost knjižničarske struke da korisniku pruži posve specifičnu uslugu, prikazala je koliko su neka strateška pitanja poslovanja knjižnica zacrtana u značajnijim dokumentima i ostvarena u Hrvatskoj. Odabrala je četiri važna pitanja za hrvatske knjižnice – digitalizaciju, izgradnju repozitorija, nabavu elektroničke građe za knjižnice te stručno obrazovanje i usavršavanje – te zaključno dala smjernice.