U prilogu se prvo daje pregled povijesne razine muzeologije te povijesti muzeologije kao njena posebnog aspekta, jer istraživanje djelovanja jedne osobnosti iz povijesti muzeja u Hrvatskoj pripada upravo ovoj razini i aspektu muzeologije. Potom se daje slijed razvoja muzeološkog promišljanja uz identificiranje onih koji su mu u Hrvatskoj dali svoj doprinos. Zaključno se utvrđuje da, iako Tkalčića ne možemo nazvati začetnikom hrvatske muzeologije, kako to stoji u natuknici Hrvatske enciklopedije, u njemu smo imali poznavatelja osnovnih teorijskih muzeoloških koncepata, još i više onih iz područja praktične muzeologije, koji je ne samo pratio inozemna promišljanja nego i u stvarnosti provodio mnoge zasade koje se tiču uređenja muzejskih zgrada, principa dobrog izlaganja i korištenja različitih sredstava komunikacije, a sve kako bi i najmanje obrazovana publika mogla u muzeju pronaći prostor učenja i spoznavanja.