U radu se predstavlja i analizira perspektivni crtež s prijedlogom lokacije i crkve sv. Roka u Dubrovniku, nedavno uočen među prilozima 26. sveska serije zapisnika Vijeća umoljenih (1489-1492) u Državnom arhivu u Dubrovniku, jedini sačuvani slikovni izvor te vrste iz doba Republike. Premda zamisao o gradnji crkve u dnu trga južno od Velike Onofrijeve fontane nije realizirana, crtež je dragocjen jer osim o predmnijevanom sakralnom zdanju svjedoči i o nestalim srednjovjekovnim građevinama i urbanističkom ambijentu trga (današnje Poljane Paska Miličevića). Budući da crtež nije ni datiran ni potpisan, raspravlja se i o povodu i vremenu njegova nastanka te zaključuje da je najvjerojatnije načinjen između veljače 1532. i svibnja 1533. godine, da bi poslužio kao podloga za donošenje odluke o lokaciji crkve u Vijeću umoljenih. U dodatku se objavljuje još jedan nepoznati dokument, pronađen u istoj skupini listova i sadržajem povezan s crtežom. Posrijedi je (također nedatirana) zamolba Vijeću umoljenih za gradnju crkve i osnivanje bratovštine Sv. Roka, možda svjedočanstvo o prvoj, tj. najranijoj inicijativi za podizanje crkve posvećene tom svecu, zaštitniku od kuge unutar grada.