U članku se prikazuje rad Međunarodnog suda te velikog broja evidencija i dokumenata koje je Sud prikupio. Spisi i dokumenti arhiva Međunarodnog kaznenog suda za teška kršenja međunarodnoga humanitarnog prava počinjena na području bivše Jugoslavije sastoje se od dokumenata u konvencionalnom i digitalnom obliku, a sadrže tisuće sati audio-video zapisa, fizičkih predmeta i više od 5 500 iskaza svjedoka, čija su svjedočenja prihvaćena kao dokazi. Problem reguliranja dostupnosti arhiva Međunarodnog suda nakon prestanka rada Suda, postavlja niz pitanja. Odsjek Ujedinjenih naroda (UN) za vođenje arhiva i dokumentacije radi na zaštiti i dostupnosti arhiva te je zadužen za nadgledanje strategije okončanja rada Međunarodnog kaznenog suda za teška kršenja međunarodnoga humanitarnoga prava počinjenog na području bivše Jugoslavije (MKSJ) za pitanje arhiva. S početkom procesa zatvaranja MKSJ, nužno se određuje i politika arhiva, odnosno način njegovog čuvanja i dostupnosti. Glavno težište stavljeno je na plan da se arhiv MKS za Jugoslaviju učini dostupnim u pravne i istraživačke svrhe. Donošenje odluka vezanih za pristup arhivu postavlja niz pitanja, tj. spadaju li određeni dokumenti u povjerljive, te smiju li se objaviti, odnosno smiju li se objaviti pod samo određenim uvjetima. Obrađena je i dokumentacija koja je nastala tužbom Hrvatske protiv Srbije za genocid pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu.