Izvidne radnje i istražne radnje imaju svojih sličnosti, ali svakako i razlika. Najbitniji dio ovog rada jest uviđanje tih razlika kako bi uvidjeli važnost zakonitih dokaza koji će kasnije biti upotrijebljeni u sudskom postupku. Izvori jesu od Ustava, kao najvišeg pravnog akta države, preko međunarodnih izvora, sudske prakse pa sve do podzakonskih akata čime možemo primijetiti kako su se ovom problematikom pozabavilo mnogo ljudi i institucija pa sve do samoga društva. U radu su objašnjeni pregled i pretraga svaka od tih radnji zasebno, a posebno je obrađen i dio u kojemu su podvučene osnovne posljedice koje eventualna zloupotreba, ali ponajviše upotaba za sobom povlači. Ljudska prava temelj su društvenog poretka i neosporno je kako država mora učiniti sve kako bi svom građaninu omogućila njihovo poštivanje. Zakonitim postupanjem, prije svega zakonskom regulacijom termina pregleda i pretrage, određivanjem opsega, pravila i ostaloga država ide u tom smjeru. Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda to pravo normira u članku 8., Opća deklaracija o pravima čovjeka i građanina u članku 12., a Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima u članku 17. I naš Ustav slijedi tu tendenciju i to čini u odredbi članka 34. Predmet ovoga rada jesu razmatranja vezana uz pretragu doma u hrvatskom kaznenom postupku s posebnim osvrtom na nekolicinu europskih kaznenih zakonodavstava.