Rad tematizira problematiku poznate ostave iz Donjih Lepura koja se pripisuje kralju Kolomanu kroz dosadašnju referentnu literaturu. Zbog toga što ta ostava danas gotovo nije sačuvana, metodološki se polazi od razmatranja prvih izvora koji je objelodanjuju. Kroz tekst autor nastoji objasniti koji su to aspekti i problemi koji ovaj skupni nalaz novca čine posebno važnim kroz pristup numizmatičkom materijalu koji se nalazi ili se mogao nalaziti u njemu te kroz proces kemijske analize srebrnog novca (billon) koji je on sadržavao. Raspravlja se i o upitnoj količini novca koji je pronađen i pripisan toj ostavi. U radu se nastoji dati drugačiji pogled na tezauriranje ovog nalaza, kao i ponuditi terminus post quem koji bi bio prikladniji nastanku i dataciji ostave ovakvog tipa. Autor navodi činjenicu da ugarski novac zaista jest došao u Dalmaciju s ugarskom vojskom, ali ne kao dio interakcije kralja Kolomana i hrvatskog plemstva. Temeljem danas dostupnih znanstvenih izvora, nalaz ovog novca treba promatrati u svijetlu boljeg poznavanja inače oskudnih nalaza srebrenih denara kralja Kolomana na prostoru sjeverne Dalmacije.