Svrha je ovog rada prikazati prostorne i vremenske dimenzije međunarodnih migracija u Makedoniji. Rad se temelji na povijesnim dokumentima, od arhivskih podataka i objavljenih radova do suvremenih zapisa i podataka o useljavanju i iseljavanju, kao i na intervjuima s makedonskim državljanima koji žive u inozemstvu. Iseljavanje i useljavanje razmatraju se u dvama razdobljima: prvome, od najstarijih naselja na području današnje Makedonije do njezine neovisnosti stečene 1991., i drugome, od proglašenja neovisnosti do danas. U radu su predstavljeni samo najvažniji migracijski tokovi koji su utjecali na prostornu, ekonomsku, društvenu i kulturnu organizaciju države. Istaknuti su migracijski tokovi iz razdoblja Osmanskog Carstva, koji su snažno utjecali na trenutačni demografski sastav stanovništva Makedonije. No pruža se i pregled drugih tokova useljavanja u Makedoniju tijekom povijesti sve do danas. Dio rada odnosi se na noviju povijest i iseljavanje nakon 1964., kao i na iseljavanje državljana Makedonije nakon 1991. Iako su dostupne određene procjene, i dalje nema odgovora na pitanje koji je točan broj državljana Makedonije koji žive izvan domovine. Istodobno se u radu spominje zanimljiva tema intenzivnih tokova imigracije stranaca u Makedoniju u razdoblju nakon stjecanja neovisnosti, osobito onih iz Albanije, Turske i Kosova. Nasuprot useljavanju stranaca ističu se tokovi emigracije državljana Makedonije. Stoga je pozitivni migracijski saldo u državi rezultat useljavanja stranaca s privremenim i produljenim boravkom. Istodobno je Makedonija i dio balkanske migrantske rute za migrante iz azijskih i afričkih zemalja.