Fenomenološka slika kriminala stalno se mijenja. U suvremenim uvjetima bilježimo porast ukupnosti kažnjivih ponašanja i brojnost novih pojavnih oblika, osobito teških kaznenih djela. Kao novi i naročito opasni oblici kriminaliteta najčešće se smatraju: organizirani kriminalitet, terorizam, gospodarski kriminalitet, korupcija, protuzakonita trgovina drogom, oružjem, ljudima i teški oblici nasilja. U posljednje vrijeme posebnu pažnju svih demokratskih snaga svijeta, i njihovih specijaliziranih službi, plijeni sve češća i intenzivnija sprega organiziranog kriminala i terorizma. Radi se o simbiozi koja bi osim potrebe osnivanja novih specijaliziranih službi mogla čak rezultirati i nekim promjenama u kaznenopravnoj teoriji i praksi. Autor u radu, u okviru analize sprege terorizma i organiziranog kriminala problematizira samo jedan aspekt te pojave, a to je onaj koji se bavi financiranjem terorizma i mjerama koje poduzimaju međunarodna zajednica i nacionalna zakonodavstva u okviru antiterorističke borbe, u namjeri da preventivno sprječavaju ne samo spregu terorističkih skupina i organiziranog kriminala u vršenju kriminalnih djela, već i disponiranje s tako stečenim financijskim sredstvima (financijske transakcije i ˝pranje novca˝). Radi se o mjerama koje imaju ne samo direktnog učinka na opstanak i aktivnosti terorističkih skupina u budućnosti, već imaju posredan utjecaj i na sveobuhvatnu borbu protiv organiziranog kriminala kao temeljne ugroze suvremne civilizacije.