Prigodom ovogodišnje 100. obljetnice smrti Gustava Mahlera (1860-1911) mnogo se izvode djela toga značajnoga kasnoromantičnog skladatelja. Ujedno se pišu o njegovu životu i radu razni članci, studije, knjige te pripremaju radijske emisije. U ovom prikazu pokušava se ocrtati složenost Mahlerove osobnosti s obzirom na njegovu religioznost. Mahler je Židov obraćen na katoličanstvo. O tom njegovu činu mnogo se raspravlja s različitim stavovima i zaključcima. Veći broj autora tvrdi da je prešao na katoličku vjeru iz oportunističkih razloga (kako bi dobio mjesto ravnatelja Bečke opere). Malobrojniji (među njima čak i neki Židovi) smatraju da je to ipak bio logičan i dulje vrijeme pripreman korak u njegovu religioznom traženju i rastu. Skladatelj se krstio i tako službeno postao članom Katoličke crkve, no ipak nikad nije prakticirao vjeru. Cijeloga je života bio u isto vrijeme bogotražitelj i sumnjalac, a u njegovoj religioznosti ima raznih elemenata: filozofske vjere, panteizma, židovstva i kršćanstva. Činjenica je da su mnoga njegova djela obilježena religioznim sadržajem i simbolikom.