Cilj rada je predložiti određene dorade u domaćem pravnom režimu za nautički turizam radi podizanja njegove konkurentnosti. Pomorskopravni odnosi su specifični zbog međunarodnog karaktera plovidbe i konkurencije pravnih režima više država u uređenju pravnih odnosa koji proističu iz plovidbe. Zato, sugerira autor, za ocjenu da li je neka država pomorska nije odlučna dužina ili razvedenost njene obale, već da li njena vlada razumije specifične odnose vezane za pomorstvo i da li ih uređuje na način koji omogućuje razvoj pomorske privrede. Europska unija je prepoznala specifičnost pomorstva i dopustila svojim članicama da urede porezni sustav za brodarstvo drugačije od općeg poreznog sustava. Sada bi, drži autor, poseban sustav za uređenje nautičkog turizma trebalo kreirati i za jahte, u kojem niz odnosa – vezanih za tu djelatnost – treba urediti drugačije od općih odredbi. Sve to u cilju podizanja konkurentnosti hrvatskog nautičkog turizma, koji se bori na tržištu Sredozemlja s drugim, posebice za velike jahte, vrlo atraktivnim destinacijama. U radu se obrađuju administrativne procedure; kabotaža u uvjetima članstva u Europskoj uniji; porez na dodanu vrijednost na najamninu jahti; boravak posade jahti u Hrvatskoj; porezi na dohodak i doprinosi članova posade jahte; porez po tonaži i privremeni uvoz jahti. Posebice se razmatra članstvo Hrvatske u Europskoj uniji koje donosi prilike, ali i nameće ograničenja za standardne mjere protekcionizma i intervencionizma koje su povijesno koristile zemlje u razvoju da dostignu one razvijene. Ovaj je rad dio prijedloga većeg zahvata u zakonodavstvo za izmjenu određenog broja zakonskih rješenja primjenjivih na nautički turizam, koja nisu logična ili optimalna za tu gospodarsku granu.