The loss of soil organic carbon stock and increased CO2 emission from soil are induced by various human activities. The aim of this study was to examine whether an anthropogenic influence during the regeneration of a pedunculate oak ( Quercus robur L.) stand can affect the increment of CO2 emission from the soil. The research was carried out within three plots, out of which two were exposed to different degrees of anthropogenic influence. The air samples were collected using the soil respiratory chambers and analysed using the gas chromatograph Agilent 8890. Based on the obtained results, soil temperature and moisture as the most dominant drivers of the CO2 emission had different effects on the CO2 flux from soil depending on the intensity of anthropogenic influences and environmental conditions. Within the experimental plot with the significant soil alteration, a reliable positive correlation was detected for the CO2 flux with the soil temperature (r = 0.77, p < 0.05). High significant correlation was observed considering soil moisture (r = 0.85, p < 0.05) in the natural soil where the application of pesticides was conducted. The results showed that both soils that were exposed to the anthropogenic influences had notably higher values of the CO2 flux in comparison to the reference natural soil without anthropogenic impacts. Rad u šumarstvu razumijeva sve ljudske aktivnosti koje su prijeko potrebne za obavljanje planiranih šumarskih poslova, a radi ostvarivanja dobrobiti od šume i šumskoga zemljišta. U skladu s tim šumarski radnici, tj. ljudi s potrebnim znanjima, vještinama i sposobnostima, uz odgovarajuća sredstva za rad i predmet rada predstavljaju temeljni čimbenik šumarske proizvodnje. Stručno osposobljeni, odgovorni, savjesni i motivirani šumarski radnici imaju odlučujuću ulogu u ostvarivanju uspješnih proizvodnih i poslovnih rezultata te čine neodvojivu sastavnicu u suvremenoj, općeprihvaćenoj paradigmi održivoga gospodarenja šumama. Međutim, danas u svijetu stalnih promjena šumarstvo se neprestano nalazi pred izazovom osiguranja kvalificirane i održive radne snage. Nedostatak šumarskih radnika postaje sve učestaliji problem u europskom i svjetskom šumarstvu, a razlog tomu su različiti globalni demografski, ekonomski, tehnološki i politički procesi, kao i specifičnosti samog sektora. U radu se stoga, uz opće značajke šumarskog rada prikazuju neki pokazatelji stanja i položaja radne snage u šumarstvu Europe i svijeta. Posebno se obrađuju aktualna pitanja i problemi u regrutiranju potrebne šumarske radne snage (nedostatak radnika, manjak interesa kod mladih ljudi, starenje postojeće radne snage, šumarski poduzetnici, neformalno zapošljavanje i sl.) te određeni alati i instrumenti važni za uspješno privlačenje i zadržavanje šumarskih radnika (razumijevanje motivacije, kompenzacije za rad, obrazovanje i trening radnika, nove tehnologije i sl.). Svrha rada se sastoji u pružanju podloga koje mogu biti važan doprinos u unapređenju stanja i održivosti radne snage u šumarstvu.