Prostor Gorskoga kotara bio je u povijesti prostor raznih migracijskih procesa koji su utjecali na etničke karakteristike toga područja. Upravo su ti procesi razlog današnjega heterogenog sastava stanovništva. Čabarski kraj nije bio iznimka, te su u povijesti zabilježena doseljavanja stanovnika iz svih dijelova Habsburške Monarhije. Osobito je intenzivno bilo doseljavanje stanovništva u krajeve bliže Kupi i Čabranki. Razloge doseljavanja stanovništva i intenzitet njihova dolaska može se pratiti po zapisima u knjigama Status animarum (hrv. Stanje duša, slov. Družinske knjige). U knjigama Stanje duša zabilježeni su razlozi dolaska ili odlazaka pojedinaca, ali i cijelih obitelji. Na temelju tih podataka mogu se izvući uopćeni zaključci za određeni geografski prostor i određeno političko-povijesno razdoblje, što je relevantna i vjerodostojna podloga za teorijska promišljanja i komparativnu analizu. Na taj način povijest određenoga kraja postaje povijest njegovih stanovnika, kako onih trajno naseljenih tako i doseljenih. U radu se razmatraju podaci o doseljavanju stanovništva na prostor Čabarskoga kraja, s naglaskom na doseljavanje stanovništva iz današnjih slovenskih krajeva u 19. i 20. stoljeću. Podaci dobiveni iz knjiga Stanje duša, koje potječu iz župa Čabarskoga kraja, upućuju na doseljavanje stanovništva, što dokumentira postojanje migracija iz slovenskih krajeva prema današnjim hrvatskim područjima, ali i obratno. Izneseni zaključci nadopunjeni su i ilustrirani podacima iz knjiga Status animarum koji potječu iz slovenskih župa Babno Polje i Jelšane te onima iz matičnih knjiga učenika osnovnih škola u Prezidu i Čabru.