Hrvatska seljačka stranka (HSS) predvođena Vladkom Mačekom u 1930-im nametnula se na hrvatskim područjima u Kraljevini Jugoslaviji kao njezin politički lider. Jedno od njenih političkih uporišta ("tvrđava") zasigurno je bilo područje samoborskog kotara, gdje su njezini politički protivnici bili sasvim potisnuti. HSS-ovo političko djelovanje bilo je kroz posebne organizacije (poput Gospodarske sloge i Seljačke sloge), usmjereno na promicanje gospodarskog i društvenog (obrazovnog) razvoja hrvatskog naroda. No, kako bi vodstvo HSS-a moglo šire politički djelovati, sredinom 1930-ih osnovana je Hrvatska seljačka zaštita (HSZ) kao paravojna organizacija sa zadaćom njihove zaštite, ali i zašite stanovništva od nasilja državnih represivnih organa, posebice Žandarmerije. Sve do osnivanja Banovine Hrvatske, Zaštita je ilegalno djelovala uz značajnu potporu i političku zaštitu vodstva HSS-a, no nakon njenog osnivanja krajem kolovoza 1939. Zaštita je ubrzo postala legalna organizacija i obavljala je sve više redarstvene zadaće. Istraživanje u ovom radu bilo je usmjereno na djelovanje Zaštite na samoborskom području, a pokazalo je kako je ona osnutkom Banovine Hrvatske proširila svoje djelovanje organizirajući Hrvatsku građansku zaštitu u Samoboru i Pomladak Zaštite. Prema dostupnim podacima, broj samoborskih Zaštitara u tom se razdoblju kretao između 1000 i 2000. Nadalje, istraživanje je pokazalo kako je samoborsko stanovništvo većinom podupiralo djelovanje Zaštite, bilo da se dio njih aktivno uključio u njen rad, ili je financijski i na druge načine pomagao njeno djelovanje. Tako se Zaštita financirala i putem organiziranja javnih (zabavnih) priredbi. I na samoborskom području, kao i na drugim područjima Banovine Hrvatske, bili su zabilježeni slučajevi nasilja Zaštite nad političkim neistomišljenicima, čime se ona postupno pretvarala u nasilno-represivnu organizaciju. Upravo u prijelomnim danima u travnju 1941. Zaštita je na samoborskom području pomogla zbacivanju jugoslavenske vlasti i dolasku nove ustaške vlasti, posebice razoružavanjem jugoslavenske vojske i održavanjem mira i reda u tim prijelomnim trenucima. Samoborska Zaštita dijelila je sudbinu Zaštite u NDH, što je značilo da je bila zabranjena, a jedan njezin dio javno je prešao u ustašku vlast. Tako je došao kraj jednoj organizaciji koja je u vrlo kratkom razdoblju zadobila značajnu potporu samoborskog stanovništva. In the 1930s, Hrvatska seljačka stranka, HSS (Croatian Peasant Party) lead by Vladko Maček, enforced itself as the political leader in the Croatian territories of Kraljevina Jugoslavija. One of its political anchorages („strongholds“) was certainly the Samobor district area where its political opponents were fully suppressed. HSS's political activity was through special organizations (such as Gospodarska sloga and Seljačka sloga), aimed at promoting economical and social (educational) development of the Croatian people. However, in order for the HSS leadership to be able to act more extensively in the political sense, Hrvatska seljačka zaštita (Croatian Peasant Defence) was established in the mid-1930s as a semi-military organization with the task to protect them, but also to protect the population from the violence of the state repressive authorities, especially Žandarmerija (military police). Hrvatska seljačka zaštita operated illegally before Banovina Hrvatska was constituted, and it was significantly supported and politically protected by the HSS leadership. However, after the state's establishment at the end of August, 1939, Hrvatska seljačka zaštita soon became a legal organization, and conducted an increasing number of police actions. This paper's research work was aimed at demonstrating the practice of Hrvatska seljačka zaštita (HSZ) in the Samobor area, but it has also shown how its activities were extended after Banovina Hrvatska was established through organizing Hrvatska građanska zaštita (Croatian Civil Defence) in Samobor, as well as Pomladak Zaštite (Hrvatska seljačka zaštita's Youth Organization). According to available data, the number of Samobor's Zaštitars (members of Hrvatska seljačka zaštita) varied between 1,000 and 2,000. Furthermore, the research has shown that the majority of Samobor's population was supporting Hrvatska seljačka zaštita's activities, either by actively taking part in its work, or by supporting it financially and helping it in other ways. Hrvatska seljačka zaštita was thus also financed by organizing public (entertainment) shows. Cases of Hrvatska seljačka zaštita's violence over political opponents were evidenced in the Samobor area, as well as in other Banovina Hrvatska areas, by which it was gradually turning into a violent and repressive organization. It was namely during the turning point days in April, 1941 that the Samobor area's Hrvatska seljačka zaštita helped overthrow the Yugoslavian authorities and helped in the arrival of the new Ustasha authorities, especially by disarming the Yugoslavian army and by maintaining peace and order in those crucial moments. Samobor's Hrvatska seljačka zaštita shared the fate of Hrvatska seljačka zaštita in NDH (Nezavisna Država Hrvatska), meaning that it was banned, and a part of its members publicly joined the Ustasha regime. Thus ended an organization that had acquired significant support from the Samobor population in a very short period of time.